Povjerenje investitora u Njemačkoj se u septembru popravilo na minus 10,6 poena sa nivoa od minus 13,7 poena iz avgusta, saopštio je njemački ekonomski institut ZEW, a prenosi agencija AP.

-Tokom posmatranog perioda, valutna kriza u Turskoj i Argentini se intenzivirala, dok su njemačka industrijska proizvodnja i dolazne porudžbine bile neočekivano niske u julu – izjavio je predsjednik ZEW-a, Akim Vambah.

-Uprkos nepovoljnim okolnostima, ekonomska očekivanja za Njemačku su se blago poboljšala – izjavio je Vambah, dodajući i da je jenjavanju zabrinutosti u pogledu ekonomskog razvoja doprinio i trgovinski sporazum između SAD i Meksika.

ZEW izračunava podatke na osnovu odgovora analitičara i investitora o njihovoj procjeni trenutne ekonomske situacije u Njemačkoj, kao i njihovim očekivanjima za predstojeće mjesece.

The post Oporavlja se optimizam investitora u Njemačkoj appeared first on Biznis Info.

Sektor opskrbe električnom energijom, plinom i parom porastao je tokom promatranih sedam mjeseci za 2,6 posto na godišnjem nivou, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju kamena pala za 3,3 posto, prenosi agencija STA.

Proizvodnja kapitalnih dobara zabilježila je rast od 15,8 posto, intermedijarnih proizvoda od 5,4 posto, dok je proizvodnja robe za široku potrošnju povećana za 3,6 posto, i to trajne robe za 6,3, a netrajne za 2,9 posto.

Samo u julu slovenska industrijska proizvodnja je povećana za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok je u odnosu na prethodni mjesec bila veća za 0,3 posto.

The post Slovenska industrijska proizvodnja skočila 7,3% appeared first on Biznis Info.

Ubjedljivo najviše kompanija na listi koju tradicionalno objavljuje Međunarodna kompanija za kreditno osiguranje Coface ima Poljska, koja samo u top deset ima čak šest preduzeća. U ovoj zemlji smještene su najveće kompanije regije Centralne i Istočne Evrope a njihov prosječni promet je 1,5 milijardi dolara.

Poslije Poljske, najviše kompanija na listi ima Mađarska a zatim Češka. Tu su i kompanije iz Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Bugarske, Srbije, Rumunije… Osim Bosne i Hercegovine, na listi svoje kompanije nemaju ni Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija…

Kada su u pitanju sektori, ubjedljivo najviše kompanija sa Cofaceove liste dolazi iz sektora automotiva i transporta (čak 101) a slijedi sektor nafte i gasa.

“Ekonomija regiona CIE nastavlja da raste, kompanije su u 2017. godini podržale makroekonomsko okruženje, pri čemu je prosječna stopa rasta BDP-a porasla do najvišeg nivoa u posljednjih osam godina, na 4,5 odsto, nakon 3,1 odsto u 2016. i 3,7 odsto u 2015. godini”, navedeno je u izvještaju.

Zbog toga je najvećih 500 kompanija regiona završilo godinu sa povećanjem prometa od 11,8 odsto, na 652 milijarde eura, i povećanjem stope zaposlenosti od 4,7 odsto do 2,4 miliona ljudi.

Osnov za rangiranje kompanija su podaci o prometu, broju zaposlenih, okviru kompanije i tržišta.

Tri najveće kompanije u Centralnoj i Istočnoj Evropi:

• Poljski naftni koncern ORLEN S.A.
• Češka ŠKODA
• Mađarski MOL

The post Petsto najvećih u CIE: Najviše iz Poljske, nijedna iz BiH appeared first on Biznis Info.

Njemački je izvoz prema sezonski prilagođenim podacima državnog zavoda za statistiku pao u julu za 0,9 posto na mjesečnom nivou, dok je uvoz porastao za 2,8 posto, najsnažnije u zadnje gotovo četiri godine, dosegnuvši rekordnu vrijednost od 94,5 milijardi eura.

Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom predviđali su rast izvoza i uvoza za 0,2 posto.

Time je višak u njemačkoj trgovinskoj bilanci prema sezonski prilagođenim podacima smanjen u julu, na 15,8 milijardi eura, s junske 19,3 milijarde.

Odvojeni su podaci ministarstva privrede danas pokazali pad industrijske proizvodnje u istom mjesecu, za 1,1 posto u odnosu na juni.

Analitičari su očekivali njezin rast za 0,2 posto, pokazuje Reutersova anketa.

U ministarstvu procjenjuju da će industrijska proizvodnja vjerojatno ponovno uhvatiti zamah, nakon slabijeg početka trećeg kvartala, povezanog s „privremenim uskim grlima u registraciji putničkih vozila nakon uvođenja novih kriterija za testiranje vozila”.

Uvođenje nove procedure uzrokovalo je pad narudžbi automobila i automobila, tumače u ministarstvu, procjenjujući da se oporavak industrije vjerojatno nastaviti kada bude riješen zastoj u registracijama.

Svjetska su tržišta nervozna nakon što je američki predsjednik zaprijetio carinama na dodatnih 200 milijardi dolara uvoza kineske robe, a kinesko ministarstvo trgovine saopćilo da će biti prisiljeno uzvratiti istom mjerom.

Američki predsjednik Donald Trump zapodjenuo je trgovinski spor s Kinom, Evropom i mnogim drugim regijama svijeta nametanjem oštrih carina na širok spektar proizvoda kako bi po vlastitom tumačenju zaštitio američka radna mjesta od – kako kaže – nepravednih trgovinskih praksi.

Te su napetosti uticale i na narudžbe njemačke industrije, koje su prema jučer objavljenim podacima ministarstva privrede pale u julu 0,9 posto u na mjesečnoj razini, nakon revidiranog 3,9-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

U avgustu je drugi njemački proizvođač čelika Salzgitter upozorio na rast uvoza u EU. Unatoč snažnim rezultatima u prvoj polovini godine potvrdili su važeće prognoze godišnjih rezultata, ukazujući na „neizvjesnost povezanu s trgovinskim mjerama i njihovim mogućim uticajem”.

Kada se stavi na stranu razmjena s inostranstvom, njemačka je privreda i dalje snažna.

Tako je ekonomski institut Ifo jučer povisio procjenu rasta najveće evropskog privrede u 2018. godini na 1,9 posto, s prije procijenjenih 1,8 posto, navodeći kao razlog neočekivano dobru prvu polovinu godine.

Hina

The post Njemački izvoz i industrija neočekivano pali appeared first on Biznis Info.

„Još 2013. je putem doznaka njemačkih banaka u Hrvatsku bio prebačen 121 milion eura. Godine 2016. je već bilo prebačeno 149, a godinu dana poslije 187 miliona eura”, saopćila je na upit Hine Ina Christ, glasnogovornica Centralne banke Njemačke (Bundesbank) sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.

Hrvatska je po visini novčanih doznaka iz Njemačke na šestom mjestu, iza Turske (816 milijuna €), Poljske (440), Italije (353), Rumunjske (333) i Grčke (191).

Ukupno se volumen doznaka u inozemstvo posljednjih godina osjetno povećao.

Godine 2015. su radnici u Njemačkoj ukupno na privatne račune u inozemstvu uplatili 3,5 milijarde eura, a taj iznos je u 2017. porastao na 4,6 milijardi.

Najveći skok uplata primjetan je kod državljana Sirije i Afganistana koji su tek od 2015. počeli pojačano useljavati u Njemačku.

Među državljanima Europe najveći skok je zabilježen kod transakcija u Bugarsku i Rumuniju koji se posljednjih godina utrostručio.

Na račune u Bosni i Hercegovini je uplaćen 91 milion eura što je u usporedbi s 2013. porast za 11 miliona. U korist banaka u Srbiji 2017. je uplaćeno 108 miliona eura.

The post Rast doznaka iz Njemačke na račune u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Stopa nezaposlenosti iznosila je u avgustu 7,0 odsto.

Krajem avgusta, bez posla je bilo prijavljeno 344.651 osoba, što je za 8,0 odsto manje nego prošle godine.

Istovremeno, broj zaposlenih je porastao za 2,3 odsto na 3.811.000, odnosno za 86.000 radnih mjesta.

Nezaposlenost kod muškaraca smanjila se za 9,1 odsto, a kod žena za 5,7 procenata.

-Gotovo sve grupe ljudi, kako starosne grupe, tako i razni profili radnika profitirali su od dobrog trenda na tržištu rada – konstatuje Servis za zapošljavanje (AMS).

Kada je riječ o porijeklu radnika, kod domaće radne snage je nezaposlenost smanjena za 10,2 odsto, a kod stranaca smanjenje je daleko manje i iznosi 3,1 odsto.

Zanimljivo je da je zabilježeno i smanjenje nezaposlenosti kod osoba starijih od 50 godina, i to za 4,6 odsto, a kod mladih između 15 i 24 godina za čak 9,3 procenta.

The post Nezaposlenost u Austriji opala i u avgustu appeared first on Biznis Info.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), julska industrijska proizvodnja je u odnosu na prethodni mjesec pala za 4,9 procenta.

Od početka 2018. godine, hrvatska industrija je zabilježila rast samo u februaru i u junu.

U julu je na godišnjem nivou najviše pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 3,7 posto, a zatim proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju s padom od od 2,1 procenat. Pad je zabilježila i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,8 posto.

S druge strane, proizvodnja energije porasla je na godišnjem nivou za 3,5, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto.

Od januara do kraja jula, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je porasla za 0,2 posto u odnosu na isti period godinu ranije, što je, kako kažu analitičari Rajfajzen banke Austrija, skromna godišnja stopa rasta.

Prema njihovim očekivanjima, rast industrijske proizvodnje u 2018. biće niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da rast usporava drugu godinu zaredom.

The post Novi pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Direktor ureda za makroekonomske analize Boštjan Vasle kazao je da podaci svjedoče o smirivanju privredne aktivnosti u odnosu na lanjske rezultate i izuzetno visok porast BDP-a, te da vjerojatno neće biti postignut očekivani petpostotni rast BDP-a u ovoj godini.

Ekonomisti kao glavni razlog nešto smanjenog rasta ekonomske aktivnosti navode smirivanje domaće potrošnje iako izvoz i dalje ostaje visok i glavni pokretač ekonomskog oporavka.

The post Slovenski BDP i dalje raste, ali slabije u odnosu na lani appeared first on Biznis Info.

ACI provodi poslovnu analizu kako bi se utvrdila mogućnost pristupanja pregovorima za kupovinu slovenačke marine, navodi se u podnesku objavljenom na Zagrebačkoj berzi.

“ACI je pokazala načelno interesovanje za kupovinu marine Portorož, ali za sada na isključivo pravno neobavezujućoj osnovi”, istaknuto je.

Hrvatska kompanija je dodala da je konstantno u potrazi za dobrim poslovnim prilikama.

Marina Portorož je prva marina izgrađena u Sloveniji i trenutno na raspolaganju ima više od hiljadu vezova. Inače, Vlada Hrvatske posjeduje blizu 79% udjela u ACI-u, dok Dogus Hrvatska drži 10,87%.

The post Hrvatski ACI razmišlja o kupovini marine Portorož appeared first on Biznis Info.

Projekat podrazumijeva širenje proizvodnog i logističkog centra u industrijskoj zoni Sofia-Bozhurishte, saopćeno je.

Očekuje se da radovi na proizvodnom dijelu pogona budu završeni početkom 2019. godine a investicija će kreirati 250 novih radnih mjesta.

BHTC uglavnom proizvodi kontrolne panele i kontrolne jedinice za klimatizacijske sisteme u vozilima kao i senzore za klimu a u Bugarskoj kontrolnim panelima i crnim kutijama snabdijeva Daimler, MAHLE Behr, Renault, Scaniu i VW.

Ova kompanija sa sjedištem u njemačkom Lippstadu ima proizvodne pogone u Njemačkoj, SAD-u, Meksiku, Kini, Japanu i Indiji a dijelovima snabdijeva gigante kao što su Audi, BMW, Mercedes, Volvo i Porsche.

The post Bugarska: BHTC u širenje pogona ulaže 16,2 miliona eura appeared first on Biznis Info.