The post Nalaze se 24 milijarde kilometara od Zemlje i još rade: Ovo su najudaljeniji ljudski objekti appeared first on Biznis Info.

Misija, koja je lansirana u oktobru 2023. godine, ima za cilj detaljno istražiti ovaj asteroid, a dolazak letjelice u njegovu orbitu očekuje se 2029. godine.

Asteroid koji je pokrenuo biznis maštu

Asteroid 16 Psyche u posljednjim godinama privlači veliku pažnju ne samo naučnika već i investitora, jer pojedine procjene sugeriraju da bi mogao sadržavati ogromne količine vrijednih metala.

U medijima su se čak pojavile i spekulacije da bi njegova “vrijednost” mogla dostići nevjerovatnih 100.000 kvadriliona dolara, što je višestruko više od ukupne vrijednosti svjetske ekonomije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve procjene nemaju realnu ekonomsku osnovu.

Vrijednost na papiru, ne na tržištu

Iako se pretpostavlja da asteroid sadrži ogromne količine metala, njegova potencijalna vrijednost ne može se jednostavno izračunati na osnovu trenutnih tržišnih cijena.

Razlog je jednostavan – čak i kada bi rudarenje u svemiru postalo tehnički izvodivo, ubacivanje velikih količina metala na globalno tržište moglo bi dovesti do drastičnog pada cijena sirovina poput zlata ili nikla.

Drugim riječima, masa metala ne znači automatski i ekonomsku vrijednost.

Misija nije rudarska

Važno je naglasiti da NASA-ina misija Psyche nema za cilj eksploataciju resursa, već isključivo naučno istraživanje.

Naučnici vjeruju da bi ovaj asteroid mogao predstavljati jezgro nekadašnje protoplanete, što bi moglo pomoći u razumijevanju formiranja stjenovitih planeta poput Zemlje.

Nova biznis granica?

Uprkos tome, misija je ponovo pokrenula rasprave o tzv. “kozmičkom kapitalizmu” i potencijalu svemirskog rudarenja kao nove industrijske granice u budućnosti.

Sve veći broj privatnih kompanija i investicionih fondova već istražuje mogućnosti eksploatacije resursa izvan Zemlje, što bi u narednim decenijama moglo otvoriti potpuno novo poglavlje u globalnoj ekonomiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NASA na putu ka najskupljem asteroidu u Svemiru: Nova biznis era? appeared first on Biznis Info.

Iako se često naziva mostom, riječ je zapravo o ogromnom viaduktu koji prelazi rijeke, kanale, poljoprivredna područja i dijelove jezera Yangcheng. Njegova svrha nije samo spektakularna dužina – most omogućava vozovima da saobraćaju brzinama do 350 km/h, skraćuje vrijeme putovanja i optimizira korištenje zemljišta u gusto naseljenim područjima istočne Kine.

Izgradnja od 2006. do 2010.

Mega-projekt započeo je 2006. godine, a završen je 2010., dok je brza pruga službeno otvorena 30. juna 2011. godine. Na gradilištu je u jednom trenutku radilo više od 10.000 radnika.

Most se u velikoj mjeri sastoji od standardiziranih montažnih komponenti. Posebno su korištene šuplje kutijaste grede dužine 32 metra, koje su sastavljane na licu mjesta. Ovakav pristup znatno je ubrzao radove i povećao efikasnost izgradnje.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 8,5 milijardi dolara.

Zašto most, a ne klasična pruga?

Kina je odabrala povišenu konstrukciju umjesto tradicionalne željezničke trase na tlu zbog uštede prostora i sigurnosti. U gusto naseljenim regijama klasična pruga zahtijevala bi znatno više zemljišta. Most, prema podacima kineskih izvora, koristi približno 10,9 hektara po kilometru pruge, dok bi konvencionalna trasa zahtijevala oko 28,4 hektara.

Povišena konstrukcija dodatno štiti prugu od poplava i smanjuje broj ukrštanja s cestama i drugim željezničkim linijama, što omogućava veću sigurnost i stabilne velike brzine.

Danyang–Kunshan most danas predstavlja jedan od najupečatljivijih primjera savremenog inženjerstva i ambiciozne kineske infrastrukturne strategije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako je izgrađen najduži most na svijetu dug čak 165 kilometara appeared first on Biznis Info.

Riječ je o maglev vozu L0 Series, koji koristi tehnologiju magnetne levitacije i praktično lebdi iznad šina, što omogućava znatno veće brzine u odnosu na klasične vozove. Voz razvija japanska kompanija Central Japan Railway Company (JR Central).

Rekordna brzina u testovima

Maksimalna brzina od 603 km/h postignuta je na testnoj pruzi u prefekturi Yamanashi i i dalje predstavlja najveću brzinu ikada ostvarenu na željeznici. U komercijalnoj upotrebi očekuje se nešto niža, ali i dalje izuzetno visoka brzina, oko 500 km/h.

Za poređenje, trenutno najbrži voz u redovnom saobraćaju je kineski Shanghai Maglev, s maksimalnom brzinom od oko 431 km/h, dok većina brzih vozova u Evropi saobraća brzinama do 300–320 km/h.

Kada će voz biti u upotrebi?

L0 Series razvija se za novu liniju Chūō Shinkansen, koja će povezati Tokio i Nagoyu, a kasnije i Osaku. Prvobitni planovi predviđali su raniji početak rada, ali je zbog tehničkih i infrastrukturnih izazova projekat odgođen.

Prema trenutno dostupnim informacijama, komercijalni saobraćaj između Tokija i Nagoye mogao bi početi sredinom 2030-ih godina, dok bi produžetak linije do Osake uslijedio kasnije.

Putovanje između Tokija i Nagoye tada bi trajalo svega oko 40 minuta, što bi predstavljalo revoluciju u japanskom transportu.

Zašto ova tehnologija još nije globalna?

Iako brzine maglev vozova djeluju impresivno, njihova šira primjena je ograničena zbog ogromnih troškova izgradnje, jer zahtijevaju potpuno novu infrastrukturu. Zbog toga trenutno ne postoje konkretni planovi za uvođenje ovakvih vozova u Evropi.

Evropske zemlje se zasad fokusiraju na unapređenje postojećih brzih željezničkih mreža, dok Japan ostaje predvodnik u razvoju ekstremno brzog kopnenog transporta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi appeared first on Biznis Info.

Među novim funkcijama nalaze se Social Hype, koji rangira tokene prema nivou pažnje i „hypea“ na društvenim mrežama, Topic Rush, koji uz pomoć AI-ja ističe nove narative kroz tematske kartice na BNB Smart Chain (BSC) i Solana (SOL) mrežama, te AI Assistant, pametni dodatak za brzo sažimanje ključnih informacija o tokenima.

Zajedno, ovi alati omogućavaju strukturiran, analitičan i podacima vođen pristup identifikaciji i procjeni on-chain prilika.

1. Social Hype

Social Hype je nova funkcionalnost koja analizira aktivnosti na društvenim mrežama kako bi korisnicima pokazala koji tokeni trenutno privlače najveću pažnju kripto zajednice. Dostupna je unutar taba Markets i obuhvata sve mreže koje podržava Binance Wallet (Web): BSC, SOL i BASE.

Tokeni se rangiraju na osnovu „hype“ metrika, uključujući broj pregleda objava i nivo angažmana korisnika na društvenim mrežama, čime se korisnicima pružaju pravovremeni i relevantni tržišni uvidi.

Ključne opcije uključuju Hype Leaderboard, koji sortira tokene prema Hype Score rezultatu, baziranom na vidljivosti i broju pregleda. Mindshare nudi vizuelni prikaz raspodjele pažnje u realnom vremenu kroz različite vremenske okvire: posljednja 24 sata (pregled po satu), 7 dana (pregled na 4 sata) i 30 dana (dnevni prikaz). Tu je i Hype Rising, koji ističe tokene sa najbržim kratkoročnim rastom društvene aktivnosti.

Social Hype koristi naprednu AI tehnologiju Binance Walleta za analizu objava, prepoznavanje pomenutih tokena (npr. $TOKEN) i sažimanje sentimenta. Korisnici mogu jednim klikom otvoriti i pregledati originalne objave.

Glavne prednosti ove funkcije su jednostavno praćenje novih trendova bez potrebe za korištenjem više platformi, rano otkrivanje tokena koji tek dobijaju na značaju, kao i poređenje dugoročnog interesa s kratkoročnim „hype“ skokovima radi donošenja kvalitetnijih odluka.

2. Topic Rush

Topic Rush je alat osmišljen za identifikaciju novih narativa kroz analizu Meme Rush aktivnosti i objava uticajnih profila na društvenim mrežama. Na ovaj način korisnici mogu procijeniti da li određene teme u kripto ekosistemu dobijaju na važnosti.

Narativi su predstavljeni putem AI-generisanih tematskih kartica koje grupišu sve povezane tokene na BSC ili SOL mreži. Funkciji se pristupa kroz putanju [Trenches] > [Topic Rush].

Teme se generišu i klasifikuju u roku od nekoliko sekundi, omogućavajući gotovo trenutno uočavanje novih trendova u nastajanju.

Prikaz je organizovan u tri kolone, prema fazi životnog ciklusa narativa, bazirano na njihovim istorijskim maksimumima (ATH) priliva sredstava:

• Early– novoidentifikovane teme s ATH prilivima ispod 1.000 USD
• Rising– teme u rastu, s ATH prilivima između 1.000 i 20.000 USD
• Viral– visoko popularne teme s ATH prilivima većim od 20.000 USD

Svaka kartica sadrži AI-generisan naslov i kratak opis, vrijeme nastanka, listu povezanih tokena te ukupan priliv od momenta kreiranja.

Dostupni su i integrisani alati za trgovinu. Quick Buy omogućava brzu kupovinu tokena uz unaprijed definisane postavke, dok nova Batch strategija omogućava kreiranje i čuvanje do 10 trgovačkih strategija koje se mogu primijeniti na do tri tokena unutar jedne teme jednostavnim „prevlačenjem“ strategije na karticu.

Ovim pristupom korisnici mogu ranije otkriti nove narative, lakše uporediti više tema i efikasnije graditi strukturisane strategije trgovanja uz minimalan ručni odabir.

3. AI Assistant

AI Assistant je kompaktan AI widget koji nudi sažetak ključnih informacija o bilo kojem tokenu na BSC, SOL i BASE mrežama. Objedinjuje identifikaciju narativa, analizu sentimenta s platforme X, ocjenu jačine narativa i vremensku liniju važnih događaja.

Widget se može dodati u modularni raspored na Web verziji Binance Walleta, što omogućava da bude stalno vidljiv tokom korištenja drugih tabova.

Glavne prednosti uključuju brzo razumijevanje tržišnog konteksta, istorije i narativa određenog tokena, pristup AI analizama bez prekidanja rada, te donošenje informisanijih odluka zahvaljujući centralizaciji svih relevantnih podataka na jednom mjestu.

Podaci sa društvenih mreža, „hype“ rangiranja i tematske klasifikacije služe isključivo u informativne svrhe. Ne predstavljaju investicioni savjet niti garanciju budućih rezultata. Moguće su razlike između originalnog sadržaja na engleskom jeziku i prevedenih verzija. U slučaju neslaganja, za najtačnije informacije preporučuje se konsultovanje originalne verzije na engleskom jeziku.

The post Binance Wallet uvodi tri nova AI rješenja za lakše praćenje on-chain trendova appeared first on Biznis Info.

Kripto-ekosistem se i dalje suočava sa sve sofisticiranijim sigurnosnim prijetnjama. Jedna od njih su napadi poznati kao trovanje adresa (address poisoning), čiji je cilj da prevare korisnike i navedu ih da sredstva pošalju na pogrešne ili zlonamjerne adrese. Sigurnost korisničkih sredstava je za kompaniju Binance apsolutni prioritet. U nastavku objašnjavamo kako ovi napadi funkcionišu, na koji način vas Binance Wallet štiti i koje navike vam mogu pomoći da izbjegnete ovakve prevare.

Zašto su napadi uspješni

Većina Web3 korisnika ne pamti heksadecimalne adrese od 42 znaka, već se oslanja na vizuelne prečice. Zbog ograničenja korisničkog interfejsa u blockchain pretraživačima i kripto-novčanicima, adrese se često prikazuju skraćeno, npr. 0x1234…abcd.

Napadači to koriste pomoću alata za generisanje tzv. vanity adresa, koje imaju isti početak i kraj kao legitimna adresa. Kako je generisanje adresa gotovo besplatno, napadači mogu metodom „brute-force“ dobiti kombinaciju koja izgleda identično neuvježbanom oku.

Kada korisnik ponovo šalje sredstva nekome s kim je ranije komunicirao, često kopira adresu iz istorije transakcija, nesvjesno preuzimajući adresu napadača.

Kako napadači truju vašu istoriju transakcija

Napadači koriste tri najčešće metode da bi ubacili zlonamjernu adresu u vašu istoriju:

1. Lažni token ugovori (event spoofing)
   Kreiraju nestandardne tokene (npr. „U5DT“) koji generišu „Transfer“ zapise što izgledaju kao da ste vi poslali sredstva na njihovu adresu. Često kopiraju i tačan iznos vaše prethodne transakcije kako bi zapis djelovao uvjerljivo.
2. Transferi sa nultim iznosom
   Određeni token ugovori omogućavaju transfer od 0 tokena bez potpisa privatnim ključem. Napadač tako može poslati „0 USDT“ s vašeg novčanika na svoju adresu, a taj zapis se pojavljuje kao legitimna transakcija u istoriji.
3. Mali transferi sa stvarnom vrijednošću
   Da bi zaobišli filtre za nulti iznos, napadači šalju vrlo male količine kriptovalute (npr. 0,01 USDT). Pošto se radi o stvarnom transferu, on se često prikazuje među nedavnim transakcijama.

Kako zaštititi svoja sredstva

Iako ne možete spriječiti da vam neko pošalje lažnu ili „dust“ transakciju, možete kontrolisati kako postupate s tim informacijama.

1. Koristite sigurnosno orijentisan novčanik (npr. Binance Wallet)
   Binance Wallet podrazumijevano umanjuje rizik od trovanja adresa kroz:
   • napredno filtriranje spam i „dust“ transakcija, uključujući nulte i izuzetno male iznose
   • upozorenja kada adresa liči na čest kontakt, ali nije identična

2. Koristite adresar (Address Book)
   Ne kopirajte adrese iz istorije transakcija.
   Sačuvajte često korištene adrese u adresar i dodijelite im jasna imena. Prilikom slanja birajte kontakt po nazivu.
3. Pravilo provjere srednjih znakova
   Nikada ne provjeravajte adresu samo po prva i posljednja četiri znaka.
   Uvijek provjerite prva četiri, srednja četiri i posljednja četiri karaktera, jer napadači gotovo nikada ne mogu uskladiti sredinu adrese.
4. Test transakcije
   Kod većih iznosa prvo pošaljite mali testni iznos. Tek nakon potvrde prijema pošaljite puni iznos na istu adresu.

Na šta se napadači oslanjaju?

U Web3 svijetu ne postoji opcija „poništi“, a napadači se oslanjaju na brzinu i navike korisnika. Napadi trovanja adresa funkcionišu upravo zato što ljudi vjeruju poznatim fragmentima adresa umjesto da provjere cijelu destinaciju.

Dobra vijest je da se ove prevare mogu spriječiti: koristite adresar, tretirajte istoriju transakcija kao nepouzdan izvor, provjeravajte cijelu adresu – uključujući sredinu – i oslonite se na sigurnosno orijentisan novčanik poput Binance Walleta. Nekoliko dodatnih sekundi provjere može vas spasiti od trajnog gubitka sredstava.

The post Kako se zaštititi od „trovanja adresa“ u kripto-svijetu appeared first on Biznis Info.

Ova informacija izazvala je značajnu pažnju stručnjaka, s obzirom na deklarisane performanse drona.

Šta je zvanično saopćeno?

Prema navodima kompanije i objavama koje su prenijeli specijalizirani mediji, Skifteri K1 je dron avionskog oblika (delta-krilo), dizajniran za dugotrajni let i precizno pogađanje cilja. Tokom testiranja, letjelica je, kako se navodi, nosila teret do 42 kilograma, što upućuje na potencijalnu sposobnost nošenja bojeve glave.

Proizvođač tvrdi da je test pokazao stabilnost leta i navigacijsku preciznost na velikim udaljenostima, ali detalji o sistemima navođenja, komunikaciji i otpornosti na elektronska ometanja nisu javno objavljeni.

Šta pišu mediji?

Pojedini utjecajni profili na mreži X koji se bave vojnom industrijom i geopolitikom, navode da bi – s obzirom na prijavljeni domet – ciljevi širom regiona bili teoretski unutar dohvata ove letjelice. U tom kontekstu se spominju i veći gradovi u okruženju poput Beograda. No, mora se naglasiti da se radi o geometrijskoj procjeni dometa, a ne o najavi stvarnih operativnih scenarija.

Važno je naglasiti da takve tvrdnje ne dolaze iz zvaničnih izjava proizvođača, već predstavljaju interpretaciju zasnovanu isključivo na brojkama o dometu.

Ključne poznate karakteristike drona Skifteri K1

• Tip: kamikaza dron (suicide drone)

• Deklarisani domet: preko 1.100 km (testni let)

• Trajanje leta: više od 7 sati

• Nosivost: do 42 kg

• Namjena: dugodometni udari na unaprijed određene ciljeve

Kratka analiza: domet nije isto što i realna sposobnost

Iako je činjenica da se veliki dio regiona nalazi unutar teoretskog dometa od 1.000+ kilometara, to ne znači automatski da bi takvi ciljevi mogli biti realno pogođeni u praksi.

Stručnjaci upozoravaju da između deklarisanog dometa i operativne vojne sposobnosti postoji velika razlika. Na stvarnu upotrebljivost ovakvih sistema utiču brojni faktori, uključujući:

• kvalitet navigacije i satelitskog navođenja,

• otpornost na elektronsko ratovanje i ometanje signala,

• protivzračnu odbranu (PZO) potencijalnih ciljeva,

• pouzdanost komunikacije na velikim udaljenostima,

• kao i politički i sigurnosni kontekst u kojem bi se sistem koristio.

Drugim riječima, činjenica da je neki grad “unutar dometa” predstavlja matematičku i geografsku procjenu, a ne dokaz stvarne borbene sposobnosti ili namjere.

Zašto je ovo ipak važno?

Bez obzira na ograničenja, test Skifteri K1 pokazuje da se vojna industrija na Balkanu ubrzano tehnološki razvija, prateći globalni trend rasta upotrebe bespilotnih sistema dugog dometa. To ovu vijest čini relevantnom ne samo iz sigurnosnog, već i iz industrijskog i geopolitičkog ugla.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kosovo razvilo moćno oružje: ‘Cijeli region je unutar dometa’ appeared first on Biznis Info.

Riječ je o dogovoru koji uključuje stotine milijardi dolara investicija, jačanje industrijske saradnje i dugoročno preusmjeravanje dijela globalne proizvodnje poluprovodnika iz Azije u SAD. Ovaj potez dolazi u trenutku rastućih geopolitičkih tenzija, ubrzane tehnološke utrke i sve veće ovisnosti svijeta o naprednim čipovima.

Srce dogovora: čipovi, AI i industrijska moć

U središtu sporazuma nalazi se saradnja SAD-a s tajvanskim tehnološkim kompanijama, predvođenim najvećim svjetskim proizvođačem naprednih čipova. Cilj je izgradnja novih fabrika, istraživačkih centara i kompletnog lanca opskrbe na američkom tlu, posebno za potrebe umjetne inteligencije, superračunara i naprednih energetskih sistema.

Procjenjuje se da ukupni finansijski okvir dogovora dostiže i do 500 milijardi dolara, uključujući direktne investicije i kreditne garancije, što ga svrstava među najveće industrijske sporazume u modernoj historiji.

Zašto je ovo globalno važno?

Čipovi su postali ono što su nekada bile nafta i energija – strateški resurs bez kojeg moderna ekonomija ne može funkcionirati. Oni pokreću:

• umjetnu inteligenciju

• vojne i sigurnosne sisteme

• električna vozila

• pametne telefone

• cloud i data-centre

SAD ovim sporazumom želi smanjiti zavisnost od proizvodnje u Aziji, posebno u regiji koja je pod stalnim političkim i sigurnosnim pritiskom. Tajvan, s druge strane, jača savez s najvećom svjetskom ekonomijom i osigurava dugoročnu stabilnost svoje ključne industrije.

Arizona kao nova “Silicijska dolina čipova”

Poseban fokus stavljen je na američku saveznu državu Arizonu, gdje se već razvija novi globalni centar proizvodnje poluprovodnika. Planirana su velika industrijska postrojenja, tzv. “fabovi”, kao i tehnološki klasteri koji će povezivati proizvodnju čipova, razvoj umjetne inteligencije i energetiku.

Očekuje se da će ovaj projekt otvoriti desetine hiljada visoko plaćenih radnih mjesta i dodatno učvrstiti američku poziciju u globalnoj tehnološkoj hijerarhiji.

Tihi, ali duboki geopolitički pomak

Iako se sporazum formalno predstavlja kao ekonomski i industrijski, njegova geopolitička težina je ogromna. On utiče na odnose:

• SAD-a i Kine

• sigurnost Tajvana

• globalne lance opskrbe

• budućnost tehnološke dominacije

U svijetu u kojem umjetna inteligencija postaje ključna poluga moći, kontrola nad proizvodnjom čipova znači i kontrolu nad budućim ekonomskim i vojnim kapacitetima.

Zaključak: Strateški potez

Sporazum između SAD-a i Tajvana nije samo još jedan trgovinski dogovor. To je strateški potez koji redefinira industrijsku, tehnološku i političku mapu svijeta.

U tišini potpisan, ali s posljedicama koje će se osjećati godinama.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Amerika i Tajvan potpisali sporazum koji mijenja odnos moći u svijetu appeared first on Biznis Info.

Informaciju je potvrdio predsjednik Uprave za ceste i promet Dubaija (RTA) Matar Al Tayer, navodeći da su pripreme za uvođenje nove vrste urbanog prijevoza u završnoj fazi. Zračni taksiji bit će dio postojećeg prometnog sistema i namijenjeni svakodnevnom prevozu putnika.

Električni taksiji iz zraka

Zračne taksije razvija američka kompanija Joby Aviation, specijalizirana za električne letjelice s vertikalnim polijetanjem i slijetanjem (eVTOL). Riječ je o potpuno električnim zrakoplovima koji kombinuju funkcionalnost helikoptera i efikasnost aviona, ali uz znatno manju buku i bez emisije štetnih gasova.

Letjelica može letjeti brzinom do 320 kilometara na sat, s dometom do 160 kilometara, te je predviđena za pilota i do četiri putnika. Zahvaljujući tihom radu, zračni taksiji su prilagođeni upotrebi u gusto naseljenim urbanim sredinama.

Testni letovi već obavljeni

Joby Aviation je tokom 2025. godine već izveo prve probne letove u Dubaiju, što se smatra jednom od ključnih prekretnica u projektu. Testiranja su provedena u saradnji s lokalnim vlastima i regulatorima, a fokus je bio na sigurnosti, pouzdanosti i integraciji u gradski prometni sistem.

Ključne lokacije i infrastruktura

U sklopu projekta planirana je izgradnja posebnih terminala – takozvanih vertiporta – na strateškim lokacijama u gradu, uključujući:

• međunarodnu zračnu luku Dubai

• Palm Jumeirah

• Dubai Marina

• Downtown Dubai

Cilj je brzo povezivanje poslovnih i turističkih zona, pri čemu bi pojedina putovanja koja danas automobilom traju i do 45 minuta, zračnim taksijem trajala svega 10 do 15 minuta.

Ekskluzivni ugovor i dugoročni planovi

Još početkom 2024. godine, Joby Aviation je potpisao ugovor s dubajskom upravom za ceste i promet kojim je kompaniji dodijeljeno ekskluzivno pravo upravljanja zračnim taksijima u gradu u narednih šest godina.

Usluga će u početku biti dostupna ograničenom broju korisnika, uz očekivanje postepenog širenja kako se bude razvijala infrastruktura i povećavao broj letjelica.

Novi standard urbane mobilnosti

Uvođenje zračnih taksija dio je šire strategije Dubaija usmjerene ka smanjenju gužvi na cestama, smanjenju zagađenja i unapređenju kvaliteta života. Ako projekat ispuni očekivanja, Dubai bi mogao postati prvi grad na svijetu u kojem su zračni taksiji dio svakodnevnog javnog prijevoza.

Ono što je do jučer zvučalo kao naučna fantastika, već do kraja ove godine moglo bi postati – realnost.

The post Grad budućnosti: Dubai uvodi zračne taksije do kraja godine appeared first on Biznis Info.

Međutim, detaljna analiza uglednog specijaliziranog portala The War Zone pokazuje da za ovakve tvrdnje ne postoje pouzdani dokazi.

Odakle je potekla priča?

Prema pisanju The War Zonea, cijela priča potekla je iz viralnih objava na društvenim mrežama, prvenstveno sa TikToka i platforme X, gdje se pojavljuju tvrdnje da su pripadnici obezbjeđenja bili dezorijentisani, krvarili iz ušiju ili naglo gubili kontrolu – što je protumačeno kao posljedica upotrebe “soničnog oružja”.

Važno je naglasiti da:

• ne postoji zvanična potvrda Pentagona

• nema nezavisno verifikovanih snimaka

• ne postoje pouzdani izvještaji sa terena koji bi potvrdili ove navode

Šta kažu stručni izvori?

Autori The War Zonea ističu da niti jedan kredibilan izvor nije potvrdio da su američke snage, uključujući Delta Force, koristile bilo kakvo nepoznato ili eksperimentalno sonično oružje u Venecueli.

Portal podsjeća da su Sjedinjene Američke Države decenijama razvijale različite nesmrtonosne i usmjerene energetske sisteme, poput:

• LRAD-a (Long Range Acoustic Device)

• Active Denial Systema

• standardnih taktičkih sredstava poput šok-bombi (flashbang)

Međutim, nijedan od ovih sistema nije potvrđen kao korišten u ovom slučaju, niti postoji dokaz da bi oni mogli proizvesti efekte kakvi se opisuju u viralnim objavama.

Ključni zaključak

Zaključak The War Zonea je jasan: Tvrdnje o “misterioznom soničnom oružju” nisu potkrijepljene činjenicama.

Riječ je o neprovjerenoj viralnoj priči, koja se brzo proširila bez ikakvog čvrstog dokaza, a zatim preuzimana i dodatno dramatizovana na pojedinim portalima.

Presuda fact-checka

❌ Ne postoje dokazi da je u Venecueli korišteno “misteriozno sonično oružje”.
✔️ Postoje dokazi da se radi o viralnoj tvrdnji bez potvrde iz zvaničnih ili nezavisnih izvora.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Fact-check: Jesu li Amerikanci u Venecueli koristili sonično oružje? appeared first on Biznis Info.