Riječ je o metalu koji je široj javnosti uglavnom nepoznat, ali koji ima važnu ulogu u vojnoj industriji, proizvodnji municije, elektronike, baterija, poluprovodnika i vatrootpornih materijala. Upravo zbog njegove strateške važnosti Evropska unija posljednjih godina intenzivno traži nove izvore snabdijevanja, piše BiznisInfo.ba.

Prema jednoj ranijoj studiji objavljenoj u naučnoj literaturi, postojeći geološki podaci ukazuju na potencijal od oko 200.000 tona antimona u Bosni i Hercegovini. Autori istraživanja navode da bi daljnja istraživanja i eksploatacija mogli svrstati BiH među važne evropske proizvođače ovog minerala.

Pokrenuti konkretni projekti

Još zanimljiviji je zaključak njihove analize prema kojem bi BiH, kada bi razvila identificirane resurse, mogla postati vodeći proizvođač antimona u Evropi i među deset najvećih u svijetu.

Takav scenarij više nije samo predmet naučnih analiza. Na nekoliko lokacija u BiH već su pokrenuti konkretni istraživački projekti iza kojih stoje međunarodne rudarske kompanije, o čemu će više riječi biti u donjem dijelu teksta.

Šta je zapravo antimon

Antimon je metal koji se najčešće koristi kao dodatak drugim metalima kako bi im povećao čvrstoću i otpornost.

Njegova primjena posebno je značajna u proizvodnji municije, vojnih sistema, elektronskih komponenti, baterija, solarnih panela i specijalnih legura. Također se koristi u proizvodnji materijala otpornih na vatru, što ga čini važnim za građevinsku i automobilsku industriju.

Zbog rastućih geopolitičkih tenzija i ubrzanog razvoja namjenske industrije, potražnja za antimonom posljednjih godina naglo raste.

Kina dominira tržištem

Globalnim tržištem trenutno dominira Kina, koja kontroliše najveći dio svjetske proizvodnje i prerade antimona. To predstavlja veliki problem za evropske zemlje koje nastoje smanjiti zavisnost od uvoza strateških sirovina. Upravo zbog toga Evropska unija posljednjih godina u fokus stavlja razvoj vlastitih izvora kritičnih minerala, među kojima je i antimon.

Važnost antimona postala je očigledna i široj javnosti nakon što je Kina, najveći svjetski proizvođač, ograničila njegov izvoz, čime je ovaj metal dospio u središte globalnog trgovinskog sukoba između Pekinga i Zapada. U tom kontekstu raste i interes za rudarski potencijal zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Najperspektivnija nalazišta nalaze se u četiri područja

Naučnici su među najperspektivnijim antimonovim područjima u BiH izdvojili Srebrenicu, Rupice kod Vareša, Čemernicu kod Fojnice i Podhrusanj kod Čajniča.

Posebno je zanimljivo da se upravo na području Srebrenice i Vareša danas odvijaju nova istraživanja međunarodnih rudarskih kompanija. To znači da se naučne procjene o potencijalu antimona sve više poklapaju s interesom investitora na terenu.

Australci istražuju područje od 80 kvadratnih kilometara

Jedan od najzanimljivijih projekata trenutno razvija australijska kompanija Regener8 Resources. Kompanija je nedavno završila preuzimanje projekta Srebrenica North, koji obuhvata čak 80 kvadratnih kilometara istražnog prostora.

Na tom području planirana su moderna geološka istraživanja usmjerena na srebro, bakar, cink, olovo i antimon. Kompanija navodi da na većem dijelu područja nisu provođena sistematska moderna istraživanja više od pola stoljeća. Iako je projekat tek u početnoj fazi, riječ je o jednom od najvećih novih istražnih poduhvata u bh. rudarskom sektoru.

Još ozbiljniji projekat razvija se kod Srebrenice

Možda još značajniji projekat vodi kanadska kompanija Terra Balcanica. Za razliku od Regener8, Terra već provodi istražna bušenja na projektu Viogor-Zanik kod Srebrenice i objavljuje konkretne rezultate.

Kompanija je nedavno saopćila da je na lokalitetima Čumavići i Brežani otkrila visokokvalitetnu srebrno-antimonovu mineralizaciju, uz prisustvo cinka, olova i zlata. Predsjednik kompanije Aleksandar Mišković nedavno je izjavio da Terra želi postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, posebno antimona, za evropsko tržište.

Možda najvažnija informacija jeste da kompanija planira izraditi prvu preliminarnu procjenu resursa već naredne godine. To bi moglo dati prve moderne procjene količina rude na ovom području i pokazati koliki je stvarni potencijal srebreničkog rudnog distrikta.

Vareš kao potencijalni budući proizvođač

Pored Srebrenice, veliki potencijal naučnici vide i u području Rupica kod Vareša. Iako se današnji aktivni rudarski projekti u Varešu uglavnom povezuju sa srebrom, cinkom i olovom, naučni rad Rupice navodi među najperspektivnijim antimonovim poljima u BiH.

Prednost Vareša je činjenica da tamo već postoji aktivna rudarska infrastruktura, što bi u budućnosti moglo olakšati eventualnu proizvodnju antimona ukoliko se potvrde značajnije količine ovog metala.

Utrka tek počinje

Kombinacija geološkog potencijala, rastuće potražnje za kritičnim mineralima i dolaska međunarodnih istraživačkih kompanija pokazuje da bi BiH mogla postati važan proizvođač antimona, možda najveći u Evropi.

Ako se procjene geologa potvrde, upravo bi antimon mogao postati jedno od najvažnijih rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine te otvoriti novu razvojnu perspektivu za domaći rudarski sektor.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH sjedi na 200.000 tona strateškog metala: Australci i Kanađani već zauzimaju pozicije appeared first on Biznis Info.

Kompanija je saopštila da će u narednim sedmicama pristupiti realizaciji obavezujućeg ugovora o kupoprodaji te završetku procesa akvizicije, piše BiznisInfo.ba.

Projekt Srebrenica North obuhvata istraživanje polimetalnih nalazišta srebra, bakra, antimona, cinka i olova, a nalazi se unutar Tethyan metalogenog pojasa, jednog od najznačajnijih rudarskih područja u Evropi.

Osiguran novac za istraživanje

Izvršni direktor kompanije, Stephen Foley, izjavio je da odluka dioničara potvrđuje strateški značaj projekta za širenje poslovanja kompanije u Evropi.

– Mandat za nastavak akvizicije projekta Srebrenica North odražava stratešku vrijednost koju vidimo u pozicioniranju unutar jednog od najaktivnijih evropskih polimetalnih regiona – rekao je Foley.

Kompanija je još u martu osigurala oko 800.000 australijskih dolara svježeg kapitala kroz emisiju novih dionica, a sredstva su namijenjena realizaciji akvizicije i budućih istraživačkih aktivnosti na području Srebrenice, kao i razvoju postojećeg portfolija kompanije.

Strateški značaj projekta i kritični minerali

Projekt Srebrenica North nalazi se unutar Tethyan metalogenog pojasa, jednog od najpoznatijih evropskih regiona za istraživanje polimetalnih nalazišta. Upravo zbog toga australijska kompanija vidi značajan potencijal u ovom području.

Posebnu pažnju privlači prisustvo antimona, metala koji posljednjih godina dobija sve veći strateški značaj zbog primjene u baterijama, odbrambenoj industriji, usporivačima gorenja i visokotehnološkoj proizvodnji. Antimon je u više država klasifikovan kao kritični mineral, piše BiznisInfo.ba.

Osim antimona, projekat obuhvata istraživanje srebra, bakra, cinka i olova, što ga svrstava među takozvane polimetalne projekte. Takvi projekti su posebno zanimljivi investitorima jer omogućavaju veću diversifikaciju i manju zavisnost od cijene jednog metala na svjetskom tržištu.

Kompanija je najavila da paralelno sa završetkom akvizicije priprema i prvi istražni program na području Srebrenice.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika akvizicija Australaca u BiH: Kupili bogato nalazište rijetkih i vrijednih metala appeared first on Biznis Info.