Početna cijena na ovoj licitaciji niža je za tri miliona KM u odnosu na procijenjenu vrijednost zgrade.

Zgrada u kojoj je bilo sjedište Banke Srpske nuđena je na prvoj licitaciji za 8,48 miliona, a na drugoj za 7,60 miliona KM, ali niko nije bio spreman da za nju izdvoji toliko novca.

– Na trećoj licitaciji, koja će biti održana 28. maja, zgrada može biti prodata po cijeni koja iznosi 60 odsto od procijenjene vrijednosti – navedeno je u javnom pozivu.

Golićeva će na novoj licitaciji pokušati da pronađe kupce i za poslovnu zgradu u Bihaću koja je procijenjena na 1,97 miliona maraka. Ista kalkulacija za prodaju ove nekretnine važi kao i u slučaju objekta u Banjaluci, a zainteresovani kupci moći  će da je pazare za najmanje 1,18 miliona KM.

Pored poslovnih zgrada banke, na dobošu je po treći put i Banjsko-rekreativni centar Srpske toplice u Banjaluci, a oni koji budu spremni da za tu imovinu izdvoje najmanje 1,08 miliona maraka moraće da ispune i dodatne uslove. Na listi uslova su da banjski kompleks bude stavljen u funkciju, zapošljavanje radnika i zadržavanje objekta u vlasništvu minimalno pet godina nakon kupovine.

Pored ovih, na licitaciju su prvi put ponuđene i nekretnine u Derventi, Bileći, Bijeljini i Istočnom Sarajevu, te pokretna imovina banke. Po drugi put je oglašena prodaja nekretnina u više opština RS.

– Kupci se od februara raspituju za nekretnine Banke Srpske i u RS i u FBiH. Za poslovnu zgradu u Banjaluci bilo je zainteresovanih, ali se oni nisu javljali na prethodna dva javna poziva. Očekujem da ćemo treći put imati više sreće, ali vidjećemo kakav će biti ishod – kazala je Golićeva.

Novac od prodaje imovine Banke Srpske poslužiće za isplatu povjerilaca. Golićeva je podsjetila da se na računu već nalazi oko 30 miliona maraka spremnih za podjelu povjeriocima, ali da su to stopirali Investiciono-razvojna banka RS i ostale vladine institucije koje nisu podržale njen izvještaj o radu.

Agencija za bankarstvo RS je 16. novembra 2015. godine uvela privremenu upravu u Banku Srpske, dok je 11. maja 2016. pokrenula postupak njene likvidacije. Agencija za bankarstvo je 10. januara 2017. podnijela Okružnom privrednom sudu u Banjaluci zahtjev za pokretanje stečaja nad Bankom Srpske, a pokrenut je 4. aprila iste godine.

Potraživanja

Prijavljena potraživanja povjerilaca Banke Srpske dostigla su 254,40 miliona, a od tog iznosa osporeno je oko 70 miliona KM.

Najveći iznos novca od banke potražuju s njom povezana pravna lica – 112 miliona KM.

The post Vrijednost zgrade Banke Srpske pala za tri miliona KM appeared first on Biznis Info.

Prje mjesec dana se šuškalo da će je pazariti Vlada Srpske i u nju useliti neke republičke institucije. Ministar finansija, Zoran Tegeltija, tada je rekao da o tome nije raspravljano. Zato je ministarstvo danas kupilo 134 akcije Banke Srpske u stečaju, i za paket Centralnog registra hartija od vrijednosti, kao jedini ponuđač, dalo ukupno 13.400 maraka.

Iz ministarstva poručuju da su se za kupovinu odlučili kako bi pojačali uticaj u Centralnom registru.

“Imajući u vidu značaj Centralnog registra hartija od vrijednosti za Republiku Srpsku i djelatnosti koje obavlja, opredijelili smo se da na ovaj način povećamo učešće u vlasništvu Registra, s ciljem jačanja pozicije i uloge Republike Srpske u donošenju odluka”, navedeno je iz Ministarstva finansija RS.

Za razliku od glavne zgrade ,ostala pokretna i nepokretna imovina Banke, privukla je kupce. Prodat je poslovni prostor u Bihaću za nešto više od 272 hiljade maraka, kancelarijski namještaj, oprema i računari za 10 hiljada , automobili, traktor i kamion za 19 hiljada, te mješalica za stočnu hranu za 795 maraka.

Na narednoj licitaciji cijena pokretne imovine biće još niža, dok će cijena nekretnina ostati približno ista, poručuje stečajni upravnik, Mirjana Golić.

“Smatramo da vrijednost nekretnina zaista nije preopterećena i realna je, i ne znam koji će biti tačno stav sklupštine, ali dosadašnje nišljenje odbora povjerilaca je da se ne ide na neko drastično smanjenje”, kaže Mirjana Golić,stečajni upravnik Banke Srpske.

Agencija za bankarstvo oduzela je u maju prošle godine Banci Srpske dozvolu za rad, i pokrenula proces likvidacije. U vlasništvu Banke je i Banjsko-rekreativni centar Toplice. Na prethodnoj licitaciji, u novembru prošle godine, prodati su samo računar i kancelarijska oprema, i to za hiljadu maraka.

(Alternativna TV)

The post Nema kupaca za zgradu Banke Srpske appeared first on Biznis Info.

Pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana od dana objave rješenja o otvaranju stečajnog postupka u “Službenom glasniku” prijave stečajnoj upravnici svoja potraživanja u skladu sa članom 169. Zakona o stečaju.

Banka Srpske nastala je na temeljima propale litvanske Balkan Investment banke. Vlasti RS su u njoj imale većinski kapital, ali je prošle godine nisu spasile od likvidacije i pored tvrdnji da će to biti urađeno.

Rješenje o oduzimanju dozvole za rad ovoj banci doneseno je 27. aprila prošle godine, na prijedlog privremenog upravnika, a na osnovu pokazatelja koji ukazuju da je kapital Banke negativan i da akcionari nisu, i pored više puta produžavanih rokova, osigurali povećanje kapitala do propisanog zakonskog minimuma.

Ukupni depoziti u Banci Srpske iznose oko 150 miliona KM, od čega su osigurani oko 55 miliona.

Među neosiguranim depozitima najviše je novca javnog sektora u RS.

The post Banka Srpske ide u stečaj appeared first on Biznis Info.

Pravosnažnom presudom Banka Srpske obavezna je da “Ukio banci” isplati milione koje su Litvanci imali na transakcionim računima i kao depozite u ovoj banci, plus kamatu u visini od šest odsto godišnje od 2014. do potpunog izvršenja presude.

“Ovako će, praktično, i ono malo imovine koja se uspije prodati biti opterećeno dodatno sudskom presudom iz Litvanije i ja se pitam da li je možda Balkan investment banku trebalo pustiti da propadne u tom momentu, jer onda to ne bi palo na teret, praktično, onih koji potražuju sredstva od “Banke Srpske”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Najnoviji scenario sa litvanskom presudom usložnjava kompletnu situaciju i otežava eventualnu naplatu svih povjerilaca kroz najavljeni stečaj. Takav scenario spominjao se i na seminaru stečajnih upravnika u Laktašima. Raspravom je rukovodio sudija koji će vjerovatno već u ponedeljak, donijeti odluku o pokretanju stečaja u propaloj državnoj banci.

Njegove kolege tvrde da će se, u tom slučaju, i litvansko milionsko potraživanje tretirati zakonski, kao i svako drugo. O prioritetu isplate odlučivaće stečajni upravnik.

“Ako su to razlučni povjerioci onda će oni imati prioritet oko toga, ako nisu razlučni povjerioci iće u opšti isplatni red i imaće isti status kao svi ostali povjerioci”,kaže Dušan Kovačević, potpredsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS.

Prije samo dva dana, u banjalučkom Okružnom privrednom sudu vijećalo se o pokretanju stečaja. Pošto je banka nelikvidna, glas “ZA” dali su svi prisutni, od predstavnika Agencije za bankarstvo, do vještaka i likvidacionog upravnika.

ATV

The post Banka Srpske Ukio grupi mora da isplati 11 miliona eura appeared first on Biznis Info.

The post Agencija za bankarstvo Republike Srpske podnijela zahtjev za stečaj “Banke Srpske” appeared first on Biznis Info.

Ne mogu ni tužiti Vladu Republike Srpske kao vlasnika banke koja je “stvorena” tako što je Vlada RS-a preuzela pokušala javnim novcem spasiti Balkan Investment Banku (BIB). Preko BIB-a je, prema nekim podacima iz dosadašnje istrage, oprano oko 1,7 milijardi maraka. Vlasnici Litvanci su nakon toga “isparili”, piše Faktor.

Deseci miliona maraka javnog novca

U Banci Srpske su novac, osim fizičkih osoba, držali i privrednici, javna preduzeća kao i institucije… Elektroprivreda RS-a deponirala je u Banku Srpske oko 33 miliona maraka. Ministarstvo finansija i trezora RS-a držalo je u toj banci oko 24,2 miliona maraka. Javno preduzeće Autoputevi RS-a imalo je u toj banci oko 10,2 miliona maraka.

Jedina državna kompanija Elektroprijenos BiH oročila je bila u toj banci oko deset miliona maraka.

Među velikim deponentima su i Hidroelektrane na Drini sa 5,3 miliona maraka, Fond solidarnosti RS-a sa 4,4 miliona, Hidroelektrane na Trebišnjici sa oko četiri miliona maraka, Mješoviti Holding Elektroprivreda RS-a sa 2,6 miliona te Hidroelektrane na Vrbasu koje su u Banku Srpske deponirale milion maraka.

Ostali deponenti držali su u Banci Srpske oko 19,6 miliona maraka. Ukupna potraživanja od ove banke iznose oko 114,4 miliona maraka. Na to sve treba dodati i kamate. Većina tog novca prikupljenog od poreza građanima i firmama ili plaćanja struje praktično je izgubljena.

Mali deponenti skoro svi namireni

Banka Srpske trenutno je u procesu likvidacije koju vodi likvidacioni upravnik Petar Mićić ispred Agencije za bankarstvo RS-a. Ta agencija je sve do propasti banke produžavala dozvolu za rad banci i tako na neki način garantirala deponentima da će njihov novac biti siguran, a što je, pored političkih direktiva bio i osnovni razlog zašto su se oni odlučivali za korištenje usluga banke.

Oni koji su držali depozite, a uglavnom je riječ o korisnicima banke koji su imali na računima kao tekuća sredstva ili štednju u iznosu do 50.000 maraka, dobili su svoj novac. On je, naime, bio osiguran kod Agencije za osiguranje depozita BiH.

Direktor ove Agencije Josip Nevjestić potvrdio je za Faktor da je “većina” tog novca, odnosno depozita isplaćena preko UniCredit banke.

– Ostalo je za isplatiti još oko milion maraka. Mi smatramo da je praktično sve isplaćeno. Sve ovisi od vlasnika tih sredstava koji se trebaju pojaviti – kazao je Nevjestić za Faktor.

Propala licitacija

Ostaje pitanje kako će svoja potraživanja naplatiti veliki deponenti, koji su u banci držali iznose više od 50.000 maraka. Ono bi se trebali “namiriti” od prodaje imovine banke. Direktor Agencije za osiguranje depozita BiH kaže kako ova agencija nije zadužena za prodaju te imovine koju vodi likvidacioni upravnik kojeg je imenovala Agencija za bankarstvo RS-a.

Do sada su prodana samo četiri poslovna prostora, i to u Federaciji BiH, za oko 1,3 miliona maraka. Zgrada u kojoj se nalazi(lo) sjedište Banke Srpske u Banjoj Luci, što je pojedinačno najvrednija nekretnina, nije prodana ni na drugoj licitaciji, jer nije bilo zainteresiranih kupaca. Vrijednost zgrade procijenjena je na 10,34 miliona, a opreme u njoj (npr. bankomata) na 347.363 marke.

– Prodane su samo tri pokretne stvari u vrijednosti od 900 maraka. Ne znamo kad će ponovo biti raspisan javni poziv za prodaju zgrade – kazao je Petar Mićić, likvidacioni upravnik Banke Srpske.

Umanjivanje vrijednosti imovine

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS-a SWOT, smatra da je vrijednost zgrade sjedišta Banke Srpske precijenjena.

– Obično svi čekaju i niko se ne prijavljuje na prvim licitacijama. Neko će tu zgradu kupiti, ali kad se njezina cijena dramatično smanji. Po toj cijeni od 10,34 miliona maraka je neće prodati, već kad on bude dosta manji i ni blizu tog iznosa – kazao je Duduković za Faktor. Naglasio je da bi sva ta imovina Banke Srpske trebala poslužiti za isplatu povjerilaca i deponenata.

Nedovoljno za namirenje svih

– Međutim, čak i kad bi se sva imovina Banke Srpske prodala i po tim početnim cijenama, to nije dovoljno da se izmire sva dugovanja banke. Ono što banka posjeduje nije ni blizu tog iznosa. Sigurno će ostati brojni koji svoje depozite neće moći izvući – kazao je Duduković.

Napomenuo je i da će oni ostati trajno nenamireni i da im ne preostaje ni mogućnost tužbe, iako je vlasnik bila Vlada RS-a.

– Vlada RS-a nije garantirala depozite. Agencija za osiguranje depozita garantira samo za iznose do 50.000 maraka, a za one iznad tog iznosa ne garantira niko, ni Banka Srpske, ni Vlada RS-a, niti Agencija za bankarstvo RS-a. Isti slučaj je i sa Bobar bankom – napomenuo je Duduković. U slučaju propasti ovih banaka, kao i u slučaju Pavlović banke, pokrenute su opsežne istrage.

Optužnice se još čekaju

Optužnica protiv 17 osoba podignuta je u slučaju Bobar banke iza čije propasti je ostalo nenaplativo više od 200 miliona maraka. Optužnice su podignute i protiv nekadašnjeg rukovodstva Balkan Investment Banke, iz koje je nastala Banka Srpske, no većina su litvanski državljani i nedostupni su bh. pravosuđu. Kome će se suditi za propast Banke Srpske i stotinjak miliona maraka javnog novca još nije poznato.

Save

The post Imovina Banke Srpske bit će prodana u bescjenje, izgubljeno 114,4 miliona maraka appeared first on Biznis Info.

Zgrada sa opremom u Aleji Svetog Save u Banjaluci ponuđena je po početnoj cijeni od 10,7 miliona maraka, ali je to očito previsoka cijena s obzirom na to da se na licitaciju nije prijavio nijedan kupac za zgradu.

U javnom pozivu za prodaju imovine banke navedeno je da je zgrada vrijedna 10,3 miliona KM, a oprema 347.363 KM.

Na licitaciji se pojavio samo jedan učesnik, ali on je kupio samo tri pokretne stvari u ukupnoj vrijednosti od 900 KM.

Pravo učešća na licitaciji imala su sva pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 10 odsto od početne cijene predmeta prodaje.

„Banka Srpske“ u likvidaciji do sada je prodala samo dio imovine u Federaciji BiH.

Na licitaciji koja je održana početkom ovog mjeseca „Banka Srpske“ je od ukupno ponuđene imovine vrijedne više od pet miliona KM, prodala četiri poslovna prostora u Federaciji BiH za 1,3 miliona maraka.

The post Niko neće zgradu „Banke Srpske“ u Banjaluci appeared first on Biznis Info.

U javnom pozivu za prodaju imovine banke koji je danas objavljen navedeno je da je zgrada vrijedna 10,3 miliona KM, a oprema 347.363 KM.

Na istoj licitaciji će biti ponuđena i oprema, poput bankomata, mašina za brojanje i sortiranje novca, projektori i telefoni.

Pravo učešća na licitaciji imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 10 odsto od početne cijene predmeta prodaje.

Banka Srpske u likvidaciji do sada je prodala samo dio imovine u Federaciji BiH.

Na licitaciji koja je održana početkom ovog mjeseca Banka Srpske je od ukupno ponuđene imovine vrijedne više od pet miliona KM, prodala četiri poslovna prostora u Federaciji BiH za 1,3 miliona maraka.

The post „Banka Srpske“ prodaje glavnu zgradu u Banjaluci za 10,7 miliona KM appeared first on Biznis Info.

„Banka Srpske“ je na licitaciji održanoj juče u Banjaluci prodala poslovne zgrade sa opremom u Bosanskoj Otoci i Cazinu, te poslovne prostore sa opremom u Bužimu i Velikoj Kladuši, dok za ostalu nepokretnu imovinu nije bilo interesa.

Najznačajnija imovina koja je juče ponuđena na prodaju je poslovna zgrada u Bihaću koja je ponuđena po najnižoj početnoj cijeni od 2,7 miliona maraka.

Osim te zgrade, interesa kupaca nije bilo ni za dva poslovna prostora banke u Bihaću, kao ni za poslovni prostor u Bosanskom Petrovcu, Ključu i Bosanskoj Krupi. Početna cijena ovih poslovnih prostora kreće se od 60.949 KM pa do 563.847 KM.

Osim nepokretne imovine, “Banka Srpske” je prodala i dio pokretne imovine u Banjaluci odnosno računare i računarsku opremu te ostalu pokretnu imovinu u ukupnoj vrijednosti od 8.669 KM.

Likvidacioni upravnik “Banke Srpske” Petar Mićić rekao je za Capital da je zadovoljan prodajom, posebno imajući u vidi činjenicu da je riječ o prvoj licitaciji.

„Imovina je prodata po najvećoj cijeni evidentiranoj u poslovnim knjigama banke, a s obzirom na to da se radi o prvoj licitaciji možemo reći da smo zadovoljni. Takođe, pripremamo i drugu licitaciju za prodaju pokretne i nepokretne imovine koja će uskoro biti objavljena“, kazao je Mićić. (Capital)

The post „Banka Srpske“ prodala četiri poslovna prostora u FBiH appeared first on Biznis Info.

Revizori su Banci Srpske dali uzdržano mišljenje, što je lošija ocjena čak i od negativnog mišljena. Revizori su potvrdili i pisanje CAPITAL-a koji je objavio da je prošlogodišnji gubitak Banke Srpske iznosio 90 miliona KM.

“Banka je u poslovnoj 2015. godini iskazala neto gubitak od 90,3 miliona KM, dok je gubitak iznad visine kapitala iznosio 69,3 miliona KM. Ovim je značajno narušen pokazatelj adekvatnosti kapitala banke koji je bio negativan i iznosio je – 52,6 odsto, dok je propisani minimum 12 odsto“, navodi se u revizorskom izvještaju, koji je urađen nakon što je u ovoj banci uvedena privremena uprava, a zatim i pokrenut postupak likvidacije.

Revizori su naveli i da pokretanje postupka likvidacije ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti da će banka biti u mogućnosti da nastavi rad u skladu sa principom stalnosti poslovanja, i da neće biti u mogućnosti da realizuje imovinu i izmiri sve obaveze u toku redovnog poslovanja.

“Zbog svega navedenog nismo bili u mogućnosti da prikupimo dovoljno revizorskih dokaza na osnovu kojih bismo izrazili mišljenje. Saglasno tome, ne izražavamo mišljenje o priloženim finansijskim izvještajima banke za poslovnu 2015. godinu“, navodi se u izvještaju.

Upozorili su i da je drugi revizor koji je revidirao izvještaje banke za 2014. godinu izrazio negativno mišljenje zbog brojnih nepravilnosti u finansijskim izvještajima, a koji se odnose na neadekvatno vrednovanje i prezentaciju plasiranih kredita, prihoda od kamata, hartija od vrijednosti, potraživanja po osnovu kamata na plasirane kredite, ostalih potraživanja, stalnih sredstava namijenjenih prodaji, obaveza prema vlasnicima prioritetnih akcija, obračuna regulatornih rezervisanja za kreditne gubitke i rezervisanja za potencijalne ooaveze po osnovu sudskih sporova.

Agencija za bankarstvo oduzela je u maju dozvolu za rad Banci Srpske i pokrenula postupak likvidacije na prijedlog privremenog upravnika. (Nezavisne novine)

The post Gubitak Banke Srpske 70 miliona KM veći od kapitala appeared first on Biznis Info.