Najskuplji električni automobil je Porsche-Taycan GTS koji je plaćen 233.435 KM sa dadžbinama. No, nisu svi ovi automobili skupi. Najjeftiniji uvezeni električni automobil ove godine je Fiat 500e koji će plaćen svega 13.250 KM.

Poređenja radi, za cijelu prošlu godinu u BiH je uvezeno 50 električnih i 359 hibridnih automobila. Iz toga se može zaključiti trend rasta uvoza hibrida koji je u pola ove godine uvezeno skoro isti broj kao za cijelu 2021.

Hodžić Armin, direktor Sektora energetike u Privrednoj komori FBiH i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže da su električna vozila na teritoriji BiH prisutna u nešto većoj mjeri od 2017. godine.

– S obzirom da tek od ove godine imamo poticaj za nabavku električnih i hibridnih vozila u BiH, raspisan od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, očekujemo da ova godina bude svojevrsna prekretnica kada je u pitanju elektrifikacija transporta – kaže Hodžić.

Ovdje, kako ističe, ne misli na veliko povećanje broja kupljenih električnih automobila, već prvenstveno da se otpočelo sa strateškim podržavanjem određenih obaveza koje proističu iz potpisanih ugovora kao što su: Ugovor o uspostavljanju energetske zajednice, Pariški sporazum, Sofijske deklaracije i drugih.

– Pored korištenja električnih vozila i elektrifikacije transporta, vrlo bitno je napomenuti da kompanije koje rade za automobilsku industriju su prepoznale šansu i već otpočele sa proizvodnjom dijelova i komponenti za tu vrstu vozila. Elektrifikaciju transporta treba shvatiti kao decenijsku šansu za kompanije koje rade ili planiraju da rade u sektoru automobilske industrije – dodaje naš sagovornik.

 Vrijeme globalnih izazova          

Komentirao je i kada će primjena ovih automobila postati rasprostranjena, obzirom da oni još uvijek predstavljaju izuzetke.

– Ako pogledamo trenutnu situaciju u Evropi i svijetu, brojke električnih vozila su impozantne, a pogotovo kada pogledamo trendove i ciljeve za naredni period. Svaka država Evrope i svijeta je imala velike probleme na samom početku promocije i uspostave modela elektromobilnosti te po tom pravilu ni BiH ne odstupa – naglašava Hodžić.

Počeci elektrifikacije transporta odnosno elektromobilnosti su jako vezani za strateška opredjeljenja i velike subvencije sa svih nivoa i iz svih izvora.

– Direktno i sumarno, problematika snažnijeg i odlučnijeg razvoja elektromobilnosti u BiH je sadržana u nekoliko suštinskih aktivnosti kao što su: izmjena i prilagodba zakonskog okvira novim modelima poslovanja odnosno terminološka prilagodba pojmova koji su sadržani u ovoj tematici; poticajna politika pri uvozu, nabavci, registraciji i korištenju električnih vozila; poticajna politika i omasovljenje izgradnje infrastrukture za upotrebu električnih vozila i na kraju, ali ništa manje važno, promjena svijesti građana odnosno promocija korištenja električnih vozila sa svim aspektima sigurnosti, benefitima i ostalim pozitivnim aspektima kada je u pitanju upotreba ove vrste vozila – kaže Hodžić.

Prema njegovim riječima, s obzirom da živimo u vremenu globalnih izazova izazvanih pandemijom korona virusom, sukobima između Ukrajine I Rusije, globalne krize izazvane inflacijom, razumno je da mjere za promociju elektromobilnosti nisu u fokusu djelovanja vlasti u BiH.

Privredna komora Federacije BiH odnosno Udruženje za elektromobilnost kao jedino udruženje na ovu tematiku u BiH, je u prethodnom period uputila nekoliko inicijativa gotovo svim nivoima vlasti sa prijedlogom mjera i mogućih benefita koje je njihovom implementacijom moguće ostvariti. Neke od tih mjera su već implementirane, neke su u fazi odobravanja ali neke su nažalost i odbijene.

– Kako je BiH potpisnica Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i drugih dokumenata EU, i ukoliko želimo da ne postanemo crna rupa na mapi kada su električna vozila u pitanju, pogotovo kada je u pitanju sektor turizma, bh vlasti moraju dati snažniju i odlučniju opredjeljenost razvoju elektromobilnosti, predložiti konkretne mjere i korake uz što hitniju izradu neophodne strateške dokumentacije kada je ova tematika u pitanju – zaključuje naš sagovornik.    

ProCredit Bank poduzela važne korake

U Evropi i svijetu odavno, a u zemljama regiona u posljednje vrijeme sve intenzivnije, e-mobilnost postaje neodvojivi dio svakodnevnice. Automobili sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem imaju enormno učešće u zagađenju okoliša i emisiji CO2, stoga se proizvođači i korisnici okreću novim tehnologijama, hibridnim i, sve više, vozilima na potpuno električni pogon.

Bosna i Hercegovina još uvijek kasni u odnosu na statistiku regiona, no sada je vrijeme za promjene, bar kada se radi o uspostavi potrebne infrastrukture. ProCredit Bank je poduzela dva važna koraka u ovom pravcu.

Prvi, instalacija električnih punjača, je intenzivirana u posljednjem kvartalu 2021. ProCredit Bank tako danas e-punjačima pokriva najveće gradove i puteve u BiH: danas, oni su dostupni od krajnjeg zapadnog dijela zemlje, Cazina, sve do juga u Mostaru, sa stanicama u gradovima Banja Luka, Doboj, Brčko, Tuzla i sa čak tri punjača u Sarajevu.

– Nema više izgovora, vozite na struju i besplatno – poručuju. 

Drugi važan korak u poticanju elektromobilnosti bilo je i kreiranje upravo predstavljene aplikacije „ProCredit Electric Stations“, koja kroz vrlo preciznu mapu lokacija e-punjača korisnicima olakšava planiraniranje putovanja sa praktičnog, ali i bezbjednosnog aspekta.

Podsticaji Vlade Federacije

Podsjetimo, Vlada Federacije BIH odlučila je ove godine subvencionirati kupovinu električnih automobila. Za to je izdvojen milion maraka.

Javni poziv već je otvoren i može se pronaći OVDJE.

The post Električni automobili stižu u BiH: Vožnja je besplatna, a velika su šansa za industriju appeared first on Biznis Info.

Tema sastanka je bila mogućnost saradnje u cilju promocije elektromobilnosti i unapređenja poslovanja, ali i prenosa znanja i iskustva, te prevazilaženja barijera s kojom se susreću u svakodnevnom poslovanju.

Armin Hodžić iz Privredne komore FBIH istaknuo je značaj ove institucije u povezivanju domaćih i međunarodnih kompanija.

Mirsad Ramić, vlasnik kompanije Cromex izrazio je zadovoljstvo ovom posjetom i interesovanjem i kompanije e-bike 4All za uspostavljanje zajedničke saradnje, ali i drugim poslovnim mogućnostima i benefitima o kojima se razgovaralo tokom sastanka.

Tim povodom posjećen je i prozvodni pogon kompanije Cromex, obzirom na iznimnu investiciju Cromex-a od 5 miliona KM u mašine, od čega je 3,5 miliona investirano u lasere za sječenje ploča i cijevi.

Ahmad Abtah iz kompanije e-bike 4All je istakao potencijal zajedničke saradnje koji će se preciznije definisati u nadolazećem periodu, obzirom na brojne zajedničke tačke u poslovanju, a ne samo na polju elektromobilnosti prema inicijalnoj tematici sastanka.

Također, on je ovim putem ukazao na potencijal prenosa znanja koji imaju u Kataru na poslovanje kompanije Cromex.

Po završetku sastanka, dogovoreni su i naredni koraci u zajedničkoj saradnji, gdje je jedna od planiranih aktivnosti i uzvratna posjeta kompaniji e-Bikes 4All i njihovoj poslovnici u Sarajevu, ali i centrali u Kataru.

D. Hadžić

The post Katarska kompanija želi saradnju s proizvođačem prvog bh. skutera appeared first on Biznis Info.

U prvim danima pandemije njen uticaj nije se osjetio previše te nije uzrokovao pad proizvodnje i potražnje za dijelovima i komponentama, no “jačanjem” pandemije, broj i količina narudžbi koje su primale bh. kompanije počeo je postepeno padati da bi se na kraju gotovo pa potpuno obustavile isporuke i nove narudžbe, kaže Armin Hodžić, direktor sektora energetike i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije FBiH” u Privrednoj komori Federacije BiH.

– Kažem gotovo pa potpuno, jer postoji određeni broj kompanija koje su i tokom pandemije, istina dosta otežano i na samo njima poznate načine, uspjele održati proizvodnju i isporuku dijelova i komponenti. Zatvaranjem granica kao i obavezom pridržavanja mjera zaštite uposlenika, proizvodni i transportni procesi su dosta otežani a na određenim mjestima ih nije bilo moguće nikako ni provoditi. Tokom pandemije, kompanije koje nisu mogle održati proizvodnju svoje uposlenike su upošljavale na drugim poslovima unutar kompanije, interno “prekvalifikovale” za rad na poslovima izrade medicinske i zaštitne opreme, slale na godišnje odmore ili eventualno na plaćene dopuste. Obzirom da je automobilska industrija dosta specifična i zahtjevna, samo one kompanije koje nisu imale drugih rješenja prekidale su radne odnose sa svojim uposlenicima uz dogovor da će po ponovnom uspostavljanju proizvodnih procesa oni imati prioritet u ponovnom zapošljavanju. Koliko je meni poznato, vrlo mali broj uposlenih u automobilskoj industriji BiH je ostao bez posla prvenstveno zahvaljujući razumijevanju vlasnika i menadžmenta kompanija – kaže Hodžić za BiznisInfo.

Rad sa smanjenim kapacitetima

To nam potvrđuju i u kompaniji Jifeng Automotive u Žepču. Direktor Arnes Hubljar kaže da u periodu od marta do maja nije bilo narudžbi jer je i poslovanje proizvođača automobila za koje rade – BMW, Audi, VW, Škoda – bilo u potpunom zastoju.

– Mi pratimo autoindustriju u Evropi i svijetu i svaki neradni dan u BMW-u ili Volkswagenu utiče direktno i na nas. Tako da smo u martu, aprilu i maju radili na oko 50 posto kapaciteta. Prvi period smo radili na zalihe dok je bilo materijala pa smo onda smanjili. Nismo imali narudžbi i nije bilo nimalo ugodno – kaže nam Hubljar.

No i pored te činjenice, u kompaniji koja proizvodi presvlake za uzglavnice i rukohvate nije bilo otpuštanja radnika.

– Kako bismo sačuvali radnike, uveli smo skraćeno radno vrijeme. Da smo radili puno radno vrijeme, morali bismo otpustiti 30 posto radnika. Tako da ovom mjerom skraćenog radnog vremena želimo sačuvati ljude, iako će ona ići na naš trošak – kaže Hubljar.

U Jifeng Automotiveu trenutno rade na 60 posto narudžbi u odnosu na prethodni period kao i u odnosu na ono što je bilo planirano. Pretpostavljaju da će taj nivo kao i skrećano radno vrijeme potrajati i naredna dva mjeseca.

Preusmjeravanje kapaciteta

I jedna od najvećih bh. kompanija susrela se u periodu pandemije sa izazovom održavanja poslovanja i očuvanja radnih mjestta.

Poznato je da je Prevent Grupacija u proteklom periodu preusmjerila svoje kapacitete u proizvodnju zaštitne opreme, te pridržavajući se epidemioloških mjera tokom trajanja pandemije osigurala kontinuitet poslovanja i zadržala radna mjesta.

– Upravo zahvaljujući našoj mogućnosti prilagođavanja i dobro razvijenom lancu snabdijevanja, u momentu potpune obustave narudžbi od strane kupaca, nismo prekidali rad već smo prateći sve mjere zaštite zdravlja, preusmjerili kapacitete u proizvodnju maski i odijela za različite ustanove u BiH i regiji, te tako zadržali radna mjesta. Shodno potencijalima na tržištu, na pojedinim proizvodnim lokacijama ćemo nastaviti ovu djelatnost i razvijati nove proizvode za koje imamo znanje i vještine – ističe predsjednik Uprave Prevent CEE Haris Rahman.

Neizvjestan oporavak industrije

Svjedoci smo da su ekonomske posljedice panedmije koronavirusa svakog dana sve veće. Kao jedna od najznačajnija globalnih industrija, auto industrija bilježi pad od preko 70%, a dugoročne mjere oporavka velikih proizvođača su još neizvjesne i ne zna se kada će pokrenuti proizvodnju u punom kapacitetu.

U tom smislu Prevent Grupacija, prateći globalne tokove tržišta u industrijama u kojima djeluje, poduzima niz mjera ušteda kojima će se osigurati održivo poslovanje i nastavak razvoja u narednom periodu.

– Kada su u pitanju prakse u automobilskoj industriji, prilagođavamo proizvodne kapacitete narudžbama. Pokrenuli smo i aktivnosti na konsolidaciji poslovnih procesa, te će restrukturiranjem pojedinih proizvodnih jedinica biti neophodno optimiranje dijela radnih mjesta. Međutim, kao što smo i ranije istakli, cilj nam je da to bude minimalan broj u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Prevent Grupaciji. Istovremeno, u kontaktu smo sa postojećim i novim kupcima sa kojima radimo na razvoju novih proizvoda kroz vertikalnu integraciju, kao i širenju tržišta prilagođavajući se trendovima i zahtjevima svjetske ekonomije.

Sve navedene aktivnosti imaju za cilj osigurati kontinuet održivog i uspješnog poslovanja i dugoročni rast broja zaposlenika – kažu nam u Prevent Grupaciji.

Ipak prilika

No Armin Hodžić iz Privredne komore FBiH smatra kako trenutna situacija, koliko god bila prijetnja, još više je prilika da se bosanskohercegovačke kompanije bolje i značajnije pozicioniraju kada su u pitanju lanci dobavljača automobilske industrije.

– Trenutno, lanci dobavljača su prekinuti i radi se na formiranju novih, što naše kompanije moraju iskoristiti uvažavajući svoje prednosti ali i greške iz prethodnog perioda te pokušati pozicionirati se što bolje. Na osnovu trenutnih saznanja, naše kompanije dobijaju kako zahtjeve za ponude tako i ponude za određene materijale i usluge sa puno više strana nego prije. Također, mi u Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine dobijamo zahtjeve za upoznavanje i predstavljanje Grupacije Automobilske Industrije sa više strana i uz konsultaciju i dogovor sa kompanijama, radimo na povezivanju i ostvarivanju saradnje između zaintersiranih strana – kaže za BiznisInfo Hodžić.

Obzirom da su većina sajamskih aktivnosti u 2020. godini otkazane, a za rijetke koje nisu postoji dosta manji interes, Hodžić kao posebno značajno ističe da su kompanije iz Bosne i Hercegovine prepoznale šansu i priliku, i ove godine drugu godinu za redom njih 6 će se predstaviti na prestižnom sajmu IZB2020 u Wolfsburgu u Njemačkoj.

Sajam koji Volkswagen svake dvije godine organizuje za svoje dobavljače ove godine održava se od 6. do 8. oktobra.

Prije dvije godine, Bosna i Hercegovina se po prvi put predstavila na ovom sajmu sa 8 kompanija i bila jedna od 34 svjetske zemlje učesnice. Tada, ukupno 838 izlagača je predstavio svoje proizvodne programe sa posljednjim dostignućima i potencijalima, a ove godine se očekuje oko 900 izlagača.

Također, pored ovog sajma, među bh. kompanijama vlada zainteresovanost i za izlaganjem na prethodno pomjerenom sajmu GACS2020, koji se ove godine održava u Stuttgartu od 10. do 12. novembra, najavljuje Hodžić. Također i na ovom sajmu, Bosna i Hercegovina se prošle godine po prvi put predstavila i imala vrlo zapažen nastup te sajam je ocijenjen kao uspješan.

– Možemo konstatovati da je vrlo težak i iscrpljujući period iza nas, ali i pred nama, te je vrlo bitno naglasiti da automobilska industrija, kako evropska tako i bosanskohercegovačka, je u ponovnom pokretanju s tim da je izvršen svojevrstan “reset” lanaca dobavljača i da to trebamo i moramo prepoznati i iskoristiti za što bolje pozicioniranje u budućnosti – kaže Hodžić.    

Autoindustrija ipak ne ovisi o Kini

Kada je u pitanju uticaj korona virusa na evropsku i svjetsku automobilsku scenu, vrlo je interesantno, obzirom da je pandemije započela u Kini, da se praktično pokazalo da evropski proizvođači vrlo malo zavise od proizvođača komponenti koji dolaze iz Kine, iako je percepcija bila dosta drugačija, smatra Hodžić.

– Zaključak je da kineski proizvođači u proizvodnji automobila u Evropi učestvuju sa nekih 10-15%. Praktičan dokaz tome je činjenica da početak i širenje korona virusa u Kini nije se značajnije, da ne kažem nikako, odrazilo na automobilsku industriju Evrope. Tek po dolasku i širenju pandemije po evropskim zemljama, automobilska industrija je osjetila uticaj. Obzirom na primjenjene mjere zaštite ljudi tokom pandemije, smanjenje kretanja ljudi i zabrane rada pojedinim djelatnostima, kao posljedica došlo je do smanjene potrošnje – kupovine a samim time i proizvodnje što je rezultiralo postepenim smanjenjem proizvodnje komponenti odnosno postepenim i na kraju potpunim prekidanjem lanca dobavljača komponenti za automobilsku industriju. Istina, u početku pandemije, nekih 10-ak dana uticaj pandemije se i nije toliko “osjetio” jer je većina automobilskih brendova imala ambiciozne planove koje su poprilično teško sustizali te su prve dane pandemije iskoristili da sustignu planove proizvodnje i lagera vozila. Nakon toga, a sa uvođenjem oštrijih mjera zaštite ljudi u većini evropskih zemalja kao i zabrane kretanja i zatvaranja granica što je uzrokovalo ionako male isporuke dijelova i komponenti još težim, kreće strmoglavi pad prodaje i prozvodnje automobila ali i automobilskih komponenti da bismo u jednom trenutku u periodu od 7 dana imali zatvorene sve fabrike u Evropi ali i svijetu i prekinute lance dobavljača – kaže Hodžić.

Pokretanje proizvodnje

Danas, nakon sticanja uslova za ponovno pokretanje proizvodnje u fabrikama širom Evrope, popriličan broj fabrika uz pomoć Vlada i različitih fondova je manje-više pokrenulo proizvodnju ali uz poštivanje predloženih mjera zaštite i u kapacitetima od 40% pa do 60% optimalnih kapaciteta.

B. Šutvić

The post Autoindustrija u krizi: Svaki dan zastoja u BMW-u i Audiju zaustavlja i pogone u BiH appeared first on Biznis Info.

Najveći svjetski proizvođači zatvaraju postrojenja a zemlje koje su bile čvorišta svjetske autoindustrije su među onim najteže pogođenim epidemijom.

Zatvaraju se pogoni

– Postrojenja su zatvorili BMW, Toyota, Ford, Volvo… Nissan zatvara postrojenje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Mercedes zatvara većinu postrojenja… VW kao grupa koja pod sobom ima 13 brendova planira zatvaranje svih svojih pogona… Renault zaustavlja proizvodnju u Maroku… – kaže za BiznisInfo Armin Hodžić iz Privredne komore FBiH.

Gašenje fabrika evropskih proizvođača automobila i kriza sa koronavirusom odraziće se i na kompanije u sektoru automotiva u Bosni i Hercegovini. Naša zemlja nema fabrike automobilskih brendova ali imamo značajne dobavljače za te brendove a to su fabrike koje, iako dio posla obavljaju unutar BiH, dobrim dijelom ovise o uvozu i izvozu.

A upravo taj segment poslovanja najviše je pogođen. Najnovija odluka Evropske unije da zatvori svoje granice ovu će situaciju dodatno pogoršati.

Puca lanac snabdijevanja

– Tri su osnovna faktora koja prijete automobilskoj industriji. Prvi je ovaj transportni faktor – nemogućnost uvoza repromaterijala i samim tim izvoza gotovog proizvoda. Drugo je manjak potražnje – na evropskom nivou u februaru je pad prodaje bio 7 posto a šta će biti u martu ili aprilu, možemo samo pretpostaviti. Nikome sada nije do nabavke novih automobila a samim tim, nema potražnje ni za dijelovima. I treće, uticaj na lance snabdijevanja koji su u automobilskoj industriji vrlo osjetljivi, jer ako dođe do pucanja tog lanca, autoindustrija trpi velike poteškoće – pojašnjava nam Hodžić.

Neke od bh. kompanija već su osjetile smanjenja narudžbi, prolongacije i otkazivanja. To je bilo i očekivano jer, kako kaže Hodžić, nijedan proizvođač neće raditi lager gotovih proizvoda a ne sastavljati vozila, ti procesi su uzročno-posljedično vezani.

Klauzula “više sile”

Najveći problem u našoj zemlji trenutno su manje kompanije koje rade za veće bh. kompanije. U Bosni i Hercegovini je oko 20 kompanija integratora koji pod sobom imaju još nekih 40 ili 50 kompanija koje rade za njih.

– Ali je njihov problem što zavise uglavnom od jednog ili dva ugovora i ako dođe do prolongacije ili obustavljanja tih ugovora, oni ne mogu nastaviti raditi. Nemaju širok spektar djelatnosti da bi se mogli brzo preorijentisati na drugi dio ili segment za koji imaju repromaterijal i mogućnost izrade. A ukoliko izgubimo te kompanije, one bi se vrlo teško mogle vratiti u normalne poslovne tokove – upozorava Hodžić.

Zbog toga je jako bitno da privrednici koriste mehanizam “više sile” kako bi postigli obostrano razumijevanje i izbjegli povlačenje penala i s jedne i s druge strane, kako zbog plaćanja tako i zbog rokova isporuke.

The post Autoindustrija u Evropi na koljenima, i firme u BiH trpiće posljedice appeared first on Biznis Info.

Tako će se prve bosanskohercegovačke čokoladne praline sa suhim šljivama naći na policama marketa i u online prodaji na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim na Bliski istok, Mak Zara praline uskoro bi se trebale prodavati i na tržištu EU, navodi se u saopćenju za medije ove kompanije.

Plasman u UAE realizira se u saradnji sa distributerom Balkan trading. U prvom valu planirana je prodaja na sajmu Global Village koji traje šest mjeseci, zatim kroz određeni broj prodajnih marketa, ali i putem druge najveće online platforme za Bliski istok, www.noon.com.

Uskoro i u Evropskoj uniji

“Nakon što smo u posljednjih 20 mjeseci, od kako poslujemo u okviru AS Holdinga, proveli konsolidaciju poslovanja i povratak brenda na domaće tržište, proširili smo proizvodne kapacitete i povećali produktivnost. Na taj način ispunili smo uvjete za nastup na inozemna tržišta. Ovo je naša prva narudžba iz inozemstva i veoma nas raduje da smo zadovoljili vrlo stroge kriterije jednog od najzahtjevnijih svjetskih tržišta kakvo je tržište Emirata. U toku su aktivnosti za plasman proizvoda i neke od zemalja EU”, izjavio je Armin Hodžić, direktor kompanije Mak Zara.

Mak Zara je osnovana prije 10 godina i prva je bosanskohercegovačka manufakturna proizvodnja belgijske čokolade. Nudi proizvode u tri kategorije – čokolade, praline i suho voće u čokoladi.

The post Mak Zara dogovorila svoj prvi izvoz appeared first on Biznis Info.