Kompanija Badeco Adria Sarajevo  2023. godine je ostvarila nego gubitak od oko 7,7 miliona KM, dok je godinu ranije poslovala s dobiti od 110 hiljada KM.

Ukupni prihodi lani su bili oko 7,7 miliona maraka, a godinu ranije skoro 15 miliona maraka. Ukupni rashodi su porasli sa oko 14,9 na oko 15,3 miliona maraka.

Naziv Badeco Adria mnogima vjerovatno nije poznat. No, pojasnimo da se radi o kompaniji koja je zapravo bivša Fabrika duhana Sarajevo d.d., piše BiznisInfo.ba.

Podsjetimo da je FDS d.d. privatizirao austrijski CID Adriatic Investments GmbH koji je i danas njen vlasnik, tačnije većinski vlasnik sa oko 95 posto dionica.

Duhanski dio davno je odvojen i prebačen na British American Tobacco koji je kasnije ugasio proizvodnju u Sarajevu.

Sam FDS d.d. promijenio je ime u Badeco Adria i namjera je bila da to bude holding koji će se baviti raznim drugim neduhanskim biznisima.

No, od svega, kupili su imovinu propale pekarske industrije Aspek i od toga napravili brend pekarskih proizvoda Fine Food koji im je sada osnovna djelatnost.

The post Sjećate li se Austrijanaca koji su kupili FDS? Evo šta danas rade u BiH i kako posluju appeared first on Biznis Info.

Podsjetimo da prema domaćim zakonima dioničar koji pređe prag od 95 posto vlasništva ima mogućnost istisnuti preostale dioničare uz pravičnu isplatu kako bi postao stopostotni vlasnik.

CID Adriatic Investment GnbH, koji je došao do 95,4 posto dionica, najavio je da će objaviti ponudu za preostalih 4,6 posto čime će postati jedini vlasnik, izvještava BiznisInfo.ba.

Podsjetimo, Badeco Adria je zapravo bivša Fabrika duhana Sarajevo d.d. vjerovatno najupečatljviji primjer pogrešne privatizacije u BiH.

Novi vlasnici su preuzeli firmu s dugom tradicijom, dobro zaradili na prodaji imovine koju je imala (udjeli u dvije komercijalne banke), a potom uglasili proizvodnju i otpustili radnike. Naravno, sve po zakonu.

Kako je sve teklo

Austrijski CID Adriatic Investments GmbH, u saradnji s British American Tobaccoom (BAT), kupio je u septembru 2016. godine oko 40 posto dionica Fabrike duhana Sarajevo (FDS) koje su pripadale Vladi Federacije.

Udio Vlade FBiH je plaćen 42,7 miliona KM. CID, koji je trajno ostao vlasnik firme, postepeno je povećavao svoj udio da bi tek sada došao do više od 95 posto dionica. BAT nikad nije preuzeo dionice FDS-a ali je postigao dogovor s CID-om o preuzimanju duhanskog dijela poslovanja FDS-a.

Kasnije je osnovana nova firma, FDS d.o.o. na koju je prenesen duhanski dio biznisa, dok je stara firma FDS d.d. promijenila ime u Badeco Adria i zadržala je neduhanski dio biznisa.

FDS d.d. je, između ostalog, imala 73 posto udjela u Vakufskoj banci i 9,13 posto dionica u Privrednoj banci Sarajevo. Ove dionice su kasnije prodate. Badeco Adria je kasnije kupio posrnulu kompaniju Aspek i sada vodi uspješan pekarski biznis pod brendom Fine Food.

Sama Fabrika duhana Sarajevo, kako je objavljeno u aprilu prošle godine, prestala je s radom nakon 140 godina, a stotinu pedeset radnika ostalo je bez posla. Proizvodnja duhanskih brendova je prebačena u inostranstvo.

The post Austrijanci tek sad u potpunosti preuzimaju nekadašnji FDS appeared first on Biznis Info.

Više od 30 godina Almir Šutrović radio je u Fabrici duhana Sarajevo. Prije četiri godine proglašen je viškom i dobio je otkaz. Zbog kršenja radnih prava više puta je i tužio rukovodstvo ove fabrike. Danas kaže kako se fabrika mogla spasiti.

“Odgovornost snose svi podjednako, počeviši od radnika koji su dali podršku nedomaćinskom vođenju FDS, zatim Vlade, te nekih institucija državnih, kao što je sudstvo i tužilaštvo koji nisu pokrenuli određene korake kad je trebalo, vjerovatno bi danas fabrika nastavila s radom”, kaže Šuturović.

Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas se proizvodi u Poljskoj. Ovu vrstu cigareta je nekad pušio velik broj ljudi u BiH. Bila je simbol jednog vremena i kompanije koje više nema.

Privatizacija Fabrike duhana Sarajevo počela je prije deset godina u vrijeme kada je na čelu Vlade Federacije BiH bio premijer Nermin Nikšić. Pravni nasljednik Fabrike duhana Sarajevo je kompanija Badeco Adria d.d. U nadležnom sindikatu ističu kako je velik popis krivaca od kojih se može tražiti odgovornost.

“Pitamo se svi danas šta je s kapitalom FDS izvan lokaliteta Pofalića. Ta imovina je nekada bila procijenjena na 800 miliona KM. Praktično nema niko pravih saznanja o tome”, ističe Mehmed Avdagić iz Sindikata zaposlenih u duhanskoj industriji BiH.

Gašenjem posljednje fabrike duvana, u BiH polako iščezava i proizvodnja sušenog duhana.

“Svake godine proizvodnja duhana je sve manja. Nekada smo imali 800 tona duvana, prošle godine smo imali oko 300 tona, ove godine smanjene su ugovorene površine, očekujemo da će to biti za jednu trećinu manje nego prethodne godine”, navodi Svetozar Mihajlović iz preduzeća “Duvan” Bijeljina, izvještava BHRT.

Politika trošarina koja se odnosi na duvan i duvanske proizvode je rigidna, a stope trošarina odavno ne ispunjavaju osnovnu svrhu, mišljenja su ekonomsti. Sve to utiče i na rast “crnog” tržišta za cigarete i duvan.

“Crno tržište u proteklih destak godina raste. Domaći proizvođači su bili oslonjeni na domaće fabrike duvana i to je bio jedan sigurni način plasmana. Da bi opstali neki su bili primorani da se preorijentišu i na crno tržište”, ističe Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da nije crno tržište stvoreno zbog gašenja domaće industrije, već zbog velikog povećanja akciza na duvan i duvanske prerađevine u jednom kratkom vremenskom periodu što kupovna moća građana nije mogla da izdrži.

U BiH nešto ranije ugašene su i fabrike duvana u Mostaru i Banjaluci. Prema podacima Svjetske zdavstvene organizacije, BiH je sa 35,5 odsto pušača druga u Evropi, odmah iz Srbije u kojoj duvanske proizvode konzumira 37,6 odsto stanovništva, izvještava BHRT.

The post Fabrika duhana Sarajevo više ne postoji appeared first on Biznis Info.

Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo u iznosu od 46.356 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 261,90 KM.

• Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 899,73 poena.
• Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 3,65 indeksnih poena na 768,41 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,47%.              
• Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 1,43 indeksnih poena na 1.427,06 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,10%.              
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 11,14 indeksnih poena na 9.508,84 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,12%. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN nije se mijenjala i iznosi 15.572,07 poena.

The post SASE: Najveći promet dionicama Badeco Adrije appeared first on Biznis Info.

Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo u iznosu od 12.570 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 261,88 KM.                          

• Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 952,30 poena.              
• Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,67 indeksnih poena na 806,73 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,08 %             
• Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 18,43 indeksnih poena na 1.424,10 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 1,28 %             
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 34,46 indeksnih poena na 10.234,94 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,34 %             
• Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 0,07 indeksnih poena na 15.208,42 poena.

The post SASE: Promet od 19.204 KM appeared first on Biznis Info.

Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo (bivša FDS d.d.) u iznosu od 556.750 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 250 KM.                          

• Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 955,65 poena.             
• Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 2,22 indeksna poena na 803,78 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,28 %             
• Vrijednost indeksa SASX-30 je pad za 2,31 indeksni poen na 1.419,74 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,16 %             
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 3,80 indeksnih poena na 10.229,08 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %             
• Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, nije se mijenjala i iznosi 14.875,57 poena.             

The post Pola mil KM prometa dionicama Badeco Adria appeared first on Biznis Info.

Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo u iznosu od 162.945 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 255 KM, što je rast od 2 posto u odnosu na prethodno trgovanje.

• Vrijednost indeksa BIFX se nije mijenjala i iznosi 954,54 poena.
• Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 2,32 indeksnih poena na 794,09 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,29%.
• Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,99 indeksnih poena na 1.417,46 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07%.
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 1,47 indeksnih poena na 10.236,18 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01%.
• Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 0,06 indeksnih poena na 14.869,81 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja promjenu od 0,00%.

The post Dionice firme Badeco Adria na 255 KM appeared first on Biznis Info.

Najveći promet ostvarile su dionice emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo u iznosu od 40.250 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 250 KM.

• Vrijednost indeksa BIFX je pala za 2,64 indeksnih poena na 947,82 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,28%.
• Vrijednost indeksa SASX-10 se nije mijenjala i iznosi 792,50 poena.
• Vrijednost indeksa SASX-30 se nije mijenjala i iznosi 1.416,22 poena.
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI se nije mijenjala i iznosi 10.311,76 poena.
• Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN se nije mijenjala i iznosi 14.881,83 poena.

The post SASE: Najveći promet dionicama Badeco Adrije appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH kojeg vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10. Poslovna zona u Zenici veliko gradilište

Nakon što su Grad Zenica i Agencija ZEDA proveli brojne različite aktivnosti na uređenju Poslovne zone Zenica 1 i stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, investitori su prepoznali Zonu kao odličnu priliku za investiranje i početak ili pak nastavak i proširenje poslovanja. Danas u Zoni posluje više od 90 privrednih subjekata i na taj način Zona postaje mali grad preduzeća.

9. Vrtoglav rast dionica bivšeg FDS-a

Na Sarajevskoj berzi ove sedmice je nastavljeno trgovanje dionicama kompanije Badeco Adria d.d. Sarajevo. Samo u srijedu trgovano je dionicama bivše Fabrike duhana Sarajevo d.d. u iznosu od oko 2,5 miliona KM. S ovom cijenom dionice tržišna kapitalizacija kompanije dostigla je nevjerovatnih 282 miliona maraka, što je praktično svrstava u rang najvrednijih domaćih firmi.

Dionice firme u stalnom su usponu iz razloga što većinski vlasnici, austrijski CID Adriatic Investments GmbH, nastoje otkupiti dionice koje i dalje pripadaju malim dioničarima bivšeg FDS-a d.d.

8. Tuzlanski pilsner na američkom i švicarskom tržištu

Pivara Tuzla u ovoj godini planira nove investicije u iznosu od 3 miliona KM, kazao je direktor ove kompanije Fahrudin Salihović.

– U ovih 7 godina uložili smo preko 30 miliona maraka, vlastitih sredstava, dakle bez kreditnih zaduženja, u razvoj proizvodnih procesa i  kapaciteta.  Da budemo jasni, ovi procesi i dalje traju, pa čak i u ovoj godini, kada planiramo dodatne investicije od oko  3 milion KM – pojasnio je Salihović.

Osim toga, u ovoj godini po prvi put izvoze tuzlanski pilsner na američko tržište i u Švicarsku, a nastavljaju i sa već tradicionalnim izvozom sokova u Tursku.

7. Od marta do jula Dermal povećao izvoz i zaposlio 170 novih radnika

Kompanija Dermal iz Kotor Varoša zaposlila je od 1. marta do 25. jula 170 novih radnika. U istom periodu kompanija specijalizovana za proizvodnju obuće u namjenskoj indusriji dobila je i nove poslove i povećala izvoz.

– Sve vrijeme smo radili, uspijevali smo osigurati dovoljno repromaterijala a imali smo i dovoljno posla jer su kupci sa kojima mi radimo takođe cijelo vrijeme radili. Kako oni nisu prekidali proizvodnju nismo ni mi, tako da ugovoreni poslovi nisu smanjeni. Nasuprot tome, dobili smo i nove ugovore jer mnoge firme u Evropi nisu radile pa su nam naši kupci prebacivali i dodatne narudžbe koje drugi proizvođači nisu mogli ispuniti. Tako da smo izvoz čak i povećali u proteklih nekoliko mjeseci – kaže za BiznisInfo direktor Dermala Radenko Bubić.

6. Objavljen javni poziv za izgradnju Kongresnog centra vrijednog 400 miliona KM

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i Općina Novi Grad Sarajevo objavile su javni poziv investitorima za iskazivanje interesa za kupovinu nekretnina u svrhu izgradnje kompleksa „Kongresni centar Sarajeva“. Poziv će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja.

Radi se o do sada najvećem projektu Općine Novi Grad, koji je od velikog značaja kako za Novi Grad, tako i za Kanton Sarajevo i državu BiH, u vrijednosti između 350 i 400 miliona KM. Urbanistički projekt Kongresni centar Sarajeva usvojilo je Općinsko vijeće Novi Grad u martu 2016. godine, ali je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trajalo više od dvije  godine.

5. Strabag će u BiH graditi deponiju vrijednu 15 miliona KM

Potpisivanjem Ugovora o zajmu u iznosu od pet miliona eura za izgradnju regionalne deponije “Eko-Sep” sa Evropskom bankom i njegova ratifikacija od strane Predsjedništva BiH, stekli su se uslovi da se sa izvođačem radova potpiše ugovor za izgradnju ove regionalne deponije.

Zvanični izvođač radova je austrijska firma Strabag sa kojim će se potpisati ugovor polovinom ovog mjeseca, a rok za završetak radova je 13 mjeseci. Radi se o izgradnji regionalne deponije “Eko-Sep” Grada Živinice, Općine Banovići i Općine Kladanj. Posebnu važnost ovom projektu izgradnje navedene deponije daje mogćnost naknadne obrade otpada gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža. Ukupna vrijednost projekta je oko 15 miliona KM.

4. Bingo otvorio hotel Salis u Tuzli

Na mjestu upravne zgrade nekadašnje TTU Tuzla (Tvornica transportnih uređaja Tuzla) u petak je otvoren hotel Salis. Adaptacija zgrade, koja je u vlasništvu Tuzla-Remonta, članice Bingo grupacije, trajala je od kraja 2019. godine do maja 2020. godine. Zbog situacije sa pandemijom, hotel nisu otvorili odmah po završetku radova.

Hotel ima šest etaža: suteren, prizemlje i četiri sprata sa 56 smještajnih jedinica. U ponudi je 48 dvokrevetnih soba i osam apartmana. Kako bi posjetiocima što bolje približili istorijat industrije Tuzle, svaku sobu su dekorisali tapetama sa motivima stare fabrike soli, koje su preuzeli iz Muzeja Solane.

     3. Raspisan tender od 1,3 milijarde KM za autoput na sjeveru BiH

„Autoputevi Republike Srpske“ raspisali su međunarodni tender za gradnju tri dionice autoputa od Vukosavlja, preko Brčkog i Bijeljine, do Rače i granice sa Srbijom, ukupne vrijednosti 1,3 milijarde maraka bez PDV-a. Ovaj autoput jednim svojim dijelom – od Rače do Brčkog – praktično je dio autoputa Sarajevo – Beograd.

2. Od livade do 6 proizvodnih hala: Najvažnija je upornost i tvrdoglavost

Iz Kozarca kod Prijedora u Evropu svake sedmice odlazi 6 pošiljki. Otprema ih kompanija Austronet koju je matična firma iz Austrije osnovala 2007. godine da joj pomogne u proizvodnji mreža i platna za sportski segment. No ona je danas samostalno preuzela većinu proizvodnje a već nekoliko godina širom Evropske unije izvozi sunčana jedra – vlastiti brend koji je među prva tri na svijetu kada je u pitanju ovaj jedinstveni proizvod.

Svega toga, kaže njen direktor Enes Kahrimanović, ne bi bilo da nije bilo njegove silne želje da se vrati kući i tvrdoglavosti da se uspije uprkos birokratskim zavrzlamama koje bi svakog ozbiljnog investirora ubrzo otjerale. Ovu priču o velikom uspjehu domaćeg poduzetničkog duha pročitajte OVDJE.

1. U BiH počinje s radom novi mobilni operater

Vijest koja je imala ubjedljivo najveći odjek u poslovnoj javnosti ove sedmice, jeste informacija portala BiznisInfo da u Bosni i Hercegovini uskoro počinje s radom novi pružatelj mobilnih telekomunikacijskih usluga. Riječ je o društvu “Novotel d.o.o.” čije je sjedište u ulici Džemala Bijedića u Sarajevu.

Ova kompanija ubrzano se priprema da započne sa radom. Kako saznajemo, kompanija je sklopila ugovor s banjalučkim “Mtelom” preko čije će mreže pružati usluge. Ova informacija za BiznisInfo je potvrđena iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK).

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

Trgovano je sa ukupno 10.343 dionica, što čini tek 0,915 dionica Badeca. Ako se uzme u obzir da kompanija ima 1.130.442 dionica, to znači da je njena tržišna vrijednost današnjom trgovinom dostigla nevjerovatnih 282 miliona maraka, što je praktično svrstava u rang najvrednijih domaćih firmi, piše BiznisInfo. Poređenja radi, tržišna vijednost Elektroprivrede BiH je oko 330 miliona KM.

Podsjetimo da je Badeco Adria bivša Fabrika duhana Sarajevo d.d.

Vlada Federacije je 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto u FDS-u d.d. austrijskoj kompaniji CID Adriatic Investments GmbH koja je djelovala u saradnji sa gigantom duhanske industrije British American Tobacco (BAT).

Udio bi danas vrijedio 2,5 puta više

Vlada je tada prodala 511.478 dionica po cijeni od 83,5 KM po dionici, što je ukupno 42,7 miliona KM. Cijena dionice od tada je drastično porasla. Udio od oko 40 posto u ovoj kompaniji danas vrijedi oko 112 miliona maraka.

Treba naglasiti da je u međuvremenu došlo do znatnih promjena u kompaniji, ali da  bi većina tih promjena trebala umanjiti, a ne povećati vrijednost dionica. Duhanski biznis izdvojen je u posebnu kompaniju FDS d.o.o. ali je ona ostala u vlasništvu firme Badeco Adria.

Osim toga, Badeco je u međuvremenu preuzeo pekarski biznis firme Aspek koji sada razvija kroz brend Fine Food. No, većina ostale imovine je prodata.

Badeco je prodao udio od 73,2 posto dionica Vakufske banke Sarajevo i oko 9 posto dionica Privredne banke Sarajevo.

Badeco je prošle godine prodao svoj udio u fondu Bonus (oko 25 posto dionica). Zanimljivo je da je Bonus u to vrijeme bio drugi najveći dioničar vodeće domaće kompanije iz namjenske industrije Igman Konjic.

Osim toga, od kompanije je odvojna maloprodajna mreža trafika Tobacco Press.

Otkup dionica

Postavlja se pitanje kako to da, uprkos tome što su prodati udjeli u bankama i fondovima, vrijednost dionice kompanije Badeco Adria i dalje raste. Odgovor je se krije u tome što se većinski vlasnici trude da otkupe preostale dionice, i za to nude sve više novca. 

Naime, nešto manje od 10 posto dionica firme Badeco Adria i dalje je u vlasništvu malih dioničara bivšeg FDS-a d.d. 

D. Sinanović

The post Koliko bi danas vrijedio udio Federacije u FDS-u appeared first on Biznis Info.