Prema obavještenju o javnoj nabavci, procijenjena vrijednost ovog ugovora iznosi 70.000 KM bez PDV-a, a odabrani projektant imat će rok od šest mjeseci za izradu kompletne dokumentacije.

Nova faza projekta

BiznisInfo.ba je sredinom jula objavio ekskluzivne snimke iz zraka koji su pokazali da izgradnja nove poslovne zgrade Autocesta FBiH napreduje planiranom dinamikom.

U međuvremenu je napravljen još jedan važan korak. Raspisivanje tendera za projekt interijera pokazuje da se paralelno s građevinskim radovima priprema i unutrašnje uređenje objekta kako bi po završetku gradnje mogao biti stavljen u funkciju.

Investicija od gotovo 22 miliona KM

Novo sjedište Autocesta FBiH gradi se u centru Mostara, na parceli površine 1.430 kvadratnih metara, u blizini kružnog toka na Bulevaru. Objekat će imati dvije podzemne i osam nadzemnih etaža, uz ukupnu bruto površinu od oko 7.250 kvadratnih metara.

Vrijednost radova iznosi 21,68 miliona KM s PDV-om, a završetak izgradnje planiran je za novembar 2027. godine.

Moderan administrativni centar

Nova poslovna zgrada bit će buduće administrativno sjedište Autocesta Federacije BiH i jedna od najvećih javnih investicija koje se trenutno realizuju u centru Mostara.

Poseban naglasak stavljen je na energetsku efikasnost i savremene sisteme upravljanja objektom, uključujući centralni nadzorno-upravljački sistem koji će kontrolisati grijanje, hlađenje, ventilaciju, rasvjetu i druge tehničke instalacije. Tender za projekt interijera objavljen je 5. avgusta, a ponude će biti otvorene 26. avgusta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zgrada Autocesta FBiH od 22 miliona KM ulazi u novu fazu: Raspisan tender vrijedan 70.000 KM appeared first on Biznis Info.

Ima li mjesta optimizmu, nakon više od dvije decenije obećanja o putnoj deblokadi?

Završena su idejna rješenja i studije za dvije ključne dionice brzih cesta, koje će povezati Doboj Istok, Gračanicu, Tuzlu i Kalesiju.  Mogućnost bolje povezanosti, razvoja, jeftiniji logistički troškovi u transportu i mogućnost mobilnosti radne snage su samo neke od prednosti koje bi obezbijedile brze ceste, napominju iz Privredne komore.

Najbrži model izgradnje

– Ono što je veoma bitno za privedu TK da se krene što brže u realizaciju ovog projekta. Mi sugerišemo da se ide na model ‘projektuj-izgradi-finansiraj’. To je poznat model u Evropi koji bi mogao da ubrza – kazao je za BHRT Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

Nenad Lukanović, pomoćnik ministra za saobraćaj Tuzlanskog kantona, očekujem da će u septembru biti izabran projektant koji će izvršiti izradu idejnog projekta i da će se nastaviti s tim projektim aktivnostima.

– Naravno, mi ne možemo kao Tuzlanski kanton biti zadovoljni sa kompletnom dinamikom izvođenja – naveo je Lukanović.

Iako se radi o okosnici privrednog razvoja, najmnogoljudniji kanton nema ni metar autoputa i brzih cesta. Zato ima obećanja, više od dvije decenije, naročito u izbornim godinama. Na ovaj gorući problem duže vrijeme upozoravaju i tuzlanski akademici, šalju zahtjeve na sve relevantne adrese koji završe bez odgovora. Stoga ne čudi ni nedostatak optimizma, navodi BHRT.

– Mi tek smo na početku. Od čitave abecede, mi smo tek načeli slovo A i to je dobro. Nažalost, naši predstavnici na svim nivoima, od Federacije, države, kantona ne zastupaju naše interese na adekvatan način – ističe Safet Husanović iz Udruženja građana “Tuzlanski klub akademika”.

Podrška akvtivnostima

– Podržavamo ove aktivnosti i očekujemo da puno brže i značajnije uzmu učešće na području TK, kako bi jedan dio finansijskih sredstava koje Tuzlanski kanton uplaćuje u budžete viših nivoa vlasti bio vraćen u izgradnju autocesta i brzih cesta – ističe Lukanović.

Slijedi izrada idejnih projekata, raspisivanje tendera, potom priprema koja prethodi izradi glavnih projekata, pribavljanju dozvola i početku gradnje. Hoće li se ovog puta ceste zaista graditi na terenu, umjesto dosadašnje prakse na papiru?

Gotovo 80 kilometara novih cesta

Kako je ranije pisao BiznisInfo.ba, dvije planirane brze ceste ukupno su duge gotovo 80 kilometara i predstavljaju jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata planiranih u Tuzlanskom kantonu.

Dionica Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, duga oko 42 kilometra, prema ranije izrađenom idejnom rješenju uključuje:

• 16 mostova ukupne dužine oko 2.670 metara,
• dva tunela ukupne dužine oko 695 metara,
• šest petlji.

Dionica Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, duga oko 37 kilometara, obuhvata:

• 32 objekta (potputnjaci, natputnjaci, cut and cover i hidrotehnički objekti) ukupne dužine oko 1.674 metra,
• šest petlji,
• interregionalno čvorište Šićki Brod.

Idejna rješenja izrađena su na osnovu geodetskih i geoloških istraživanja, uz razmatranje više mogućih trasa, nakon čega su odabrane najpovoljnije varijante.

The post Kreće veliki cestovni projekt: Tuzlanski kanton dobija skoro 80 kilometara brzih cesta appeared first on Biznis Info.

Riječ je o dionicama Doboj Istok (entitetska linija) – Gračanica – Šićki Brod i Šićki Brod – Dubrave – Kalesija (entitetska linija), za čije je projektovanje planirano ukupno 7,6 miliona KM bez PDV-a.

BiznisInfo.ba je ranije objavio da su za obje saobraćajnice završena idejna rješenja i studije, a raspisivanje tendera predstavlja naredni korak ka njihovoj budućoj izgradnji.

Dva tendera

Prvi tender odnosi se na izradu idejnog projekta brze ceste Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod. Procijenjena vrijednost ovog ugovora iznosi 4,1 milion KM bez PDV-a, a rok za izradu projekta je 15 mjeseci.

Drugi tender raspisan je za izradu idejnog projekta dionice Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, procijenjene vrijednosti 3,5 miliona KM bez PDV-a, također s rokom izvršenja od 15 mjeseci. Ponude za oba tendera trebale bi biti otvorene sredinom septembra.

Gotovo 80 kilometara novih cesta

Dvije planirane brze ceste ukupno su duge gotovo 80 kilometara i predstavljaju jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata planiranih u Tuzlanskom kantonu.

Dionica Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, duga oko 42 kilometra, prema ranije izrađenom idejnom rješenju uključuje:

• 16 mostova ukupne dužine oko 2.670 metara,
• dva tunela ukupne dužine oko 695 metara,
• šest petlji.

Dionica Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, duga oko 37 kilometara, obuhvata:

• 32 objekta (potputnjaci, natputnjaci, cut and cover i hidrotehnički objekti) ukupne dužine oko 1.674 metra,
• šest petlji,
• interregionalno čvorište Šićki Brod.

Idejna rješenja izrađena su na osnovu geodetskih i geoloških istraživanja, uz razmatranje više mogućih trasa, nakon čega su odabrane najpovoljnije varijante.

Važan projekat za Tuzlanski kanton

Planirane brze ceste značajno će unaprijediti saobraćajnu povezanost Tuzlanskog kantona s ostatkom Federacije BiH.

Njima će biti ostvarena kvalitetnija veza s Koridorom 5C, dok će novo interregionalno čvorište Šićki Brod povezati buduće brze ceste s planiranom autocestom prema Orašju.

Osim bržeg i sigurnijeg saobraćaja, projekti bi trebali doprinijeti razvoju privrede, boljoj povezanosti Međunarodnog aerodroma Tuzla te jačem uključivanju ovog dijela Bosne i Hercegovine u regionalne i evropske saobraćajne tokove.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki projekt kroz industrijsko srce BiH: Brza cesta od 80 kilometara spojit će Doboj i Kalesiju appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba napravio je ekskluzivne noćne snimke iz zraka koji pokazuju kako most izgleda nakon završetka iluminacije.

Prema informacijama JP Autoceste Federacije BiH, nakon završetka radova uklonjena je privremena saobraćajna signalizacija te se promet u oba smjera odvija bez ograničenja.

Nova vizura jednog od simbola Koridora 5C

Dekorativna rasvjeta naglašava elegantnu konstrukciju mosta koja se noću jasno izdvaja iznad kanjona Neretve.

Iz Autocesta FBiH ranije su istakli da je cilj projekta spojiti savremenu tehnologiju s prirodnim ambijentom te Most Hercegovina učiniti još prepoznatljivijim simbolom ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Očekuje se da će iluminacija dodatno doprinijeti turističkoj atraktivnosti područja, posebno u večernjim satima, kada most dolazi do punog izražaja.

Najveći most na Koridoru 5C

Most Hercegovina nalazi se na poddionici Počitelj – Zvirovići i predstavlja najveći i najduži most na Koridoru 5C. Dugačak je 945 metara, dok se kolovoz nalazi na visini od oko 100 metara iznad tla.

Most premošćuje rijeku Neretvu, magistralni put M-17 i željezničku prugu Sarajevo – Ploče, u neposrednoj blizini historijskog Počitelja.

Projektovan je kao kontinuirani prednapregnuti most s glavnim rasponom od 147 metara. Njegova konstrukcija izvedena je metodom slobodne konzolne gradnje, a zbog svojih dimenzija i položaja smatra se jednim od najimpresivnijih objekata na cijelom Koridoru 5C.

S novom dekorativnom rasvjetom Most Hercegovina dobio je potpuno novu dimenziju, a noćni prizori potvrđuju zašto se već sada svrstava među najatraktivnije građevine u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pogledajte spektakularne prizore: Najveći most na Koridoru 5C zasjao u punom sjaju appeared first on Biznis Info.

Na terenu nema građevinske mehanizacije ni radnika. Dio trase koji je ranije izgrađen, ali nije asfaltiran, obrastao je korovom, dok na drugim dijelovima cesta nije ni formirana, već se tek nazire buduća trasa.

Riječ je o LOT-u 3B Sarajevske obilaznice, projektu vrijednom 23,3 miliona KM, koji bi trebao povezati petlju Vlakovo s Mostarskim raskršćem i omogućiti direktnu vezu Koridora 5C s magistralnom cestom M-17/M-5.

Projekt blokiran godinama

Projekt je godinama u zastoju zbog kombinacije administrativnih i imovinsko-pravnih problema. Radovi su ranije obustavljeni radi ishodovanja novog odobrenja za građenje i usklađivanja projektne dokumentacije sa zahtjevima Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, nakon čega je bilo potrebno provesti i dodatnu eksproprijaciju zemljišta.

BiznisInfo.ba je u aprilu prošle godine objavio da bi radovi uskoro trebali biti deblokirani nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku o dopuni odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ove dionice, čime su trebale biti otklonjene prepreke za nastavak projekta. Međutim, petnaestak mjeseci kasnije na gradilištu nema vidljivih aktivnosti.

Rok istekao još 2022. godine

Prema podacima sa table na gradilištu, radovi su zvanično počeli 22. decembra 2020. godine, a ugovoreni rok za završetak iznosio je 14 mjeseci, odnosno istekao je u februaru 2022. godine.

Izvođač radova je domaća kompanija Euro-Asfalt, dok je investitor JP Autoceste Federacije BiH. Vrijednost ugovora iznosi 23.283.000 KM s PDV-om, a projekt se finansira iz vlastitih sredstava Autocesta FBiH.

Na dionici dugoj 1,44 kilometra planirana je izgradnja dva vijadukta i gradske saobraćajnice sa po dvije trake u svakom smjeru.

Važna veza za južni ulaz u Sarajevo

Izgradnjom LOT-a 3B omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo dolaze iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića, čime će se znatno poboljšati povezanost autoceste na Koridoru 5C s magistralnim i lokalnim cestama.

No, iako je od početka radova prošlo više od pet i po godina, završetak ove važne saobraćajnice još nije na vidiku, a najnoviji snimci BiznisInfo.ba pokazuju da gradilište trenutno djeluje potpuno napušteno.

Sudeći prema trenutnom stanju na terenu, administrativni i imovinsko-pravni problemi koji su godinama kočili realizaciju ovog projekta očigledno još nisu u potpunosti riješeni, zbog čega se završetak posljednje dionice Sarajevske obilaznice i dalje ne nazire.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Blokiran projekt od 23 miliona KM: Gradilište brze ceste kod Sarajeva zaraslo u korov appeared first on Biznis Info.

Krajem 2024. godine BiznisInfo.ba objavio je priču o dionici autoceste Buna – Počitelj koju smo nazvali “autoput koji ne vodi nikuda”. Tada je već nekoliko godina bila potpuno završena, ali nije mogla biti puštena u saobraćaj jer nije bila povezana s ostatkom Koridora 5C.

Danas, u ljeto 2026. godine, situacija je na prvi pogled gotovo ista. Moderno izgrađenom dionicom dugom 7,2 kilometra i dalje ne prolaze vozila, iako je završena još prije pet godina.

Ipak, u međuvremenu se dogodio važan pomak. Počeli su radovi na susjednoj dionici Tunel Kvanj – Buna, dugoj 5,1 kilometar, koja predstavlja nastavak izgradnje Koridora 5C prema Mostaru.

Sa južne strane sve je povezano

Ono što cijelu situaciju čini još neobičnijom jeste činjenica da je dionica Buna – Počitelj sa južne strane već potpuno povezana s ostatkom izgrađene autoceste.

Naime, od petlje Počitelj vozači danas mogu nastaviti vožnju autocestom sve do graničnog prijelaza Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na mrežu autocesta u Hrvatskoj. Drugim riječima, cijeli južni dio pravca od Počitelja prema granici već godinama funkcioniše. Problem postoji isključivo na sjevernoj strani, odnosno prema Mostaru.

Jedna dionica blokira cijeli pravac

Da bi dionica Buna – Počitelj konačno bila puštena u promet, potrebno je izgraditi još dvije dionice. Jedna od njih, Tunel Kvanj – Buna, trenutno je u izgradnji.

No, ključ predstavlja dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, duga 9,2 kilometra čija gradnja nije ni počela. Ova dionica je već duže vrijeme blokirana zbog neriješenog pitanja vojne imovine, što znači da je problem izvan samih “Autocesta FBiH”.

Dok se ovaj spor ne riješi i ne počne gradnja, ni već završena dionica Buna – Počitelj, niti dionica Tunel Kvanj – Buna koja se sada gradi, neće moći ostvariti svoju punu saobraćajnu funkciju.

Milioni na čekanju

To znači da već pet godina potpuno izgrađena autocesta praktično stoji neiskorištena. Istovremeno, ulažu se stotine miliona maraka u nastavak izgradnje Koridora 5C, ali će potpuni efekat tih investicija biti vidljiv tek kada bude riješena posljednja “karika” između Mostara i Bune.

Tek završetkom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj vozači će prvi put moći neprekidno voziti autocestom od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj.

Do tada će dionica Buna – Počitelj ostati jedan od najvećih infrastrukturnih paradoksa u Bosni i Hercegovini – moderna autocesta završena prije pet godina, ali bez automobila.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je dionica autoputa u FBiH duga 7,2 kilometra koja se ne koristi već pet godina appeared first on Biznis Info.

Priču mjeseca donosi vam ProCredit banka – Revolucija u bankarstvu

Projekat izgradnje brze ceste kroz Srednju Bosnu napravio je novi važan korak ka realizaciji. Završen je glavni projekat za dionicu Nević Polje – Turbe, dugu oko 11,4 kilometra, a u toku je pribavljanje potrebnih saglasnosti, piše BiznisInfo.ba.

Nakon toga uslijedit će podnošenje zahtjeva za izdavanje urbanističkih dozvola. Po završetku tog procesa slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na utvrđenoj trasi, što predstavlja jednu od posljednjih velikih administrativnih faza prije početka realizacije projekta.

Riječ je o budućoj travničkoj zaobilaznici, koja će biti dio planirane brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Buduća travnička zaobilaznica

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, dionica Nević Polje – Turbe duga je približno 11,43 kilometra i predstavljaće praktično novu obilaznicu oko Travnika.

Za razliku od dionice kroz Vitez, koja velikim dijelom prati postojeći saobraćajni koridor, nova brza cesta će prolaziti južno od Travnika i preuzeti značajan dio tranzitnog saobraćaja koji danas prolazi kroz gradsko područje.

Time bi trebalo doći do značajnog rasterećenja saobraćajnih gužvi, povećanja sigurnosti i bržeg povezivanja Travnika s Koridorom 5C i ostatkom zemlje.

Čak 13 mostova i tri tunela

Projektom je predviđena izgradnja čak 13 mostova i tri tunela, što dovoljno govori o zahtjevnosti terena kroz koji će prolaziti nova saobraćajnica.

Trasa počinje na petlji Nević Polje, gdje se praktično nadovezuje na izgrađenu dionicu dugu oko 5 kilometara od Viteza do Nević Polja. Zatim prelazi dolinu rijeke Lašve i nastavlja prema Turbetu, obilazeći sam Travnik.

Među najznačajnijim objektima nalaze se most „Slimena“ dužine oko 410 metara, kao i veliki mostovi „Karajka 1“ i „Karajka 2“, čije dužine prelaze 390 metara. Kraj dionice predviđen je u blizini naselja Turbe, gdje će se nova cesta povezati s postojećom magistralnom cestom.

Ključni projekat za Srednju Bosnu

Brza cesta Lašva – Travnik – Jajce smatra se jednim od najvažnijih saobraćajnih projekata u Srednjobosanskom kantonu.

Jedan dio trase, od Viteza do Nević Polja, već je izgrađen – iako još nije u upotrebi – dok se paralelno pripremaju naredne faze projekta. Završetkom dionice kroz Travnik stvorili bi se uslovi za znatno efikasnije odvijanje saobraćaja između srednje Bosne, Koridora 5C i sjevernog dijela zemlje.

Završetak glavnog projekta za dionicu Nević Polje – Turbe stoga predstavlja važan korak ka realizaciji jednog od najambicioznijih cestovnih projekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

The post Priča mjeseca: Travnik dobija obilaznicu od 11,4 kilometra sa 13 mostova i 3 tunela appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu koji se predstavlja kao dio budućeg autoputa Banjaluka – Split, što je ponovo otvorilo pitanje dugoočekivanog kvalitetnog cestovnog povezivanja ova dva grada. Međutim, analiza važećih strateških dokumenata pokazuje da realizacija tog plana nije nimalo jednostavna.

Naime, dok Republika Srpska planira autoput prema Mliništu, Federacija BiH uopšte nema plan nastavka tog pravca od entitetske linije prema Livnu i Splitu. Umjesto toga, u svojim transportnim strategijama predvidjela je potpuno drugi saobraćajni koridor prema Dalmaciji, piše BiznisInfo.ba.

Federacija bira južniji pravac

U strateškim dokumentima FBiH planirana je izgradnja brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Hrvatske, ukupne dužine oko 135 kilometara. Ova cesta ne bi imala nikakve veze s Mliništem niti bi predstavljala nastavak autoputa koji planira Republika Srpska.

Razlog nije teško razumjeti. Pravac od Mliništa prema Splitu prolazio bi kroz veoma slabo naseljeno područje zapadne Bosne, dok bi planirana brza cesta preko Turbeta povezala niz mnogo većih gradova i općina.

Njome bi direktnu vezu prema Jadranu dobili Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Kupres i Livno, ali i vozači iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Visokog i drugih dijelova centralne Bosne.

Posebno je značajno što se ovaj pravac prirodno nastavlja na brzu cestu Lašva – Nević Polje – Turbe, čija je izgradnja već u toku, a jedna dionica kod Viteza je završena. Sa saobraćajnog stanovišta, riječ je o koridoru koji bi imao znatno širi značaj za Federaciju BiH.

Izgradnja vjerovatno neće čekati dugo, ali neće ni biti završena do 2030.

Transportna strategija predviđa da bi ova brza cesta trebala biti izgrađena do kraja ove decenije. Takav rok danas više nije realan, prije svega zbog velikog broja drugih infrastrukturnih prioriteta koje Federacija trenutno finansira.

Ipak, postoje razlozi za optimizam. Federacija je već započela realizaciju nekoliko sličnih velikih projekata brzih cesta, među kojima su pravac Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, dok se priprema i početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske.

To pokazuje da su planovi razvoja mreže brzih cesta ozbiljni, pa se može očekivati da će i pravac prema Livnu i Splitu u budućnosti doći na red, iako vjerovatno kasnije nego što je prvobitno planirano.

Šta to znači za autoput Banjaluka – Split?

Kada je riječ o projektu koji planira Republika Srpska, trenutno najrealnije izgleda izgradnja prve dionice od Banjaluke do Mrkonjić Grada.

Ta dionica sama po sebi ima značajnu saobraćajnu vrijednost jer povezuje dva važna regionalna centra i unapređuje vezu Banjaluke sa srednjom Bosnom preko Jajca i Travnika. Međutim, nastavak od Mrkonjić Grada do Mliništa, prema sada dostupnim planovima, otvara mnogo više pitanja nego odgovora.

Bez jasnog plana nastavka kroz Federaciju BiH prema Livnu i Splitu, ta dionica završavala bi praktično na entitetskoj liniji, zbog čega bi njen saobraćajni značaj bio znatno manji od prvobitno najavljivanog.

Upravo zbog toga, budućnost autoputa Banjaluka – Split neće zavisiti samo od planova Republike Srpske, već prije svega od toga hoće li dva entiteta u narednim godinama uspjeti uskladiti svoje razvojne strategije i dogovoriti zajednički međunarodni cestovni pravac prema hrvatskoj obali.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kuda ćemo voziti do Splita: RS gradi autoput od 95 km, a FBiH planira drugi pravac od 135 km appeared first on Biznis Info.

Riječ je o tunelu Zenica, dvocijevnom tunelu sa četiri saobraćajne trake koji je dio Koridora 5C. Iako je tunel završen i praktično spreman za puštanje u promet, njime se još ne može voziti. Razlog je što nisu završene susjedne dionice koje će ga povezati s ostatkom autoceste.

Ekipa BiznisInfo.ba obišla je ovu lokaciju i snimila stanje na terenu. Dron snimci pokazuju zanimljiv paradoks: s južne strane tunel je povezan sa već izgrađenom autocestom prema Zenici, dok se sa sjeverne strane i dalje odvijaju intenzivni radovi na dionicama koje ga trebaju spojiti s ostatkom koridora prema Žepču i Doboju.

Pogledajte video koji u prvom dijelu prikazuje sjeverni izlaz iz tunela i dionicu Vranduk – Ponirak koja je u izgradnji, a u drugom dijelu južni ulaz u tunel iz smjera Zenice koji je u potpunosti završen.

Jedan od najvećih tunela u BiH

Tunel Zenica nalazi se na poddionici Ponirak – Vraca i prolazi ispod planine Vepar. Trenutno je drugi najduži izgrađeni tunel u BiH, od njega je nešto duži samo tunel Bosna od 3,6 kilometara koji je pušten u promet krajem prošle godine.

Puštanjem u promet tunela Zenica udaljenost između Zenice i Žepča bit će skraćena za oko šest kilometara, a putovanje ovim dijelom zemlje postat će brže i sigurnije.

Gradnja tunela nije bila nimalo jednostavna. Tokom radova izvođači su se suočili s velikim količinama podzemnih voda koje su na pojedinim mjestima prodirale u tunel protokom i do 60 litara u sekundi. Uprkos tome, zahvaljujući primjeni savremenih metoda gradnje, radovi su uspješno privedeni kraju.

Prvobitnim projektom tunel je trebao biti dug oko 2,4 kilometra. Međutim, zbog složenih geoloških uslova projekt je naknadno izmijenjen pa je njegova dužina povećana na oko 3,5 kilometra.

S južne strane sve je spremno

Na terenu se jasno može vidjeti da je južni portal tunela praktično spreman za saobraćaj. Autocesta je asfaltirana, postavljena je signalizacija, završeni su prilazni dijelovi i tunelski portali. Ovaj dio trase već je povezan s postojećom autocestom na sjevernom izlazu iz Zenice.

Problem je na drugoj strani

Razlog zbog kojeg tunel još nije otvoren nalazi se nekoliko kilometara sjevernije. Naime, tunel Zenica dio je šire cjeline Koridora 5C koja još nije u potpunosti završena. Da bi bio pušten u funkciju, potrebno je okončati radove na dionicama Vranduk – Ponirak i Nemila – Vranduk koje će ga povezati s ostatkom autoceste prema sjeveru zemlje.

Upravo obilazak sjevernog dijela trase pokazuje zašto će vozači još morati sačekati.

Jedna od najtežih dionica Koridora 5C

Dionica Vranduk – Ponirak, koja se nastavlja na tunel Zenica sa sjeverne strane, duga je svega 5,3 kilometra, ali se smatra jednom od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru 5C. Na ovoj relativno kratkoj trasi grade se dva velika mosta preko Bosne, tri vijadukta, tunel Vranduk te dodatni natkriveni tunel.

Dron snimci pokazuju ogromne usjeke u stijeni iznad rijeke Bosne, višespratne kaskade iskopanog terena i složene građevinske zahvate koji su bili neophodni kako bi se autocesta provukla između strmih planinskih padina i riječnog korita.

Radovi na ovoj dionici kasnili su zbog izmjena projektne dokumentacije i složenih geoloških uslova, pa je rok gradnje više puta pomjeran.

Otvaranje do kraja građevinske sezone

Iz JP Autoceste FBiH ranije su najavili da je plan da tokom ove građevinske sezone budu završene dionice Nemila – Vranduk i Vranduk – Ponirak, čime bi se stvorili uslovi za puštanje u promet i tunela Zenica.

To znači da bi jedan od najvećih i najimpresivnijih objekata na Koridoru 5C uskoro konačno mogao dočekati prve vozače. Da li će radovi na dionici Vranduk – Ponirak biti završeni ove sezone, ostaje da se vidi. Na našim snimcima se vidi da je ostalo još veoma mnogo posla da se uradi.

Do tada, ispod planine Vepar ostaje skriven moderan tunel sa četiri trake dug 3,5 kilometra – potpuno završen, ali još bez saobraćaja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ispod planine Vepar krije se tunel sa četiri trake dug 3,5 kilometra kojim još niko ne može voziti appeared first on Biznis Info.

Nakon toga uslijedit će podnošenje zahtjeva za izdavanje urbanističkih dozvola. Po završetku tog procesa slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na utvrđenoj trasi, što predstavlja jednu od posljednjih velikih administrativnih faza prije početka realizacije projekta.

Riječ je o budućoj travničkoj zaobilaznici, koja će biti dio planirane brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Buduća travnička zaobilaznica

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, dionica Nević Polje – Turbe duga je približno 11,43 kilometra i predstavljaće praktično novu obilaznicu oko Travnika.

Za razliku od dionice kroz Vitez, koja velikim dijelom prati postojeći saobraćajni koridor, nova brza cesta će prolaziti južno od Travnika i preuzeti značajan dio tranzitnog saobraćaja koji danas prolazi kroz gradsko područje.

Time bi trebalo doći do značajnog rasterećenja saobraćajnih gužvi, povećanja sigurnosti i bržeg povezivanja Travnika s Koridorom 5C i ostatkom zemlje.

Čak 13 mostova i tri tunela

Projektom je predviđena izgradnja čak 13 mostova i tri tunela, što dovoljno govori o zahtjevnosti terena kroz koji će prolaziti nova saobraćajnica.

Trasa počinje na petlji Nević Polje, gdje se praktično nadovezuje na izgrađenu dionicu dugu oko 5 kilometara od Viteza do Nević Polja. Zatim prelazi dolinu rijeke Lašve i nastavlja prema Turbetu, obilazeći sam Travnik.

Među najznačajnijim objektima nalaze se most „Slimena“ dužine oko 410 metara, kao i veliki mostovi „Karajka 1“ i „Karajka 2“, čije dužine prelaze 390 metara. Kraj dionice predviđen je u blizini naselja Turbe, gdje će se nova cesta povezati s postojećom magistralnom cestom.

Ključni projekat za Srednju Bosnu

Brza cesta Lašva – Travnik – Jajce smatra se jednim od najvažnijih saobraćajnih projekata u Srednjobosanskom kantonu.

Jedan dio trase, od Viteza do Nević Polja, već je izgrađen – iako još nije u upotrebi – dok se paralelno pripremaju naredne faze projekta. Završetkom dionice kroz Travnik stvorili bi se uslovi za znatno efikasnije odvijanje saobraćaja između srednje Bosne, Koridora 5C i sjevernog dijela zemlje.

Završetak glavnog projekta za dionicu Nević Polje – Turbe stoga predstavlja važan korak ka realizaciji jednog od najambicioznijih cestovnih projekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Travnik dobija obilaznicu od 11,4 kilometra sa 13 mostova i 3 tunela: Završen glavni projekat appeared first on Biznis Info.