Riječ je o projektu čija ukupna vrijednost dostiže 300 miliona eura, odnosno gotovo 587 miliona KM, a koji se realizuje uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuske razvojne agencije (AFD).

Sarajevska firma na čelu konzorcija

Konzorcij koji je dobio posao čine tri kompanije:

• Enova d.o.o. Sarajevo, kao vodeći partner
• Enova South East Europe d.o.o. Beograd
• Smart and Green Solutions d.o.o. Kragujevac

Ugovor se odnosi na pružanje konsultantske podrške u trećoj fazi programa upravljanja čvrstim otpadom u Srbiji. To podrazumijeva stručnu i organizacionu podršku realizaciji velikih infrastrukturnih ulaganja, odnosno pomoć institucijama zaduženim za provođenje projekta.

Prema ugovorenom rasporedu, angažman bi trebao trajati do 30. marta 2031. godine. Važno je naglasiti da se vrijednost od 4,2 miliona KM odnosi na cijeli konzorcij, a ne isključivo na sarajevsku kompaniju.

Megaprojekt za 47 općina i više od 1,5 miliona stanovnika

Posao koji je dobila Enova dio je znatno šireg programa kojim Srbija nastoji modernizovati infrastrukturu za prikupljanje, obradu i odlaganje otpada. Prema podacima EBRD-a, program bi trebao obuhvatiti 47 lokalnih samouprava i više od 1,56 miliona stanovnika.

Planirana je izgradnja i modernizacija regionalnih centara za upravljanje otpadom, kao i unapređenje sistema sortiranja, reciklaže i obrade otpada. Program uključuje regionalne sisteme na područjima Kalenića, Sombora, Dubokog, Nove Varoši, Pirota, Sremske Mitrovice i Inđije.

Cilj je smanjiti količine otpada koje završavaju na deponijama, povećati stepen reciklaže i približiti sistem upravljanja otpadom evropskim standardima. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja iznosi do 300 miliona eura, uz finansiranje EBRD-a i Francuske razvojne agencije.

Ko je sarajevska Enova?

Enova je domaća kompanija specijalizovana za inženjering, tehničko savjetovanje i projekte iz oblasti zaštite okoliša, energetike i održivog razvoja.

Kompanija posluje od 2008. godine, a njen vlasnik i direktor je Fethi Silajdžić. Prema dostupnim poslovnim podacima, Enova je u 2025. godini ostvarila prihode od oko 12 miliona KM, a zapošljavala je 57 radnika.

Dobijanje višegodišnjeg ugovora u Srbiji predstavlja još jedan primjer izlaska bosanskohercegovačkih kompanija na regionalno tržište, i to u sektoru koji se zasniva na stručnom znanju, inženjeringu i upravljanju složenim projektima.

Dok domaće građevinske kompanije sve češće učestvuju u velikim infrastrukturnim poslovima izvan BiH, ovaj ugovor pokazuje da prilike za međunarodno širenje postoje i za kompanije koje izvoze stručne i konsultantske usluge.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sarajevska kompanija dobila posao od 4,2 miliona KM u Srbiji: Dio je projekta vrijednog skoro 300 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Radovi se odvijaju punim intenzitetom, a trenutno su u toku aktivnosti na montaži šahtne peći i betoniranju ploče na koti nula objekta duvaljki i kompresora.

Nova krečna peć, dnevnog kapaciteta 250 tona,  koristiće biomasu i prirodni gas kao energente, a u sklopu ovog investicionog projekta gradiće se i pogon za preradu drvne mase, čime će biti obezbijeđen značajan dio potrebne biomase za rad postrojenja.

Sušara za drvo biće nabavljena od domaće kompanije „Topling“ iz Prnjavora, a njen kapacitet iznosiće 10 tona drvene sječke na sat. Ostali dio opreme biće iz proizvodnog programa italijanske kompanije PAL, renomiranog proizvođača opreme za drvnu industriju.

Pogon na 10.000 kvadratnih metara

Osnovni cilj je da se obezbijedi potrebna količina biomase za nesmetan rad krečne peći, dok će dio prerađene drvne mase biti usmjeren na proizvodnju peleta, planiranog kapaciteta četiri tone na sat.

Pogon za pripremu i preradu drvne mase biće smješten u objektu površine oko 10.000 kvadratnih metara, što predstavlja značajan infrastrukturni dio cjelokupnog projekta.

Investicija od 20 miliona eura

Ukupna vrijednost investicije, koja obuhvata izgradnju peći za proizvodnju kreča i pratećeg pogona za preradu drvne mase, iznosiće oko 20 miliona eura.

Završetak projekta planiran je tokom 2027. godine, a realizacijom ove investicije „Nova Alumina“ dobiće novo, savremeno postrojenje za proizvodnju kreča, uz mogućnost korišćenja biomase kao obnovljivog izvora energije i dodatnu proizvodnju peleta.

Ova investicija predstavlja nastavak razvojnih aktivnosti kompanije, usmjerenih na modernizaciju proizvodnje, unapređenje energetske efikasnosti i stvaranje uslova za dugoročno stabilno poslovanje, saopćeno je iz “Nove Alumine”.

The post Investicija od 20 miliona eura: „Nova Alumina“ gradi novu peć za proizvodnju kreča appeared first on Biznis Info.

“Dvadeset godina zajedno s našim klijentima gradimo odnose zasnovane na povjerenju i međusobnom razumijevanju. Obnovljena poslovnica predstavlja nastavak te priče te nastojanje da svim građanima i privrednicima ovog kraja pružimo još kvalitetniju uslugu i ugodnije iskustvo prilikom svake posjete. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo tokom svih ovih godina bili pouzdan partner lokalnoj zajednici i radujemo se nastavku te saradnje”, izjavila je Benisa Grbo, direktorica Filijale Travnik Raiffeisen banke.

Poslovnica Raiffeisen banke u Travniku, zajedno s poslovnicom u Bugojnu, pruža usluge za više od 7.800 klijenata, fizičkih i pravnih lica, s područja Travnika, Novog Travnika, Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa te Jajca.

Prilikom uređenja poslovnice poseban fokus stavljen je na stvaranje otvorenijeg i pristupačnijeg prostora koji podržava savremen način poslovanja. Novi ambijent klijentima omogućava bržu realizaciju svakodnevnih bankarskih potreba, dok zaposlenicima pruža uslove za još kvalitetniju podršku i savjetovanje.

Obnova poslovnice u Travniku dio je kontinuiranog procesa modernizacije poslovne mreže Raiffeisen banke širom Bosne i Hercegovine, kroz koji Banka odgovara na promjenjive potrebe klijenata i zahtjeve savremenog bankarstva. Posebna pažnja posvećena je održivosti, pa su tokom renoviranja korišteni materijali i rješenja koja doprinose efikasnijem upravljanju resursima.

The post 20 godina uz klijente u Travniku obilježeno u novom, modernom ambijentu Raiffeisen banke appeared first on Biznis Info.

Stečajni upravnik Hidrogradnje Zijad Fazlagić potvrdio je za BiznisInfo.ba da je raspisan novi oglas za prodaju kompanije. Prema uslovima novog oglasa, početna cijena za stopostotno vlasništvo nad kompanijom iznosi 88.067.552 KM.

Čustović možda ponovo u utrci

Podsjetimo, BiznisInfo.ba je u junu ove godine objavio da je Hidrogradnju na javnom nadmetanju kupio Halid Čustović, bh. privrednik koji godinama živi i posluje u Njemačkoj. Međutim, kupoprodaja nije realizovana jer, kako nam je potvrdio Fazlagić, novac nije uplaćen u predviđenom roku.

Ipak, kako saznajemo, to ne mora značiti da je Čustović definitivno odustao od preuzimanja Hidrogradnje. Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, Čustović tvrdi da nije odustao od kupovine, već da sredstva nisu stigla na vrijeme.

S obzirom na to da je raspisan novi oglas, postoji mogućnost da se ponovo prijavi na javno nadmetanje, ukoliko bude u mogućnosti ispuniti finansijske i druge uslove prodaje. Za sada, međutim, nema potvrde da su sredstva osigurana niti da će Čustović ponovo učestvovati u nadmetanju.

Za Hidrogradnju zainteresovan još jedan investitor

U međuvremenu se pojavio i drugi potencijalni kupac. Riječ je o kompaniji SAVAG Societe Achat + Vente S.A., koja je, prema dostupnim informacijama, u avgustu iskazala interes za preuzimanje Hidrogradnje.

Kompanija je navodno izrazila spremnost da uplati puni iznos od oko 88 miliona KM, ali zasad nema potvrde da će učestvovati na novom javnom nadmetanju. To znači da bi se za preuzimanje nekadašnjeg građevinskog giganta moglo nadmetati više zainteresovanih investitora.

Kupac mora nastaviti poslovanje

Prema uslovima prodaje, od budućeg kupca zahtijeva se nastavak osnovne djelatnosti Hidrogradnje i zadržavanje postojećeg broja zaposlenih. Pobjednik javnog nadmetanja dužan je uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana, umanjenu za prethodno položeni depozit.

Hidrogradnja, koja je nekada bila jedan od najvećih građevinskih sistema u bivšoj Jugoslaviji, već godinama se nalazi u stečaju, ali i dalje posluje.

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, kompanija zapošljava oko stotinu radnika, ostvaruje višemilionske godišnje prihode i posluje pozitivno. Zbog toga bi njeno preuzimanje moglo predstavljati značajan poslovni događaj za domaći građevinski sektor.

Hoće li se Halid Čustović ponovo pojaviti kao ponuđač ili će Hidrogradnja dobiti drugog kupca, moglo bi biti poznato već 26. oktobra kada je zakazano novo nadmetanje.

Ko je Halid Čustović?

Kako je BiznisInfo.ba detaljno pisao u junu ove godine, Halid Čustović je bosanskohercegovački privrednik porijeklom iz Gacka koji je poslovnu karijeru izgradio u Njemačkoj, prvenstveno u građevinskom sektoru.

Njegova životna priča počinje ratnim izbjeglištvom. Nakon što je s porodicom napustio rodni kraj, dio života proveo je u Sarajevu, a potom otišao u Njemačku, gdje je razvio vlastiti biznis.

Čustović je vlasnik i kompanije ERDE BH iz Sarajeva, a poznat je i po humanitarnom radu, posebno po pomoći povratnicima i ulaganjima u rodno Gacko i istočnu Hercegovinu.

Njegov izbor za kupca Hidrogradnje u junu izazvao je veliko interesovanje javnosti, posebno zbog činjenice da dolazi iz građevinskog sektora, odnosno djelatnosti po kojoj je ovaj nekadašnji bh. gigant bio poznat širom svijeta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki preokret oko Hidrogradnje: Propala prodaja za 88 miliona KM, bh. biznismen nije uplatio novac appeared first on Biznis Info.

Tender su raspisale Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), a procijenjena vrijednost radova iznosi pet miliona KM bez PDV-a, odnosno 5,85 miliona KM s PDV-om, piše BiznisInfo.ba.

Novi most predstavljat će važnu saobraćajnu vezu između postojećeg gradskog područja i budućeg Novog Trebinja, velike urbane cjeline koja bi, prema planovima, trebala imati oko 25.000 stanovnika.

Most dug 126 metara

Prema podacima iz tenderske dokumentacije, planirana je izgradnja mosta ukupne dužine 126 metara. Most će imati dvije saobraćajne trake, kao i posebne površine za pješake i bicikliste. Predviđena je i izgradnja prateće infrastrukture, uključujući javnu rasvjetu i sistem odvodnje.

Riječ je o objektu koji će imati važnu ulogu u povezivanju budućeg naselja s ostatkom Trebinja, posebno imajući u vidu razmjere planirane stambene i poslovne izgradnje.

Objavom tendera pokrenuta je procedura izbora izvođača, dok će početak građevinskih radova zavisiti od završetka postupka javne nabavke i ispunjavanja ostalih potrebnih uslova.

Već raspisan tender od 309 miliona KM

Novi tender dolazi samo nekoliko dana nakon što je Elektroprivreda Republike Srpske raspisala javnu nabavku za projektovanje, izgradnju i opremanje budućeg Kongresnog centra u okviru Novog Trebinja.

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, procijenjena vrijednost tog projekta iznosi 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno gotovo 309 miliona KM s PDV-om. Budući Kongresni centar imat će površinu od oko 30.000 kvadratnih metara i predstavljat će jedan od centralnih objekata novog dijela grada.

U njemu su planirani prostori za poslovne konferencije, kongrese, koncerte, izložbe, kulturne događaje i druge sadržaje. Arhitektonsko rješenje izabrano je na međunarodnom konkursu na koji je pristiglo 39 radova iz cijelog svijeta, a pobijedio je projekt zagrebačkog studija Nekoliko, izrađen u saradnji s Markom Gusićem iz studija Argu.

Posebno je zanimljivo da se od ponuđača za ovaj projekt očekuje i odgovarajući model finansiranja, koji će biti jedan od kriterija prilikom izbora izvođača.

Prvi radovi već počeli

Za razliku od Kongresnog centra i mosta, za koje su raspisani tenderi, prvi infrastrukturni radovi na području budućeg Novog Trebinja već su počeli. Riječ je o izgradnji pristupne saobraćajnice na području Volujca, koja predstavlja jedan od prvih konkretnih koraka u realizaciji planirane urbane cjeline.

Posao izvodi mostarska kompanija HP Investing, a vrijednost prve faze pristupne infrastrukture iznosi oko 3,5 miliona KM. Izgradnja ove saobraćajnice, budućeg mosta i drugih infrastrukturnih objekata trebala bi stvoriti osnovne uslove za razvoj novog gradskog područja.

Novi grad na 380 hektara

Podsjetimo, Novo Trebinje zamišljeno je kao potpuno nova urbana cjelina koja bi se trebala prostirati na približno 380 hektara, s kapacitetom za oko 25.000 stanovnika. Projekt predviđa izgradnju hiljada stanova, poslovnih objekata, javnih ustanova i kompletne komunalne infrastrukture.

Osim Kongresnog centra, planirani su škola, vrtić, sportska dvorana, dom zdravlja, zelene površine, nove saobraćajnice i drugi sadržaji potrebni za svakodnevni život stanovnika.

Samo na približno osmini ukupne površine predviđena je izgradnja oko 2.700 stambenih jedinica. Gradske vlasti ranije su najavile i mogućnost saradnje s privatnim investitorima, uz modele koji bi određenim kategorijama stanovništva omogućili kupovinu stanova po povoljnijim uslovima.

Projekt postepeno prelazi u realizaciju

Raspisivanje tendera za novi most još je jedan pokazatelj da se projekt Novo Trebinje postepeno pomjera iz faze urbanističkog planiranja prema konkretnoj realizaciji.

Samo procijenjene vrijednosti Kongresnog centra i novog mosta zajedno iznose gotovo 315 miliona KM s PDV-om, dok su dodatna sredstva već angažovana za pristupnu infrastrukturu.

Ipak, riječ je o procijenjenim vrijednostima projekata, a ne o ukupno realizovanim ulaganjima. U narednom periodu ključni će biti izbor izvođača, osiguravanje finansiranja i dinamika izgradnje objekata koji bi trebali predstavljati osnovu budućeg novog dijela Trebinja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Niče novi grad u BiH: Raspisan tender za most, ulaganja već premašuju 300 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Dana 06.10. održana je 66. aukcija obveznica Federacije BiH, na kojoj su ponuđene petogodišnje obveznice sa dospijećem 7. oktobra 2031. godine. Kamatna stopa iznosila je 4,2576 %, dok je ukupan iznos emisije dostigao 49.989.477,11 KM.

Index BIFX je ove sedmice porastao za 1,10 indeksnih poena na 438,81 poen, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi porast od 0,25%.

Vrijednosti indexa

Vrijednost indexa SASX-10 je u ovoj sedmici pala za 2,78 indeksnih poena na 1.478,08 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,19%.

Vrijednost indexa SASX-30 je u ovoj sedmici porasla za 32,80 indeksnih poena na 3.223,66 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi porast od 1,03%.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, pala je za 126,76 indeksnih poena na 14.270,85 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,88%.

Vrijednost indeksa SASX- Fundamentals, SASX-FN, pala je za 44,83 indeksnih poena na 39.044,16 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,11%.

• Na Kotaciji privrednih društava u ovoj sedmici trgovalo se dionicama emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 13.212,50 KM.

• Na Kotaciji fondova ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 64.293,22 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta ZIF FORTUNA FOND DD (simbol: FRTFRK1) u iznosu od 63.365,40 KM.

• Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama emitenta ASA BANKA DD SARAJEVO (simbol: IKBZK1A ) u ukupnoj vrijednosti od 5.010.500,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 5.000 obveznica.

Na Slobodnom tržištu – ST1 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 349.458,82 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta ASA BANKA DD SARAJEVO (simbol: IKBZRK2) u iznosu od 260.288,50 KM.

Trgovina na slobodnom tržištu

Na Slobodnom tržištu – ST2 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 376.087,19 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta PRIVREDNA BANKA SARAJEVO DD SARAJEVO (simbol: BORBRK3) u iznosu od 236.009,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 trgovalo se dionicama emitenta PRETIS DD VOGOŠĆA (simbol: UNPRRK1) u iznosu od 920,00 KM, dok na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Prijavljena je trgovina na vanberzanskom tržištu dionicama UNIGRADNJA DD SARAJEVO; kroz 1 transakciju evidentirano je 38 dionice po cijeni 175,00 KM u ukupnom iznosu od 6.650,00 KM.

The post Na ovosedmičnom trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 55,8 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o rješenjima kojima je pojedinim velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje ovih kompanija, uz istovremeno uvođenje ograničenja u raspolaganju njihovim dionicama.

Odluke su donesene 3. septembra 2026. godine, a objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH, izvještava BiznisInfo.ba. Komisija je primijenila odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koje obavezuju velike dioničare da pod određenim uslovima ponude otkup dionica i ostalim vlasnicima.

Šta je Komisija naredila

Prema objavljenim rješenjima, kompaniji SIKTO d.o.o. Sarajevo iza koje stoji američki kapital naloženo je preduzimanje svih radnji potrebnih za objavljivanje ponuda za preuzimanje Pretisa i Binasa. U slučaju Igmana iz Konjica, ista obaveza utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću, koje je Komisija tretirala kao lica u zajedničkom djelovanju.

U sva tri slučaja određene su i mjere ograničenja prava glasa iz dionica koje prelaze zakonski prag, kao i zabrane prometa i prijenosa dionica, osim putem propisane ponude za preuzimanje. Ove mjere traju do izvršenja utvrđenih obaveza.

Zašto je granica od 25 posto važna

Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava FBiH, stjecanje više od 25 posto dionica s pravom glasa, pod zakonom propisanim uslovima, pokreće obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje. Cilj ove odredbe je zaštita ostalih dioničara, kojima se omogućava da prodaju svoje dionice kada neki investitor stekne značajan vlasnički udio u društvu.

Ovakva pravila važe za dionička društva generalno, ali dosad u praksi nisu primjenjivana na firme namjenske industrije, iako one zakonski nisu izuzete.

Iako su privatni investitori već ranije stekli velike vlasničke udjele u pojedinim fabrikama namjenske industrije, obavezne ponude za preuzimanje u ovim slučajevima do sada nisu bile objavljene. Sada je Komisija formalno utvrdila obavezu njihovog objavljivanja i naložila njeno izvršenje.

Obavezna ponuda ne znači obaveznu prodaju

Ovdje je važno razjasniti jednu činjenicu koja može izazvati zabunu. Obaveza objavljivanja ponude ne znači da su ostali dioničari dužni prodati svoje dionice. Naprotiv, oni imaju pravo sami odlučiti hoće li ponuđene uslove prihvatiti ili će zadržati vlasništvo.

To je posebno značajno u slučaju Igmana, Pretisa i Binasa, jer Federacija BiH u sve tri kompanije ima većinski vlasnički udio od 51 posto. Vlada Federacije BiH ima poznat stav da želi zadržati kontrolu nad strateškim fabrikama namjenske industrije, pa se ne očekuje da će prihvatiti eventualne ponude za prodaju državnih dionica.

To znači da objavljivanje ponuda samo po sebi neće dovesti do promjene većinskog vlasnika ovih kompanija. Međutim, situacija je drugačija kada je riječ o preostalim, manjinskim dioničarima.

Prilika za fondove i male dioničare

Pored Federacije BiH, dionice ovih kompanija posjeduju investicioni fondovi, druga pravna lica i fizičke osobe. Upravo njima obavezne ponude mogu otvoriti mogućnost da svoje vlasničke udjele prodaju po uslovima utvrđenim zakonom. Pritom ponuđena cijena ne može biti proizvoljno određena.

Zakon propisuje pravila za izračunavanje minimalne cijene, uzimajući u obzir ranije cijene po kojima je ponudilac kupovao dionice, kao i relevantne berzanske cijene, uz dodatna pravila za slučajeve nedovoljne likvidnosti.

To znači da će jedan od najzanimljivijih detalja budućih ponuda biti upravo cijena koju će veliki dioničari morati ponuditi ostalim vlasnicima.

Ko su veliki privatni dioničari

Kompanija SIKTO Sarajevo posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, odnosno 25,6 posto dionica Binasa. Federacija BiH u oba društva ima po 51 posto vlasništva.

SIKTO je javnosti poznat kao kompanija preko koje je američki Regulus Global ušao u vlasničku strukturu ovih fabrika. BiznisInfo.ba je još 2024. godine izvještavao o američkim ulaganjima u Pretis i Binas te planovima za njihov dalji razvoj.

U slučaju Igmana, obaveza objavljivanja ponude utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću koji su u javnosti poznati po kompaniji Hifa Petrol.

Prema podacima iz profila emitenta, Muharem Ahmetlić ima 24,7 posto, a Ahmed Ahmetlić 8,6 posto dionica. Njihov zbir iznosi više od 33 posto, što je iznad zakonskog praga od 25 posto. Obojica su navedena i kao članovi Nadzornog odbora Igmana.

Šta slijedi

Nakon ovih odluka, obveznici su dužni provesti zakonom propisanu proceduru objavljivanja ponuda za preuzimanje. Tek kada ponude budu objavljene, bit će poznati njihovi konkretni finansijski uslovi, uključujući ponuđenu cijenu po dionici.

Za Federaciju BiH, koja ima većinsko vlasništvo u sve tri fabrike, ove odluke ne znače obavezu prodaje državnog kapitala. Za ostale dioničare, međutim, mogle bi predstavljati važnu priliku da unovče svoja ulaganja.

Suština je da se pravila o zaštiti manjinskih dioničara sada provode i u ovim strateški važnim kompanijama namjenske industrije, bez obzira na činjenicu da država namjerava zadržati većinsko vlasništvo.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta znače nalozi za preuzimanje Igmana, Pretisa i Binasa: Hoće li vojni giganti dobiti nove vlasnike? appeared first on Biznis Info.

Šta klijent plaća kada se softver može napraviti brže i jednostavnije nego ranije: sate rada, znanje ili riješen problem? Umjetna inteligencija dodatno zaoštrava to pitanje. Hoće li smanjiti vrijednost programerskog rada ili povećati potražnju za stručnjacima koji tehnologiju znaju povezati s potrebama poslovanja? Od odgovora zavisi u šta će IT kompanije ulagati, koga će zapošljavati i na čemu će graditi rast.

O tome će biti riječi na debati „Build or Bill? Velika dilema Balkana“, u okviru NetWork konferencije, koja će se po četrnaesti put održati od 21. do 23. 10. 2026. godine u Grand Hotelu Neum. U fokusu je pitanje kojim putem dalje: razvijati vlastite proizvode, pružati stručne usluge klijentima ili pronaći održivu kombinaciju ta dva modela.

Proizvod otvara mogućnost da prihod raste bez proporcionalnog povećanja tima, ali traži ulaganje prije nego što tržište potvrdi potražnju. Uslužni model donosi drugačiju računicu: koliko vrijede iskustvo, povjerenje i sposobnost preuzimanja odgovornosti za složene projekte? Svođenje takvog posla na „prodaju sati“ zanemaruje upravo ono zbog čega se traži stručni partner.

Različite perspektive donose predstavnici četiri kompanije. Ministry of Programming iza sebe ima više od stotinu digitalnih proizvoda. HTEC navodi saradnju s više od 30 kompanija s liste Fortune 100, dok Symphony među klijentima ima i one s liste Fortune 500. Sarajevski Evolt, uz razvoj fintech rješenja, gradi i vlastite proizvode.

Argumente će razmijeniti Rešad Začina, suosnivač i direktor rasta kompanije Ministry of Programming, Irfan Godinjak, glavni savjetnik za stvaranje poslovne vrijednosti primjenom umjetne inteligencije u Symphonyju, Dino Selimbašić, potpredsjednik za inženjering i realizaciju projekata u HTEC-u, te Edin Tabak, direktor i suosnivač Evolta. Razgovor će voditi Magda Milas, Group Portfolio Business Development Manager u Monri Paymentsu.

Rasprava otvara i šire pitanje: hoće li tržišnu prednost u eri umjetne inteligencije donositi vlasništvo nad tehnologijom, poznavanje industrije, pristup kupcima ili stručnost tima? Za osnivače to je pitanje dugoročnog smjera poslovanja, a za inženjere i mlade koji ulaze u industriju prilika da razmotre koje će se vještine tražiti i cijeniti.

Konferenciju podržavaju platinum sponzori Logosoft i Aircash, sponzor telekomunikacija HT Eronet te brojni drugi sponzori, partneri i prijatelji događaja.

Kotizacije i detalji programa dostupni su na zvaničnoj web stranici konferencije, a novosti na društvenim mrežama LinkedIn, Facebook, Instagram i X.

The post Velika dilema IT industrije: Graditi svoje ili razvijati za druge? appeared first on Biznis Info.

Kako prenose slovački mediji, pozivajući se na informacije investicijske grupacije ECO-Investment, u okviru razgovora o daljem razvoju SHP Celexa razmatrana su dodatna ulaganja u proširenje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o dugoročnom investicijskom programu o kojem se govori već nekoliko godina, a čiji su pojedini projekti u međuvremenu dobili konkretnije obrise. Inače, riječ je o velikoj slovačkoj grupaciji koja stoji iza poznatih brendova higijenskog papira Paloma i Harmony.

Ulaganje od 30 miliona KM u prvoj etapi

SHP Celex je početkom oktobra potvrdio investiciju od 15 miliona eura koja obuhvata modernizaciju postojeće papir-mašine i izgradnju novog energetskog postrojenja.

Planirano je unapređenje tehnologije proizvodnje, uključujući modernizaciju sistema za sušenje papira, kao i izgradnju postrojenja za proizvodnju pare visokog pritiska, neophodne za rad fabrike.

Investicijske aktivnosti predviđene su tokom 2026. i 2027. godine, a njihov cilj je povećanje efikasnosti, pouzdanosti proizvodnje i konkurentnosti kompanije.

Prema informacijama koje su objavljene u Slovačkoj 7. oktobra, tokom razgovora o investicijskom ciklusu spomenuta je i finansijska podrška od milion eura. Istovremeno je istaknuto da potencijal daljih ulaganja ostaje znatno veći od trenutno najavljene investicije.

BiznisInfo.ba ranije otkrio plan gradnje nove fabrike

Ovi planovi nadovezuju se na ranije najavljeni razvoj banjalučkog proizvođača papira. BiznisInfo.ba je još u novembru prošle godine objavio detalje velikog projekta pod nazivom “Nova generacija”, kojim SHP Celex planira izgradnju potpuno nove fabrike papira u industrijskom kompleksu Incel u Banjoj Luci.

Kompanija je tada već bila pokrenula proceduru prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, a iz projektne dokumentacije bili su poznati i ključni tehnički parametri budućeg postrojenja.

Prema tim planovima, nova fabrika imala bi kapacitet proizvodnje od 195 tona papira dnevno, što bi predstavljalo značajno proširenje postojećih kapaciteta. Centralni dio projekta čini nova papir-mašina tipa Crescent former, s projektovanom brzinom do 2.000 metara u minuti i širinom papira od 5.500 milimetara.

Planirana je izgradnja nove proizvodne hale, postrojenja za pripremu pulpe, skladišnih kapaciteta i prateće infrastrukture. Posebna pažnja posvećena je energetskoj efikasnosti i zaštiti okoliša. Nova fabrika trebala bi koristiti primarna celulozna vlakna, uz recikliranje vlastitog tehnološkog otpada.

Postojeći objekti u industrijskom kompleksu bili bi dijelom rekonstruisani i prilagođeni novim potrebama proizvodnje. Ovi projekti pokazuju razmjere dugoročnih planova slovačke grupacije u Banjoj Luci.

Planovi ulaganja od 100 miliona eura postoje odranije

Veliki investicijski ciklus SHP Celexa prvi put je najavljen još 2023. godine, kada je slovačka grupacija ECO-Investment s Vladom Republike Srpske potpisala memorandum o razumijevanju.

Tada su predstavljeni planovi ulaganja vrijednih više od 100 miliona eura, koji su trebali biti realizovani kroz nekoliko faza tokom narednih godina. Program je uključivao modernizaciju proizvodnje, nove proizvodne i skladišne objekte, dodatnu papir-mašinu i unapređenje energetske infrastrukture.

Najnovije informacije iz Slovačke pokazuju da investitor i dalje razmatra ulaganja tog reda veličine, dok je modernizacija vrijedna 15 miliona eura sada predstavljena kao konkretan dio razvoja fabrike.

Iznos od 100 miliona eura pritom treba posmatrati kao potencijalnu vrijednost šireg investicijskog programa, a ne kao novu, dodatnu investiciju povrh ranije najavljenih planova.

Fabrika koja veliki dio proizvodnje izvozi u Evropu

SHP Celex jedan je od najznačajnijih proizvođača higijenskog papira u Bosni i Hercegovini. Slovački investitor preuzeo je nekadašnji Celeks 2002. godine, nakon čega je kompanija postala dio međunarodne SHP grupe. Grupacija je poznata po brendovima Paloma i Harmony, koji su prisutni na brojnim evropskim tržištima.

Banjalučka fabrika danas zapošljava oko 320 radnika i proizvodi približno 40.000 tona papira godišnje, dok značajan dio proizvodnje završava na tržištima Evropske unije. Planirana ulaganja mogla bi dodatno povećati proizvodne kapacitete, unaprijediti energetsku efikasnost i ojačati poziciju kompanije na međunarodnom tržištu.

Za Banju Luku i domaću industriju posebno je značajno što se, uz modernizaciju postojećih pogona, u dugoročnim planovima nalazi i izgradnja potpuno nove fabrike, čiji je projekt BiznisInfo.ba detaljno predstavio krajem prošle godine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Projekt nove generacije: Vlasnik poznatog brenda u BiH najavio ulaganja do 100 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o paketu od 50.000 dionica, čija je ukupna vrijednost prema novoj ponuđenoj cijeni 5,5 miliona KM. Zanimljivo je da je isti paket bio ponuđen na aukciji u septembru, ali tada po cijeni od 115 KM po dionici, odnosno ukupno 5,75 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

Sada je cijena snižena na 110 KM po dionici, što znači da je ukupna vrijednost ponuđenog paketa smanjena za 250.000 KM, odnosno oko 4,35 posto. Trenutna tržišna cijena dionica je 105,73 KM.

Nova aukcija sredinom oktobra

Nova vanredna aukcija zakazana je za 14. oktobar 2026. godine, na zahtjev brokerske kuće VGT Broker iz Visokog. Prodavac je ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo, investicijski fond koji već duže vrijeme smanjuje svoj vlasnički udio u ovoj kompaniji.

Prodaja će biti obavljena metodom jedinstvene cijene, a ponuđeni paket predstavlja približno 0,53 posto ukupnog kapitala HM Cementa BiH. Prethodna aukcija, zakazana za 16. septembar, nije rezultirala prodajom ponuđenih dionica, nakon čega je uslijedila nova ponuda po nižoj cijeni.

Kompanija vrijedna više od milijardu KM

Iako se prodaje relativno mali vlasnički udio, riječ je o jednoj od najvrednijih industrijskih kompanija u Bosni i Hercegovini. Na osnovu nove ponuđene cijene od 110 KM po dionici, vrijednost cjelokupnog dioničkog kapitala HM Cementa BiH iznosila bi približno 1,04 milijarde KM.

Podsjetimo, riječ je o nekadašnjoj Tvornici cementa Kakanj, koja danas posluje u okviru njemačke grupacije Heidelberg Materials. Najveći dioničar je CEEM Investment sa 93,27 posto vlasništva, dok ZIF PROF-PLUS, prema ranije objavljenim podacima, posjeduje nešto više od dva posto dionica.

HM Cement BiH spada i među najprofitabilnije industrijske kompanije u zemlji. U 2025. godini HM Cement je ostvario dobit od oko 61 milion KM, a praktično cijeli iznos raspoređen je dioničarima kroz dividendu.

Zašto investicijski fond prodaje dionice

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, prodaja dionica HM Cementa ima i važnu regulatornu pozadinu. ZIF PROF-PLUS je krajem prošle godine imao ulaganje u ovu kompaniju koje je činilo više od 26 posto njegove neto imovine, čime je prekoračen zakonski dozvoljeni limit izloženosti prema jednom emitentu.

Fond zbog toga treba smanjiti koncentraciju ulaganja u svom portfelju, a prodaja dijela dionica HM Cementa jedan je od načina za usklađivanje sa zakonskim ograničenjima.

Nova aukcija pokazat će postoji li interes investitora za ponuđeni paket po sniženoj cijeni, nakon što prethodni pokušaj prodaje nije rezultirao transakcijom.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Prodaje se višemilionski udio u jednoj od najvrednijih bh. kompanija: Cijena snižena za 250.000 KM appeared first on Biznis Info.