Riječ je o Davoru Macuri, vlasniku ALTA Grupe, koja preko kompanije ALTA Retail preuzima Idea Markete, odnosno veliki trgovački sistem koji posluje pod brendovima Idea, Mercator i Roda, piše BiznisInfo.ba.

Fortenova i ALTA Retail potpisali su ugovor o kupoprodaji poslovnih udjela u kompaniji Idea Marketi, a posao obuhvata i još četiri kompanije povezane s maloprodajnim sistemom. Time Macura pravi veliki iskorak izvan finansijskog sektora, u kojem je posljednjih godina izgradio sve snažnije prisustvo u nekoliko država regiona.

Od mjenjačnice do velikog poslovnog sistema

Macurin poslovni put zanimljiv je i zbog toga što je počeo daleko od današnjih velikih bankarskih i trgovačkih akvizicija.

Poslovanje je započeo 2008. godine otvaranjem prve mjenjačnice pod imenom Alta. Posao se potom širio, a iz njega je vremenom nastao mnogo veći sistem koji danas obuhvata bankarstvo i druge finansijske usluge, dok najnovija akvizicija donosi snažan ulazak i u maloprodaju.

ALTA Grupa danas se predstavlja kao jedan od najbrže rastućih poslovnih sistema u regionu, a posljednje transakcije pokazuju da ambicije kompanije više nisu ograničene samo na Srbiju.

Bankarska ekspanzija širom Balkana

Posebno je zanimljiva Macurina regionalna ekspanzija u bankarskom sektoru. ALTA Banka iz Srbije preuzela je većinski paket Stopanske banke AD Bitola u Sjevernoj Makedoniji, koja danas posluje pod nazivom ALTA banka AD Bitola.

Grupa je potom dodatno proširila finansijski sistem u Sjevernoj Makedoniji preuzimanjem osiguravajućeg društva ZOIL Makedonija AD Bitola. Kompanija je preimenovana u ALTA osiguranje AD Skoplje. No, planovi Davora Macure mnogo su širi.

ALTA Grupa dio je velikog posla vezanog za preuzimanje Addiko bankarskog sistema. Prema ranije objavljenom dogovoru s austrijskim Raiffeisen Bank Internationalom, ALTA bi trebala preuzeti poslovanje Addiko banke u Srbiji i Crnoj Gori, ali i dvije Addiko banke u Bosni i Hercegovini – u Sarajevu i Banjoj Luci. O kolikom je poslu riječ, govori činjenica sa damo dvije Addiko banke u BiH imaju aktivu od oko 1,2 milijarde eura.

Ovaj posao još nije završen i njegova realizacija zavisi od završetka šire transakcije preuzimanja Addiko Bank AG i potrebnih regulatornih saglasnosti. Ako transakcija bude realizovana prema planu, Macurina grupacija dodatno bi proširila bankarsko prisustvo na Balkanu i prvi put direktno ušla na bankarsko tržište Bosne i Hercegovine.

Sada ulazi i među najveće trgovce

Dok traje širenje finansijskog poslovanja, Macura sada povlači jedan od svojih najvećih poteza izvan bankarskog sektora. Preuzimanjem Idea Marketa ALTA Grupa dobija jedan od najvećih maloprodajnih sistema u Srbiji. Idea, Mercator i Roda posluju u više od 80 gradova i mjesta sa oko 300 marketa, a kompanija se ubraja među pet najvećih poslodavaca u Srbiji.

Prema nedavnoj analizi BiznisInfo.ba, Idea spada u deset najećih trgovaca u regionu, računajući Srbiju, Hvatsku, BiH i Crnu Goru.

Riječ je o sistemu s više od 7.000 zaposlenih i ogromnim godišnjim prometom. Idea Marketi su prošle godine ostvarili poslovne prihode od oko 93 milijarde dinara, odnosno približno 790 miliona eura, ali su godinu završili s velikim gubitkom od oko 34 miliona eura.

Dodatni pritisak na poslovanje predstavljale su mjere ograničavanja trgovačkih marži i komercijalnih rabata u Srbiji, koje su direktno uticale na profitabilnost velikih trgovačkih lanaca. To pokazuje i razmjere izazova koji čekaju novog vlasnika. ALTA je već najavila modernizaciju poslovanja, poboljšanje procesa i daljnja ulaganja u trgovački sistem.

Transakcija još nije formalno zaključena. Fortenova i ALTA Retail potpisali su kupoprodajni ugovor, dok će posao biti završen nakon ispunjenja svih uslova predviđenih prodajnom dokumentacijom. Vrijednost transakcije zvanično nije objavljena.

Najnoviji potez tako pokazuje da se poslovna strategija Davora Macure više ne svodi samo na stvaranje velike regionalne finansijske grupacije. Nakon banaka, osiguranja i drugih finansijskih poslova, ALTA ulazi i u maloprodaju preuzimanjem sistema koji svakodnevno posluje s velikim brojem potrošača širom Srbije.

Ako se istovremeno realizuju planirane bankarske transakcije, poslovni sistem koji je prije manje od dvije decenije počeo s mjenjačnicama mogao bi imati banke i druge finansijske kompanije na više tržišta Balkana, uz jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je biznismen koji je kupio 10. najvećeg trgovca u regionu: Gradi i bankarsku imperiju na Balkanu appeared first on Biznis Info.

O projektu su razgovarali ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, predstavnici Autoputeva Republike Srpske i Grada Zvornika, kineske kompanije Shandong te projektanti.

Izbjegnuto rušenje više od 50 kuća

Prema riječima Stevanovića, riječ je već o trećem sastanku na kojem je razmatrana izmjena trase na prijedlog Grada Zvornika i stanovnika ovog područja.

Prvobitno predložena trasa presijecala je naselja Roćević, Pađine, Trnovica, Skočić, Jasenice i Kozluk. Njena realizacija zahtijevala bi eksproprijaciju više od 50 stambenih objekata, odnosno preseljenje isto toliko porodica. Zbog toga je ponovo obavljen obilazak terena, nakon čega je odabrano drugačije rješenje.

– Zato smo, na prijedlog Gradske uprave, ponovo obišli trasu, nakon čega smo se opredijelili za novu koja prolazi kroz Zvornik, ali pored Drine, koja će istovremeno služiti kao obaloutvrda u svrhu zaštite od izlijevanja rijeke – rekao je Stevanović.

Nova trasa uz Drinu

Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović pojasnio je da se najvažnija izmjena odnosi na područje od Šepka do Čelopeka.

Prema novom prijedlogu, brza cesta bi na ovom području prolazila uz Drinu, dok bi dalje bila usmjerena kroz područja Ulice i Cer prema naselju Gumine. U Guminama je planirana izgradnja nove saobraćajne petlje koja bi služila kao priključak na budući brzi put.

Dogovorena je i izrada geodetske podloge izmijenjene trase brzog puta Bijeljina – Podromanija, čija je ukupna planirana dužina oko 160 kilometara.

Pripreme bi mogle trajati još tri godine

Iako je riječ o jednom od većih planiranih cestovnih projekata u ovom dijelu BiH, početak gradnje još nije neposredno pred realizacijom. Stevanović je kazao da očekuje da bi, ukoliko aktivnosti budu tekle prema planu, u naredne tri godine mogle biti završene sve pripreme i izabran izvođač radova.

U pripremama projekta učestvuju i predstavnici kineske kompanije Shandong, koji su zajedno s predstavnicima lokalnih vlasti i projektantima obilazili teren buduće trase.

Budući brzi put trebao bi povezati područje Bijeljine i Zvornika s istočnim dijelovima Republike Srpske prema Podromaniji, čime bi se uspostavila znatno kvalitetnija cestovna veza kroz ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH planira brzi put dug 160 kilometara: Nova trasa ide uz Drinu, poznati novi detalji appeared first on Biznis Info.

Tokom stručnog programa razgovaralo se o najvažnijim temama koje trenutno oblikuju osiguravajuće tržište – od regulatornog okruženja, ekonomskih i geopolitičkih kretanja i digitalizacije, do razvoja životnog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, rasta troškova odštetnih zahtjeva, prevara u osiguranju, upravljanja ljudskim potencijalima i novih rizika, uključujući prirodne katastrofe.

Očuvati stabilnost tržišta

Jedna od ključnih poruka konferencije jeste da domaće tržište ima prostor za dalji razvoj, ali da taj razvoj zahtijeva prilagođavanje novim okolnostima, jačanje povjerenja korisnika i veću saradnju svih učesnika tržišta.

Feđa Morankić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH, istakao je da su ovogodišnji Dani osiguranja otvorili pitanja koja direktno određuju pravac razvoja tržišta.

„Životno i zdravstveno osiguranje su oblasti u kojima vidimo značajan prostor za razvoj, dok kod obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti moramo nastaviti raditi na većoj disciplini i adekvatnosti premije za dugoročno pokriće odštetnih zahtjeva. Istovremeno, osiguranje je veoma dobar barometar promjena u okruženju. Globalne krize, geopolitička nestabilnost, energetska kriza i klimatski događaji vrlo brzo se odražavaju i na naše tržište. Zato je važno da kao industrija nastavimo raditi na podizanju svijesti o potrebi za osiguranjem i razvoju dobrovoljnih oblika osiguranja“, kazao je Morankić.

Govoreći o trenutnim kretanjima, Morankić je istakao da tržište u ovoj godini bilježi usporavanje rasta premije, koje se trenutno kreće oko 5 do 6 posto, što pokazuje da se efekti širih ekonomskih i globalnih kretanja osjećaju i u sektoru osiguranja. Važan dio razgovora odnosio se i na regulatorni okvir i njegovo približavanje evropskim standardima.

Ivan Luburić, direktor Agencije za nadzor osiguranja FBiH, naglasio je da je prilagođavanje evropskom regulatornom okviru proces koji mora uzeti u obzir specifičnosti i kapacitete domaćeg tržišta.

„Naš cilj je da kroz postepeno i pažljivo prilagođavanje regulatornog okvira evropskim standardima istovremeno očuvamo stabilnost tržišta. Zato je važna kontinuirana komunikacija sa osiguravajućim društvima i razumijevanje kapaciteta domaće industrije“, istakao je Luburić.

Posebna pažnja tokom konferencije posvećena je rizicima prirodnih katastrofa, koji sve više dolaze u fokus osiguravajuće industrije. Poplave, bujice, obilne padavine i drugi ekstremni događaji pokazuju potrebu za sistemskim pristupom zaštiti građana i privrede, ali i za razvojem novih modela osiguranja.

Zadržavanje talenata

Konferencija je otvorila pitanje veće uloge osiguranja u društvu i ekonomiji BiH. Prema podacima predstavljenim tokom programa, penetracija osiguranja u Bosni i Hercegovini iznosi oko 2,6 posto BDP-a, dok strukturu tržišta dominantno čine neživotna osiguranja. Upravo u tome prepoznat je prostor za razvoj životnog, zdravstvenog i drugih dobrovoljnih oblika osiguranja.

„Osiguravajuća industrija mora preuzeti veći značaj u društvu i ekonomiji. Pred nama su transformacije penzionih i zdravstvenih sistema u kojima osiguranje može imati značajnu ulogu, ali je za to potrebno zajedničko djelovanje i pažljivo kreiranje održivih proizvoda“, kazao je Luburić.

Dani osiguranja u BiH 2026 posebnu pažnju posvetili su i ljudima koji čine industriju. Razgovaralo se o privlačenju i zadržavanju talenata, motivaciji novih generacija i potrebi da se sektor približi mladima. U završnoj panel-diskusiji „Šta mladi misle/znaju o osiguranju“ studenti Ekonomskog i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dobili su priliku da iznesu vlastite stavove o industriji, njenim proizvodima i ulozi koju osiguranje ima u društvu.

„Dani osiguranja su mjesto na kojem želimo govoriti o stvarnim potrebama tržišta, bez zaobilaženja tema koje su zahtjevne za industriju. Ove godine smo za istim stolom imali osiguravajuća društva, regulatore, stručnjake iz različitih oblasti i mlade ljude koji tek ulaze u poslovni svijet. Upravo takva razmjena nam je potrebna ako želimo razvijati tržište, pratiti promjene i graditi veće povjerenje u osiguranje. Važno je da poruke koje smo čuli ne ostanu samo u konferencijskoj sali, nego da dođu i do svakog građanina“, poručio je Ermin Čengić u ime organizatora, Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH.

Pored stručnih panela i prezentacija, program je obogaćen i motivacijskim predavanjem „Polarni san“, u kojem je Davor Rostuhar s učesnicima podijelio iskustvo ekspedicije na Južni pol, govoreći o izazovima, istrajnosti i pomjeranju vlastitih granica.

Dani osiguranja u BiH 2026 zaključeni su porukom da razvoj sektora ne zavisi od jednog faktora. Regulativa, tehnologija, novi proizvodi, upravljanje rizicima, povjerenje korisnika i kvalitetni ljudi međusobno su povezani, a saradnja osiguravajućih društava, regulatora, institucija, akademske i poslovne zajednice ostaje jedan od ključnih preduslova za stabilno i održivo tržište.

Organizator konferencije je Udruženje društava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, a partneri Dana osiguranja u BiH 2026 su: ORYX Assistance – zlatni partner, ASA Re – srebreni partner i Tools4F – bronzani partner.

The post Završeni Dani osiguranja u BiH 2026: Sektor osiguranja pred novim rizicima, ali i značajnim prostorom za rast appeared first on Biznis Info.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto pozdravio je početak primjene izmjena, ističući da je riječ o važnom pomaku nakon mjeseci razgovora i upozoravanja na probleme s kojima se suočavaju domaći prijevoznici i profesionalni vozači.

„Ovo je prvi konkretan korak koji našim vozačima može olakšati rad. Od početka govorimo da ljudi koji svoj posao obavljaju na cestama širom Evrope ne mogu biti tretirani kao migranti ili turisti. Očekujemo da primjer Hrvatske slijede i druge države Evropske unije, jer nam treba rješenje koje će našim vozačima omogućiti da nesmetano rade svoj posao“, kazao je ministar.

Prvi konkretan korak

Problem boravka profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije posebno je izražen zbog primjene pravila prema kojem državljani trećih zemalja u šengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana u periodu od 180 dana. Za profesionalne vozače, kojima je prelazak granica sastavni dio posla, takvo ograničenje predstavlja ozbiljan problem za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH proteklih mjeseci o ovom pitanju je intenzivno komuniciralo s evropskim i regionalnim partnerima, ukazujući da problem ne pogađa samo vozače i prijevoznike nego može imati posljedice i po trgovinu, izvoz i lance snabdijevanja.

Ministar Forto je ranije naglašavao da Bosna i Hercegovina sama ne može mijenjati šengenska pravila te da je potrebno rješenje na nivou Evropske unije.

„Hrvatska je pokazala da postoji način da se napravi iskorak. Nastavit ćemo insistirati da se pronađe održivo rješenje i u drugim državama EU. Naši prijevoznici moraju imati mogućnost da rade, a vozači ne smiju biti kažnjeni zato što obavljaju posao koji ih svakodnevno vodi preko evropskih granica“, poručio je ministar Forto.

Tehnički detalji za profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanja vize bit će dostupni tokom dana na internetskoj stranici Ambasade Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

The post Ministar Forto: Počinje izdavanje viza za vozače iz BiH appeared first on Biznis Info.

U organizaciji agencije Via Media, ovogodišnja konferencija, održana pod motom „Brand New Control“, otvorila je jedno od ključnih pitanja savremene komunikacije: ko danas kontroliše priču i pažnju publike u vremenu umjetne inteligencije, algoritama i ubrzanih promjena u kulturi?

„Branding konferenciju pokrenuli smo prije 14 godina jer smo željeli da Sarajevo bude mjesto susreta relevantnih svjetskih i regionalnih imena iz svijeta brendinga i komunikacija. Danas, nakon toliko godina, posebno nam je važno što je konferencija postala dio života naše kreativne scene i što svake godine okuplja ljude koji žele čuti nešto novo, razmijeniti iskustva i otvoriti važne razgovore. Ponosni smo na ono što je Branding konferencija postala i na mjesto koje danas zauzima u našem gradu i među ljudima koji se bave ovim poslom“, poručila je Amna Džambić Branković, CEO agencije Via Media.

Ovogodišnji program okupio je istaknuta imena kreativne industrije iz svijeta i regije, koja su iz različitih perspektiva govorila o budućnosti brendova, kreativnosti, pažnji, tehnologiji i kulturi.

Jelena Fiškuš i Sean Poropat, osnivači Studija Sonda, kroz predavanje „Kreativnost: Greška u algoritmu“ govorili su o vrijednosti neočekivanih kreativnih odluka. David JP Phillips, svjetski stručnjak za komunikacije, fokusirao se na psihologiju pažnje i pitanje ko danas kontroliše priču. Radim Malinic, osnivač Brand Nu Studija, govorio je o stvaranju brendova koji grade dugoročnu vrijednost, dok su Fran Mubrin iz Agencije 404 i Butool Rizvi iz The Coca-Cola Company otvorili pitanja odnosa tehnologije, čovjeka i kulture u savremenoj komunikaciji.

Poseban dio konferencije bio je posvećen mladim talentima. Tokom zvaničnog programa proglašeni su pobjednici takmičenja Young Lions BiH 2026, Anisa Omeragić-Šečić i Amar Rahić, koji su bh. kreativnu scenu već predstavili na globalnom nivou i pokazali potencijal nove generacije domaćih kreativaca.

Četrnaesto izdanje Branding konferencije još jednom je povezalo lokalnu, regionalnu i svjetsku kreativnu scenu, donoseći u Sarajevo ideje, iskustva i perspektive koje otvaraju prostor za nove načine razmišljanja o brendovima, kreativnosti i komunikaciji.

The post Sarajevo ponovo u znaku svjetske kreativne scene: Održana 14. Branding konferencija appeared first on Biznis Info.

Ovom odlukom propisuje se mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pelet u trgovini na veliko i trgovini na malo na teritoriji Federacije BiH.

Odluka se primjenjuje na privredna društva, druga pravna i fizička lica koja obavljaju trgovinu peletom na teritoriji Federacije BiH, neovisno o njihovom sjedištu, načinu prodaje i porijeklu robe.

Maksimalna marža četiri posto

Mjera se primjenjuje na sve trgovačke nazive i razrede kvaliteta drvenog peleta, u svim pakovanjima i u rasutom stanju, neovisno o posjedovanju certifikata kvaliteta. Ovom odlukom ne mijenjaju se zahtjevi kvaliteta i drugi uslovi za zakonito stavljanje proizvoda na tržište. Kalkulacije se iskazuju u KM po toni neto mase, a prodajna cijena pojedinačnog pakovanja određuje se srazmjerno njegovoj neto masi.

U skladu sa Odlukom, maksimalna veleprodajna marža iznosi četiri posto i predstavlja ukupnu dopuštenu maržu svih veletrgovaca u istom lancu prometa na teritoriji Federacije BiH, obračunatu na početnu nabavnu osnovicu. Maksimalna maloprodajna marža iznosi osam posto nabavne cijene maloprodavca.

Ovom odlukom propisani su i nabavna cijena i priznati troškovi, potom obračun kroz veleprodajni lanac, te interni promet, povezani učesnici i proizvođači, kao i prodajna cijena i dodatne naknade. Također propisani su i zatečene zalihe i usklađivanje cijena, te dokumentacija i prijavljivanje, kao i inspekcijski nadzor.

Danas donesena Odluka primjenjuje se 90 dana od dana stupanja na snagu.

Kako je obrazložio predlagač, cilj mjere je sprečavanje neopravdanog povećavanja trgovačkih marži, uz priznavanje stvarnih troškova dopreme i praćenje snabdjevenosti tržišta. Mjerom se nastoji zaštititi životni standard stanovništva, posebno domaćinstava s nižim prihodima, ublažiti opterećenje kućnih budžeta troškovima grijanja i doprinijeti cjenovnoj pristupačnosti peleta. Odlukom se ne utvrđuje jedinstvena najviša maloprodajna cijena niti ograničava proizvođačka prodajna cijena peleta.

The post Vlada FBiH: Utvrđene maksimalne visine marži za pelet appeared first on Biznis Info.

Razmjere proizvodnje najbolje pokazuju brojke. Na postojeće četiri linije u Osijeku Mlinar godišnje proizvede oko 70 miliona bureka, dok će samo nova linija imati kapacitet od približno 60 miliona komada godišnje. Time bi ukupni godišnji proizvodni kapacitet mogao dostići približno 130 miliona bureka.

Kompanija investicijom odgovara na rast potražnje na domaćem i međunarodnim tržištima. Postojeći kapaciteti za proizvodnju bureka i pizza trenutno su popunjeni oko 95 posto, zbog čega je nastavak širenja postao nužan.

Nova linija kao četiri postojeće

Investicija od 12 miliona eura obuhvatit će novu proizvodnu liniju, proširenje postojećeg pogona, ali i veliko povećanje skladišnih kapaciteta za zamrznutu robu.

Nova linija bit će potpuno automatizirana, a njen kapacitet praktično će biti jednak kapacitetu četiri postojeće linije zajedno. Riječ je o jednom od najvećih pojedinačnih ulaganja u proizvodne kapacitete grupacije posljednjih godina.

Planirano je i veliko proširenje skladišta. Postojeći prostor ima oko 500 paletnih mjesta, dok bi novi trebao imati približno 5.000, odnosno deset puta više. Predsjednik Uprave Mlinara Mladen Veber kazao je da kompanija veliki potencijal vidi ne samo u Hrvatskoj i državama regiona nego i na tržištima zapadne Evrope. Upravo su burek i pizza među važnijim Mlinarovim izvoznim proizvodima.

Slijedi i potpuno nova fabrika

No, investicija od 12 miliona eura samo je dio planova za osječku proizvodnju. Mlinar u narednoj fazi razmatra izgradnju potpuno nove hale i fabrike pizza, a vrijednost tog projekta trebala bi premašiti 20 miliona eura.

Projekt je još u fazi analiza, pa konačna investicijska odluka nije donesena. Prema sadašnjim planovima, mogao bi biti realiziran u naredne dvije godine. Samo bi nova fabrika pizza trebala otvoriti više od 100 novih radnih mjesta.

Osijek je posljednjih godina postao jedan od važnih proizvodnih centara Mlinara. Kompanija na ovom području trenutno zapošljava oko 660 ljudi, a samo u posljednjih pet godina zaposleno je više od 350 novih radnika, prema podacima Grada Osijeka.

Mlinar je ranije naveo da će povećanje proizvodnje bureka stvoriti uslove za daljnji rast izvoza izvan regiona, gdje kompanija već ostvaruje prodaju.

Najveća pekarska grupacija u Adria regiji

Mlinar se danas predstavlja kao najveća pekarska grupacija u Adria regiji, s tržištem od oko 16 miliona stanovnika. Grupa objedinjuje Mlinar Hrvatska, Mlinar Slovenija te Hleb & Kifle u Srbiji i ima više od 327 prodajnih mjesta u ove tri države. Prisutna je i u Bosni i Hercegovini, gdje posluje kroz 11 franšiznih prodavnica, ali svoje proizvode plasira i putem velikih veleprodajnih lanaca.

Mlinar ima pet proizvodnih pogona i više od 2.980 zaposlenih, a podatak o količini proizvodnje pokazuje koliko je riječ o velikom sistemu: tokom 2025. godine grupa je prodala ukupno 216 miliona komada različitih proizvoda.

Sada samo osječka fabrika dobija kapacitet za proizvodnju do približno 130 miliona bureka godišnje, dok se paralelno priprema teren za novu investiciju u proizvodnju pizza vrijednu više od 20 miliona eura.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Regionalni gigant ide u investiciju od 12 miliona eura: Proizvodit će 130 miliona bureka godišnje appeared first on Biznis Info.

Njegova BALFIN grupa sada priprema projekte čije se ukupne kapitalne potrebe procjenjuju na oko 400 miliona eura, dok Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, razmatra paket finansiranja do čak 140 miliona eura.

Novac bi trebao podržati nekoliko velikih projekata – od proširenja jednog od najvećih trgovačkih centara u Albaniji i gradnje novog hotela, do međunarodnog širenja maloprodajnog biznisa prema Ukrajini i Južnom Kavkazu. Istovremeno stiže vijest da BALFIN nastavlja snažno investirati i u regionu te planira gradnju pet novih maloprodajnih parkova u Sjevernoj Makedoniji.

IFC razmatra paket od 140 miliona eura

Prema dokumentaciji IFC-a, finansiranje za BALFIN bilo bi realizirano kroz nekoliko komponenti tokom naredne tri godine. Najveći pojedinačni dio, do 57 miliona eura, namijenjen je proširenju kompleksa Tirana East Gate (TEG). Projekt uključuje proširenje komercijalnih kapaciteta postojećeg trgovačkog centra i gradnju nove višespratne garaže, a završetak je planiran do 2028. godine.

Dodatnih 50 miliona eura bilo bi namijenjeno međunarodnoj ekspanziji BALFIN-ovog maloprodajnog poslovanja. Posebno je zanimljivo što dokumentacija IFC-a među ciljnim tržištima navodi Ukrajinu i zemlje Južnog Kavkaza. To bi predstavljalo značajan korak u širenju grupacije izvan tržišta jugoistočne Evrope na kojima je izgradila veliki dio svog dosadašnjeg poslovanja.

Treća komponenta, vrijedna do 33 miliona eura, namijenjena je razvoju novog hotelskog projekta u Vlori, jednom od najvažnijih turističkih centara na albanskoj obali.

Zbirno je riječ o mogućem finansiranju do 140 miliona eura, dok IFC ukupne kapitalne potrebe projekata obuhvaćenih planom procjenjuje na približno 400 miliona eura. Odluka IFC-a o projektu očekuje se 28. septembra.

Gradi još pet retail parkova

Dok priprema ove velike projekte, BALFIN istovremeno nastavlja širenje na Balkanu. Grupacija je najavila razvoj pet novih maloprodajnih parkova širom Sjeverne Makedonije, čime bi dodatno povećala svoje prisustvo na tamošnjem tržištu. Konkretni gradovi u kojima će objekti biti građeni zasad nisu objavljeni.

Ovo nije prvi veliki Maneov investicijski plan u Sjevernoj Makedoniji. BiznisInfo.ba ranije je pisao da BALFIN priprema i veliki projekt na području jezera Treska kod Skoplja, čija bi vrijednost trebala premašiti 100 miliona eura. Mane je već snažno prisutan na makedonskom tržištu, između ostalog kroz veliki kompleks Skopje East Gate, koji objedinjuje trgovačke, stambene i poslovne sadržaje.

Od Balkana prema Ukrajini

Novi planovi pokazuju da BALFIN sada pokušava napraviti sljedeći korak – od snažnog regionalnog sistema prema grupaciji sa sve većim prisustvom izvan Balkana. Prema podacima same grupacije, BALFIN danas posluje u 13 država na dva kontinenta i zapošljava oko 5.000 ljudi. Njegova maloprodajna mreža obuhvata više od 230 prodajnih mjesta, kroz koja dnevno prođe oko 80.000 kupaca.

Grupacija posluje u različitim sektorima, uključujući maloprodaju, nekretnine, bankarstvo, upravljanje imovinom, turizam, energetiku i logistiku. Za 2025. godinu BALFIN navodi konsolidiranu EBITDA-u od oko 163 miliona eura.

Posluje i u BiH

Poslovni sistem Samira Manea dobro je poznat i kupcima u Bosni i Hercegovini. BALFIN je na bh. tržištu prisutan kroz maloprodajne brendove Jumbo i Neptun, pa nova međunarodna ekspanzija predstavlja nastavak širenja grupacije koja već godinama posluje i u našoj zemlji.

Mane je svoju poslovnu karijeru počeo početkom 1990-ih, a tokom narednih decenija izgradio je BALFIN u jednu od najvećih privatnih poslovnih grupacija porijeklom s Balkana.

BiznisInfo.ba ranije je pisao i o njegovom ulasku na listu svjetskih milijardera, čime je postao prvi poduzetnik iz Albanije koji se našao u tom društvu.

Investicijski zamah se ubrzava

Posebno je zanimljivo što se nekoliko velikih BALFIN-ovih projekata sada odvija praktično paralelno. S jedne strane je pet novih retail parkova u Sjevernoj Makedoniji i ranije najavljeni projekt kod Skoplja vrijedan više od 100 miliona eura. S druge su proširenje TEG-a i novi hotelski projekt u Albaniji, dok se maloprodajna ekspanzija priprema i prema Ukrajini i Južnom Kavkazu.

Potencijalno uključivanje IFC-a sa 140 miliona eura dodatno bi ubrzalo taj investicijski ciklus. Ako finansijski paket bude odobren, bit će to znatno veći nastavak ranije saradnje dvije strane. IFC je još 2022. BALFIN-u odobrio finansiranje do 40 miliona eura za razvoj maloprodajnih nekretnina u Albaniji.

Najnoviji planovi tako pokazuju da Mane više ne širi poslovanje samo pojedinačnim investicijama. BALFIN paralelno razvija čitav niz projekata vrijednih stotine miliona eura, dok se geografski prostor njegovog poslovanja od Balkana postepeno širi prema potpuno novim tržištima.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Balkanski milijarder Samir Mane širi imperiju: Sprema projekte vrijedne 400+ miliona eura appeared first on Biznis Info.

Idea Marketi su jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u državi te su među 10 najvećih poslodavaca. Na tržištu posluju kroz tri brenda – Idea, Mercator i Roda, s maloprodajnom mrežom koja pokriva više od 80 gradova i mjesta u Srbiji.

Među ostale četiri kompanije koje su predmet ove transakcije u Srbiji, najveće operacije na tržištu ima Enna Fruit koja se pozicionirala kao jedan od ključnih sudionika na tržištu svježeg voća i povrća u Srbiji. mStart Business Solutions pruža usluga implementacije i podrške SAP-a, ICT usluga, usluga PC podrške i usluga informacijske sigurnosti. Super Kartica je s jedan od najvećih programa vjernosti u Srbiji, dok je M-Profil nekretninska kompanija.

Potrebna velika ulaganja

– Strategija Fortenova grupe u maloprodaji je biti vodeći trgovac na tržištima na kojima poslujemo. Za dostizanje toga cilja u Srbiji, Grupa treba značajna ulaganja u dugom vremenskom periodu i to na tržištu koje ima svoju specifičnu strukturu i dinamiku. Stoga smo donijeli odluku o izlasku iz maloprodajnog poslovanja u Srbiji.

To nama  povećava kapacitete i fokus za dugoročno jačanje naših pozicija na tržištima na kojima već imamo vodeća mjesta i koja su uglavnom vezana za euro kao valutu.

Želim se zahvaliti zaposlenicima ovih kompanija na predanom radu, doprinosu Fortenova grupi i  njihovoj posvećenosti održavanju naših zajedničkih vrijednosti.  Novi vlasnik sada ima priliku odvesti poslovanje na višu razinu, a mi im kao partner, u tome želimo uspjeh“ – komentirao je ovu kupoprodaju Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe.

ALTA Retail je kompanija unutar ALTA Grupe, jednog od najbrže rastućih poslovnih sistema u regiji. Kroz dugoročnu strategiju razvoja i ulaganja, ALTA Grupa kontinuirano širi svoje poslovanje i gradi održive platforme za rast u različitim sektorima gospodarstva, oslanjajući se na dugoročnu viziju, operativnu izvrsnost i odgovorno upravljanje. Ulaganje u maloprodajni sektor predstavlja značajan korak u daljnjoj diversifikaciji poslovanja i potvrdu odlučnosti za ulaganjem u tvrtke sa snažnim tržišnim pozicijama, prepoznatljivim brendovima i značajnim potencijalom za daljnji razvoj.

Dugoročna strategija razvoja

– Ovo je ključni korak u razvoju ALTA Retaila i jedan od najvećih poslovnih uspjeha naše firme na srpskom tržištu. Preuzimamo tvrtke koje desetljećima uživaju veliko povjerenje potrošača, imaju snažne tržišne pozicije i timove čije je znanje, predanost i profesionalnost izgradila respektabilne rezultate.

Osim ulaganja u poslovni sustav, ovo je prvenstveno ulaganje u ljude, razvoj i budućnost domaće trgovine. Naša je namjera otvoriti novo poglavlje rasta kroz modernizaciju, poboljšanje procesa i inovacije, uz puno poštovanje identiteta, vrijednosti i tradicije koje brendovi Idea, Mercator i Roda godinama grade na tržištu.

Čvrsto vjerujemo da domaći kapital treba biti pokretačka snaga razvoja najvećih privrednih sistema i stvaranja nove vrijednosti za zaposlenike, partnere, lokalne proizvođače i kupce. Ova transakcija potvrđuje našu dugoročnu odlučnost da ulažemo u Srbiju, jačamo domaću privredu i gradimo firme sa snagom regionalnih lidera – rekla je Branislava Kosovac, direktorica ALTA Retail doo.

Transakcija će biti zaključena nakon ispunjenja svih uvjeta definiranih prodajnom dokumentacijom.

The post Hrvatski trgovački gigant napušta Srbiju: Novi vlasnik preuzeo mrežu marketa u 80 gradova appeared first on Biznis Info.

Zemlja koja je prije nešto više od dvije decenije, prilikom ulaska u Evropsku uniju, imala nominalni BDP od oko 256 milijardi dolara, danas je ekonomija vrijedna više od bilion dolara. Poljska je u međuvremenu postala šesta najveća ekonomija Evropske unije, a njen uspon sve više privlači pažnju.

Njemački Der Spiegel ove je godine Poljsku opisao kao “novu Njemačku”, odnosno zemlju koja pokazuje ekonomsku dinamiku kakva se nekada povezivala s najvećom evropskom ekonomijom. Njemački magazin posebno je ukazao na razvoj domaćih kompanija, tehnološkog sektora, poduzetništva i višegodišnji snažan rast.

Od 256 milijardi do više od bilion dolara

Razmjere poljske transformacije možda najbolje pokazuju dvije brojke. Kada je Poljska 2004. godine ušla u Evropsku uniju, njen nominalni BDP iznosio je oko 256 milijardi dolara. Prema najnovijim podacima Svjetske banke, u 2025. dostigao je oko 1,04 biliona dolara, odnosno preko hiljadu milijardi dolara.

To znači da je, mjereno u tekućim dolarima, veličina poljske ekonomije za nešto više od dvije decenije učetverostručena. Naravno, dio tog rasta posljedica je inflacije i promjena kursa, ali iza brojki stoji i dug period stvarnog ekonomskog rasta.

Od ulaska u EU Poljska je u prosjeku rasla gotovo četiri posto godišnje, a posljednjih godina ponovo se izdvaja među velikim evropskim ekonomijama. U 2025. poljski realni BDP porastao je 3,6 posto, dok je ekonomija Evropske unije rasla oko 1,5 posto.

Rast se dodatno ubrzao

Najnoviji podaci pokazuju da zamah nije izgubljen. Poljski statistički zavod objavio je krajem avgusta da je ekonomija u drugom kvartalu 2026. porasla 3,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U odnosu na prvi kvartal rast je iznosio jedan posto.

Evropska komisija za cijelu 2026. očekuje rast od 3,5 posto, uz snažnu domaću potrošnju i veliki nivo investicija finansiranih evropskim sredstvima. To je naročito zanimljivo kada se uporedi s Njemačkom. Njemačka je posljednjih godina prolazila kroz produženu ekonomsku stagnaciju, a Bundesbank za 2026. očekuje rast od samo oko 0,6 posto.

Još prije desetak ili dvadesetak godina Poljska se često posmatrala prvenstveno kao velika proizvodna baza zapadnoevropskih kompanija – zemlja s jeftinijom radnom snagom, blizu Njemačke i unutar zajedničkog evropskog tržišta. Ta slika se mijenja. Poljske kompanije sve češće same kupuju kompanije u zapadnoj Evropi.

Poljske kompanije su tokom 2025. najavile 22 akvizicije u zapadnoj Evropi, najviše otkako se prate takvi podaci. Čak devet odnosilo se na kompanije u Njemačkoj. Istovremeno rastu IT, finansijske i poslovne usluge, logistika, proizvodnja, prehrambena industrija i niz domaćih kompanija koje više ne gledaju samo poljsko tržište.

To je važna promjena: kapital više ne ide samo sa Zapada prema Poljskoj. Sve češće ide i iz Poljske prema Zapadu.

Njemačkoj je Poljska postala važnija od Kine

Još jedan podatak pokazuje koliko se ekonomska karta Evrope promijenila. Njemački izvoz u Poljsku u prvoj polovini 2026. porastao je 9,2 posto, na 53,8 milijardi eura. Poljska je time postala četvrto najveće izvozno tržište Njemačke, iza SAD-a, Francuske i Nizozemske.

Kina je pala tek na deveto mjesto, s 36,3 milijarde eura njemačkog izvoza. Drugim riječima, zemlja koja je nekada prvenstveno zavisila od njemačkog kapitala danas postaje tržište čiji rast pomaže i samim njemačkim kompanijama.

Veliki dio sadašnjeg poljskog zamaha dolazi od investicija. MMF je početkom godine procijenio da bi fiksne investicije u Poljskoj tokom 2026. mogle porasti 8,1 posto.

Evropska komisija također očekuje snažan doprinos investicija, posebno zbog ubrzanog korištenja evropskih fondova, ali i sve većeg domaćeg udjela u ogromnim izdvajanjima za odbranu.

Poljska ulaže u željeznice, ceste, energetiku, digitalnu infrastrukturu i odbrambenu industriju, dok veliko domaće tržište sa oko 37 miliona stanovnika daje ekonomiji nešto što većina država centralne i istočne Evrope nema – veliku unutrašnju potražnju. Snažno domaće tržište ekonomisti navode kao jednu od važnih tajni poljskog uspjeha.

Sljedeća velika granica – Švicarska

Sve to Poljsku dovodi pred posebno zanimljivu granicu. Po ukupnoj veličini ekonomije približila se Švicarskoj, jednoj od najbogatijih i najrazvijenijih država svijeta. Iako su ranije mediji objavili da je Poljska već prestigla Švicarsku, prema revidiranim podacima MMF-a to se ipak nije desilo, ali će do toga doći u naredne dvije godine.

Važno je naglasiti da se ovdje govori o ukupnom nominalnom BDP-u, a ne bogatstvu stanovništva. Poljska ima oko četiri puta više stanovnika i Švicarska će još dugo ostati daleko bogatija kada se BDP podijeli brojem stanovnika.

No, za ekonomsku i političku težinu jedne države ukupna veličina ekonomije ipak je veoma važna. Prema najnovijim prognozama, poljska ekonomija nastavlja rasti znatno brže. MMF trenutno za Poljsku očekuje realni rast od oko 3,5 posto u 2026., dok za Švicarsku predviđa samo 1,1 posto.

Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, Poljska bi u narednim godinama mogla prestignuti Švicarsku po nominalnom BDP-u i dodatno se približiti grupi 20 najvećih ekonomija svijeta.

Tu treba napraviti važnu razliku. Prestizanje Švicarske ne bi značilo da je prosječan Poljak postao bogatiji od prosječnog Švicarca. Daleko od toga. Poljski BDP po stanovniku u 2025. iznosio je oko 28.400 dolara, prema podacima Svjetske banke.

Švicarska ostaje među najbogatijim državama svijeta, s mnogo većom produktivnošću i prihodima po stanovniku. Poljski uspjeh zato treba posmatrati kao priču o ukupnoj ekonomskoj snazi i velikom približavanju Zapadu, a ne kao završenu konvergenciju životnog standarda.

Postoje i ozbiljni rizici

Poljsko ekonomsko čudo također nije bez problema. Najveći među njima trenutno su javne finansije. Evropska komisija očekuje da će budžetski deficit ove godine iznositi čak 6,5 posto BDP-a, dok bi javni dug sa 59,7 posto BDP-a u 2025. mogao porasti na 68,3 posto do 2027. godine. Velika izdvajanja za odbranu, infrastrukturu i socijalne programe podržavaju ekonomiju, ali istovremeno povećavaju pritisak na budžet.

Drugi problem je demografija. Poljska ima sve starije stanovništvo i smanjenje domaće radne snage, što se zasad djelimično nadoknađuje dolaskom stranih radnika. Evropska komisija upravo demografski pad navodi kao jedan od izazova tržišta rada.

Tu je i pitanje šta će se dogoditi nakon što oslabi sadašnji veliki val evropskih investicija. Komisija već za 2027. očekuje usporavanje rasta na 2,8 posto, između ostalog zbog pada korištenja sredstava iz evropskog Mehanizma za oporavak i otpornost.

Od evropske periferije do jedne od najvećih ekonomija

Ipak, dugoročna transformacija teško se može osporiti. Poljska je od zemlje čija je ekonomija prilikom ulaska u EU vrijedila oko četvrt biliona dolara stigla do ekonomije koja je premašila bilion dolara.

Postala je šesta ekonomija Evropske unije, njene kompanije sve češće kupuju firme na Zapadu, a za njemačke izvoznike postala je važnije tržište od Kine. Zato nije slučajno što upravo iz Njemačke dolazi izraz “nova Njemačka”.

Poljska, naravno, još nije nova Njemačka po veličini ekonomije, industrijskoj snazi ili životnom standardu. Ali njen uspon pokazuje koliko se brzo mijenja odnos ekonomskih snaga unutar Evrope.

A eventualno prestizanje Švicarske bilo bi još jedan simboličan korak u transformaciji zemlje koja je prije samo dvije decenije bila znatno siromašnija periferija Evropske unije u jednog od njenih najvažnijih ekonomskih igrača.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovu evropsku državu zovu “novom Njemačkom”: Ekonomija premašila 1.000 milijardi dolara i nastavlja snažno rasti appeared first on Biznis Info.