Reakcije javnosti su podijeljene, a BiznisInfo.ba je obišao i snimio lokaciju o kojoj je riječ.

Gdje je planirana gradnja

Planirano je da se objekat gradi na površini od 10.340 kvadratnih metara, na prostoru između ulica Alipašina i Betanija.

Na terenu se trenutno nalazi jedan stambeni objekat, kao i nekoliko privremenih objekata. Prema planu, objekat bi imao:

• suteren, prizemlje i dva sprata
• maksimalnu visinu od osam metara
• dimenzije oko 78 × 40 metara

Ostatak parcele bio bi uređen kao zelena površina. Također je predviđeno:

• dva prilaza iz ulica Betanija i Alipašina
• parking sa oko 100 mjesta unutar parcele
• nove pješačke i biciklističke staze

Podijeljena mišljenja

Načelnik Općine Centar Srđan Mandić potvrdio je da je investitor njemački Lidl, ističući da bi realizacija projekta donijela višestruke koristi.

– Važno je da imamo stranog investitora. Ovo bi bila investicija iz oblasti privrede, a ne stanogradnje, što je rijetkost. Tu su direktni i indirektni prihodi za Općinu, ali i poboljšanje kvaliteta života – kazao je Mandić.

S druge strane, dio vijećnika izrazio je rezervu prema samoj lokaciji. Jedan od njih, Jasmin Ademović, naveo je da podržava dolazak velikih brendova, ali ne po svaku cijenu.

Loša poruka investitorima?

Nakon neusvajanja plana, načelnik Mandić ocijenio je da je Vijeće poslalo lošu poruku investitorima, te poručio da neće odustati od ovog projekta.

Podsjetimo, da je nacrt usvojen, bio bi upućen u javnu raspravu, gdje bi građani imali priliku iznijeti svoje primjedbe i sugestije.

Za sada, projekat Lidla u ovom dijelu Sarajeva ostaje na čekanju – a rasprava o tome da li je ova lokacija adekvatna tek slijedi.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je parcela u Sarajevu na kojoj je Lidlu zabranjena gradnja: Pogledajte lokaciju appeared first on Biznis Info.

Prema svim pokazateljima, iako se u BiH ne vodi evidencija o struci ni o mjestu rada birača, na izbore generalno uglavnom ne izlaze radnici u privatnom sektoru. Posebno radnici u trgovini nisu percipirani kao potencijal u tom smislu. STBIH ima ambiciju da to promijeni jer po prvi put ikada radnici u ovom sektoru imaju priliku da pokažu da su svjesni da njihova biračko pravo može postati njihovo oruđe za njihova bolja prava.

U tom smislu STBIH pokreće projekt „2026. radnici glasaju za svoja prava“ upravo sa ciljem da sa jedne strane mobilizira radnike da izađu na izbore, a sa druge strane da im ponudi argumentirane, objektivne i transparente podatke o tome šta nude političke stranke, šta su dosada uradile, kao i šta zagovaraju kada su u pitanju radnička prava.

Na današnjoj press konferenciji, pored ciljeva projekta, prezentirani su i ulazni podaci koje je STBIH pripremio za lansiranje ovog projekta, naredne aktivnosti te metodologije. Projekt u ime STBIH vode Berina Beširović, docentica, dr. političkih nauka i predsjednica Sekcije žena STBIH, i Zerina Kalamujić, magistrica političkih nauka i predsjednica Sekcije mladih STBIH.

Stavovi radnika

Kao uvod u Projekt, STBIH je proveo blic anketu na svojoj Facebook stranici u kojoj je pitao radnike za stavove i šta bi radnici uradili da su sutra Izbori. Podaci jasno pokazuju da su stavovi i borba za radnička prava vrlo bitna za radnike kao birače i da će oni na osnovu toga i koristiti svoje biračko pravo. Njih 82% smatra da im je odnos prema radničkim politikama veoma bitan za izborni proces. Ako bi sutra bili izbor, 49% (108 od 222 radnika) bi glasalo za stranke Trojke i to isključivo zbog neradne nedjelje, pri čemu SDP ima 27,48% potencijalnih glasova. Međutim skoro njih 33% njih ne zna za koga da glasaju ili ne bi nikako izašli na izbore. Neradna nedjelja je očigledno jako bitna, ali i druga pitanja poput standarda radnika, kao i njihova sigurnost i dostojanstvo na radu.

Analiza programa i aktivnosti političkih stranaka u BiH pokazuje jasne razlike u nivou podrške radničkim pravima i uvođenju neradne nedjelje. Te razlike proizlaze iz različitih političkih prioriteta i programa. Očekivano, pojedinci koji obnašaju stranačke funkcije ili oni koji su na javnim funkcijama ispred stranke, slijede stavove političkih opcija kojima pripadaju.

Uloga pojedinca

Ulazna anketa, sa druge strane, pokazuje da radnici i ne znaju zaista mnogo o stavovima pojedinih političkih subjekata, vrlo često ne mogu povezati pojedine političke predstavnike sa njihovim političkim strankama, prate samo one teme koje ih se direktno tiču i samo one izvore informacija koje i inače preferiraju.

STBIH ovim projektom ima namjeru i ukazati na  anomaliju koju je utemeljio ovaj izborni proces da se zanemaruje uloga pojedinca, a preferira stranka i, iako to ne možemo ispraviti , želimo radnicima ponuditi informacije i podatke koje će u fokus staviti čovjeka. Čovjeka koji glasa i za koga se glasa.

Pored ovih ulaznih podataka, danas je predstavljena i Analiza programa i statuta  8 političkih stranaka u BiH, koje su blic anketi STBIH navedene kao stranke za koje bi ispitanici glasili da su danas izbori, kao i javne istupe 24 politička predstavnika iz 6 stranaka iz FBIH kroz 67 medijskih sadržaja. Nedvojbeno je pitanje neradne nedjelje otvorilo jednu od najjasnijih podjela u političkom diskursu BiH, posebno kada je riječ o tumačenju radničkih prava i ekonomskih efekata ove mjere. U javnim istupima i programskim dokumentima političkih aktera vidljivo je da se ova tema ne posmatra samo kao pitanje organizacije rada, već i kao šire društveno i ekonomsko pitanje i kao takvo se već profiliralo i kao izborna tema.

Nivo podrške

Analiza je pokazala da Naša stranka i SDP pripadaju opcijama s visokom podrškom i da dosljedno zagovaraju zaštitu radnika, pravo na odmor i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Također, ove stranke u svojim zvaničnim saopštenjima i objavama podržavaju Član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Može se reći da pojedinci koji dolaze iz ove dvije stranke također jasno iskazuju podršku radničkoj borbi za veća prava i dostojanstven rad te da se zalažu za ostvarivanje balansa između privatnog i poslovnog kada su u pitanju radnice i radnici u trgovini.

S druge strane, stranka Narod i Pravda pokazuje srednji nivo podrške. Iako naglašava važnost zaštite radnika u program rada, izostaje jasan i jedinstven stav o neradnoj nedjelji. U njihovim zvaničnim saopštenjima i objavama ne spominju neradnu nedjelju i prava radnika kao prioritet, pojedinci su direktno kritikovali odluke u čijem su donošenju i sami učestvovali,  dok se s druge strane pojavljuju pojedinci koji su otvoreno podržavali radnike i radnice u trgovini.

Kod stranaka sa niskom podrškom, a tu spadaju SDA, SBiH, DF, HDZ i SNSD, analiza je pokazala značajan raskorak između deklarativne podrške radnicima i konkretnih političkih stavova. Posebno se ističe protivljenje ili relativizacija mjera poput neradne nedjelje, kao i promjene stavova u zavisnosti od političkog konteksta. Ove stranke smatraju da uvođenje neradne nedjelje ima negativan utjecaj na ekonomiju i da diskriminira ostale radnike. Uočljivo je i to da  opozicione stranke u Federaciji BiH imaju izrazito negativan stav prema svemu što dolazi od pozicije, neovisno o tome koliko je to u interesu građana, odnosno u ovom konkretnom slučaju radnica I radnika u trgovini.

Poseban fokus je stavljen na jačanje kapaciteta radnika da kritički analiziraju javne politike i prepoznaju inicijative koje su u skladu s njihovim interesima. Na ovaj način, projekt doprinosi jačanju participativne demokratije i omogućava građanima da donose informirane odluke u demokratskim procesima. Istraživanje također pokazuje da se politički akteri koji podržavaju neradnu nedjelju primarno pozivaju na socijalne argumente i zaštitu radnika, dok protivnici ove mjere naglašavaju ekonomske rizike. U toku je, kao drugi dio projekta, anketiranje političkih predstavnika u BiH na ovu temu i rezultati tog dijela istraživanja biti će kompletirani u konačan izvještaj.

Projekt zadržava političku neutralnost, fokusirajući se isključivo na informisanje i osnaživanje radnika kroz činjenice i analizu politika.

The post Sindikat trgovine BiH predstavio projekt: Radnice i radnici glasom odlučuju o svojim pravima appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je već nedavno pisao da je počelo čišćenje ove parcele, a sada slike na terenu govore da već kreće i gradnja novog objekta.

Iako još uvijek nema table na gradilištu, prema našim podacima parcela pripada kompaniji Penny.

Gradnja Prve transverzale u fokusu

Ova gradnja mogla bi biti povezana i s činjenicom da bi dio Pennyjevog objekta koji se nalazi u blizini trebao biti srušen jer se nalazi na trasi Prve transverzale.

Za potrebe izgradnje ove saobraćajnice, neophodno je uklanjanje dijela objekata koji čine prodajni kompleks kompanije Penny, što je do sada predstavljalo glavnu spornu tačku u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

Konačno rješnje problema

Riječ je o brzoj cesti koja će povezati centar Sarajeva sa Vogošćom i značajno rasteretiti promet u jednom od najzagušenijih dijelova grada.

Načelnik Općine Centar Srđan Mandić izjavio je prije nekoliko dana da je rješenje za Prvu transverzalu blizu, nakon višegodišnjeg zastoja u realizaciji projekta.

Inače, visoki stubovi koji su vidljivi na fotografijama dio su davno započetog projekta gradskog autoputa bi u budućnosti trebao biti nastavljen.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Penny počeo gradnju novog objekta u Sarajevu, pogledajte kako izgleda gradilište appeared first on Biznis Info.

Nacrt je prvobitno podržan sa 18 glasova za, jednim protiv i šest suzdržanih nakon čega je zatraženo pojedinačno glasanje na zahtjev šefa Kluba SDP-a.

Za Nacrt je tada bilo 15 glasova, jedan protiv i 12 suzdržanih te prijedlog odluke nije prošao.

Protiv je glasao Jasmin Ademović, bivši kadar NIP-a, dok su suzdržani bili Elvira Hasanović (SDA), Hamdija Hasanović (SDA), Amer Herenda (SDA), Emina Imamović-Šehić (SDA), Karolina Karačić (SBIH), Orhan Milišić (SBIH), Mehmed Muharemović (SBIH), Adel Muratović (SDA), Jasmin Šljivo (SBIH), Din Začinović (SDA) te bivši kadrovi NIP-a Nermin Kapo i Đenan Mulić.

Kako je pojašnjeno u obrazloženju Nacrta odluke na sjednici, izmjena se pravi u cilju stvaranja pretpostavki za izgradnju poslovnog objekta na parcelama 1052, 1053/1, 1054, 1055/1 i 1055/2 u katarskoj općini Sarajevo VI.

Predviđeno je da se objekat pravi na površini 10340 kvadrata, na području između ulice Alipašina i Betanije. Istaknuto je da je nosilac izrade plana bio u obavezi da sagleda sve urbanističko tehničke parametre bitne za projekciju prostornog razvoja ovog lokaliteta te sve što je uređeno zakonom, izvijestio je portal Vijesti.ba.

Investitor je uradio elaborat 2025. kojim je utvrđeno da je teren pogodan za planiranu izgradnju. Na terenu je trenutno jedan stambeni objekat, kao i nekoliko objekata privremenog karaktera, pojašnjeno je.

Objekat bi imao suteren, prizemlje i dva sprata, a ostatak parcele bila bi zelena površina.

Poslovni objekat bi iznosio 78×40 metara, sa maksimalnom visinom objekta od osam metara. Pribavljena je saglasnost za dva prilaza iz ulice Betanija i Alipašine, a parking od 100 mjesta planiran je unutar građevinske parcele. Predviđeno je i formiranje novih zelenih površina, pješakih površina, biciklistička staza…

Načelnik Srđan Mandić potvrdio je na današnjoj sjednici da je investitor kompanija Lidl iz Njemačke te da je iz više razloga ovo dobra priča za općinu Centar.

– Važno je da imamo stranog investitora. Ovo bi bilo nakon dugo vremena investiciju iz oblasti privrede, a ne stanogradnje. Tu su prihodi za Općinu Centar, ali i indirektni prihodi koji su vrlo važni. Mislim da će upotpuniti kvalitet života u općini Centar. Važno je da imamo velikog i važnog stranog investitora – kazao je Mandić.

Pojedini vijećnici istaknuli su da je izuzetno pozitivno što dolazi investitor poput Lidla, dok su drugi problematizirali sami lokalitet navodeći da je to trebao biti rekreativno-zabavni park.

Da je Nacrt usvojen, bio bi upućen u javnu raspravu gdje bi građanima bila data mogućnost da dostave sugestije i primjedbe, a bila bi organizirana i javna rasprava. Za sada nema ništa od toga.

The post Ništa od gradnje Lidla u opštini Centar Sarajevo, vijećnici glasali protiv appeared first on Biznis Info.

Kako se navodi u odluci koju potpisuje v.d. direktora ovog gazdinstva Krstan Vuković mjera je donesena zbog potreba procesa rada i kontinuiranog obavljanja poslova u proizvodnji.

Na koga se odnosi odluka

– Odluka se odnosi na širok krug zaposlenih, rukovodioce radnih jedinica, tehnologe, projektante, stručne saradnike i referente, poslovođe, čuvare šuma, otpremače i primače, pomoćne radnike, sjekače, traktorske vozače i druge radnike – navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina“.

Prema ovoj odluci, preraspodjela radnog vremena primjenjivat će se od 1. maja 2026. do 1. maja 2027. godine, s tim da prosječno radno vrijeme ne prelazi zakonski ugovorenih 40 časova sedmično.

Kako će izgledati radno vrijeme

U praksi, to znači da će radnici u ljetnom periodu, od 1. maja do 1. novembra 2026. godine, raditi po 52 sata sedmično, dok će u zimskom periodu, od 2. novembra 2026. do 1. maja 2027. godine, radno vrijeme biti smanjeno na 28 sati sedmično.

– U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, poput kiše, snijega ili vjetra, kada rad nije moguć, radnici će u narednim danima raditi duže kako bi nadoknadili planirani fond sati – navodi se u odluci.

Rad će biti organizovan u šestodnevnoj radnoj sedmici, od ponedjeljka do subote, dok je nedjelja neradni dan. Raspored rada utvrđivat će se na mjesečnom nivou.

Pauze i odmori tokom rada

Radnici imaju pravo na pauzu od 30 minuta, a ukoliko radni dan traje duže od 10 časova, predviđen je i dodatni odmor od 15 minuta.

Poslodavac je obavezan da vodi evidenciju o radnom vremenu, uključujući dane kada rad nije bio moguć ili kada je produžen.

– Takođe, ovom odlukom je precizirano da se preraspodjela radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, te radnici po tom osnovu nemaju pravo na uvećanje plate. Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca – navodi se u dokumentu.

The post Preduzeće u BiH uvodi novi sistem: Radnici će morati raditi i do 52 sata sedmično appeared first on Biznis Info.

Riječ je o zemljištu u ulici Džemala Bijedića, na lokaciji nekadašnjeg fabričkog kruga Sarabona, ukupne površine 23.955 kvadratnih metara, koje se prodaje kao jedinstvena cjelina.

Procijenjena vrijednost ove imovine iznosi 23,5 miliona KM, ali je početna cijena za novo javno nadmetanje sada spuštena na 16,9 miliona KM, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na ranije pokušaje prodaje.

Veliki pad cijene i novi uslovi

Za razliku od prethodnih nadmetanja, kada je početna cijena bila jednaka procijenjenoj vrijednosti, sada je ona niža za oko 30 posto, što jasno ukazuje na nastojanje da se konačno pronađe kupac.

Istovremeno su ublaženi i uslovi za učešće – depozit za učešće u nadmetanju sada iznosi 450.000 KM, dok je ranije bio 700.000 KM.

Prodaja se i dalje vrši po principu “viđeno – kupljeno”, putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, nakon čega slijedi usmeno javno nadmetanje.

Javno nadmetanje zakazano je za 22. maj 2026. godine u Općinskom sudu u Sarajevu, dok je rok za dostavu ponuda 20. maj.

Atraktivna lokacija u Sarajevu

Riječ je o jednoj od rijetkih velikih slobodnih parcela unutar gradske zone Sarajeva, što ovoj lokaciji daje poseban značaj. Iako se nalazi izvan samog centra, riječ je o urbanom dijelu grada koji bilježi ubrzan razvoj i sve veći interes investitora.

U neposrednoj blizini već se realizuju veliki stambeni i poslovni projekti, što dodatno potvrđuje potencijal ove lokacije za nove investicije.

Riječ o zemljištu koje je pogodno za različite vrste projekata, uključujući stambeno-poslovne komplekse, tržne centre, poslovne zone ili druge komercijalne sadržaje.

Zašto posljednji pokušaj

Kako saznaje BiznisInfo.ba, riječ je o završnom pokušaju prodaje ove imovine kroz stečajni postupak. Imovina je ranije bila predmet izvršnog postupka, ali je izuzeta i prebačena u stečaj kako bi se kroz prodaju pokušalo namiriti povjerioce.

U proteklom periodu raspisano je više tendera, a iako je postojao interes investitora, nijedan pokušaj nije rezultirao konačnom prodajom. Zbog toga se sada ide na posljednje nadmetanje, uz znatno nižu cijenu.

Ukoliko ni ovaj put ne bude uspješan, imovina će biti vraćena u izvršni postupak, što bi značilo dugotrajniji i složeniji proces koji, prema ocjenama upućenih, nije u interesu ni povjerilaca ni potencijalnih investitora.

Ključna prilika za investitore

Prodajom zemljišta nekadašnje fabrike Sarabon otvara se mogućnost za potpunu transformaciju ovog prostora.

Riječ je o jednoj od rijetkih velikih parcela u Sarajevu koja omogućava razvoj većih urbanih projekata, zbog čega bi ovaj postupak mogao privući pažnju domaćih i stranih investitora.

Ukoliko se prodaja uspješno realizuje, ovaj prostor bi u narednim godinama mogao postati jedno od novih urbanih središta Sarajeva.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Posljednja šansa za Sarabon: Imovina poznate kompanije na prodaji, cijena snižena za 30 posto appeared first on Biznis Info.

Riječ je o prodaji udjela dva investicijska fonda, što je ranije i najavljeno kroz aukcije zakazane za ponedjeljak. Prema podacima sa berze, jasno je da je prodaja uspješno realizovana.

Prodati veliki paketi

Najveći paket dionica prodao je ZIF Prof-Plus iz Sarajeva, koji je bio treći najveći dioničar ove kompanije. Ovaj fond prodao je 381.733 dionice, što predstavlja više od 8,2 posto vlasničkog udjela. Ovaj paket prodat je za oko 5,9 miliona KM.

Manji udio prodao je ZIF Naprijed – 29.832 dionice, odnosno oko 0,64 posto vlasništva. Ovaj paket je prodat za oko 462 hiljade KM.

Osim ovih aukcija, jučer je obavljena i trgovina na slobodnom tržištu dionicama Sarajevo osiguranja u vrijednosti od 1,28 miliona KM.

Sve jučerašnje transakcije obavljene su po cijeni od 15,5 KM po dionici. Vrijednost svih jučerašnjih transakcija dionicama Sarajevo osiguranja je oko 7,6 miliona KM.

Konsolidacija vlasništva

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, riječ je o procesu konsolidacije vlasništva unutar kompanije, što znači da se broj dioničara smanjuje a postojeći vlasnici kapitala jačaju svoje pozicije.

Ovakav potez mogao bi imati pozitivan utjecaj na daljnji razvoj društva, jer stabilnija i koncentrisanija vlasnička struktura obično omogućava efikasnije upravljanje, brže donošenje strateških odluka i jasniji pravac razvoja.

Sagovornici bliski transakciji navode da bi ova promjena mogla donijeti koristi ne samo kompaniji, već i njenim zaposlenima, ali i samom tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Uspješna aukcija dionica: Konsolidacija vlasništva u Sarajevo osiguranju appeared first on Biznis Info.

Riječ je o tzv. enterprise value procjeni, koja uključuje i preuzimanje duga od približno 2,8 milijardi dolara, dok vrijednost same kompanije (equity) iznosi oko 13,6 milijardi dolara.

Jačanje pozicije u Kanadi

Ovim potezom Shell značajno jača svoju prisutnost u zapadnoj Kanadi, jednom od ključnih svjetskih regiona za proizvodnju nafte i prirodnog plina.

Izvršni direktor Shella Wael Sawan poručio je da će akvizicija dodatno učvrstiti Kanadu kao jedno od glavnih područja poslovanja kompanije.

S druge strane, prvi čovjek ARC Resourcesa Terry Anderson istakao je da će ulazak u globalnu grupaciju omogućiti kompaniji da ostvari puni potencijal i igra važnu ulogu u budućnosti energetskog sektora.

Veliki resursi i proizvodnja

ARC Resources eksploatiše nalazišta nafte i plina u kanadskim provincijama Britanska Kolumbija i Alberta, koje važe za jedne od najbogatijih energetskih regija u svijetu.

Kompanija ima dnevnu proizvodnju od oko 400.000 barela ekvivalenta nafte, što je čini jednim od značajnijih proizvođača u Kanadi.

Osim nafte i prirodnog plina, proizvodi i kondenzate prirodnog plina, koji su ključni za dalju preradu i industrijsku upotrebu.

Nastavak velikih konsolidacija

Ova akvizicija dolazi u trenutku kada energetski sektor prolazi kroz fazu intenzivne konsolidacije, uzrokovane promjenama na globalnom tržištu, rastom potražnje za energentima i potrebom za optimizacijom troškova.

Shell već ima razvijene operacije u Kanadi, pa će preuzimanje ARC Resourcesa dodatno ojačati njegovu proizvodnju i logističku infrastrukturu u ovom regionu.

Završetak do kraja godine

Transakciju su već odobrili upravni odbori obje kompanije, a sada slijedi proces dobijanja regulatornih i drugih potrebnih saglasnosti. Zatvaranje posla očekuje se u drugoj polovini ove godine.

Ako se realizuje prema planu, ovo bi mogla biti jedna od najznačajnijih energetskih akvizicija u svijetu u 2026. godini, s potencijalom da značajno utiče na globalno tržište nafte i plina.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Akvizicija godine: Shell kupuje naftnog giganta za 16 milijardi dolara appeared first on Biznis Info.

Skup će biti održan pod motom “140 godina borbe za radnička prava – spasimo Željezaru Zenica”.

Okupljanje učesnika počet će u devet sati na lokalitetu Kamberovića polja.

– Pokažimo jedinstvo i solidarnost sa radnicima i sindikatom zeničke željezare, bez političkih prepucavanja i bilo kakvih incidenata – poručio je predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona Kenan Mujkanović.

Nakon zbora na Kamberovića polju kolona će se zaputiti na plato ispred upravne zgrade NŽZ-a.

The post Veliki skup podrške radnicima Nove Željezare za 1. maj u Zenici appeared first on Biznis Info.

Fabrika se gradi kod Tuzle

Prema dostupnim informacijama, fabrika baruta bit će izgrađena na lokaciji Bukinje, na području Grada Tuzla, piše BiznisInfo.ba.

Posebno je zanimljivo da projekt podrazumijeva i rušenje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika Kreka, čime će ova lokacija dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Ovaj potez simbolično označava transformaciju starog rudarskog prostora u savremeni industrijski kompleks visokog tehnološkog značaja.

Pripreme već u toku

Program koji je usvojila Vlada FBiH obuhvata širok spektar aktivnosti – od izrade projektne dokumentacije do konkretnih pripremnih radova na terenu.

Planirano je:

• krčenje terena i uklanjanje postojećih objekata
• izgradnja pristupnih puteva i interne infrastrukture
• postavljanje ograde, rasvjete i sistema videonadzora
• izrada geodetskih i hidrogeoloških studija
• priprema terena za izgradnju proizvodnih hala

Namjenska sredstva koristit će se i za nabavku laboratorijske opreme te razvoj tehničkih rješenja potrebnih za proizvodnju baruta.

Ključni projekat za namjensku industriju

Podsjetimo, odluka o izgradnji fabrike baruta smatra se jednim od najvažnijih poteza u razvoju domaće namjenske industrije.

Ovaj projekat rješava dugogodišnje “usko grlo” – zavisnost od uvoza baruta, što je prošle godine postalo očigledno nakon zastoja u snabdijevanju koji je pogodio industriju.

Izgradnjom vlastitih kapaciteta, BiH će osigurati stabilnost proizvodnje u kompanijama poput Pretisa i drugih proizvođača municije.

Šansa za izvoz i novi industrijski razvoj

Osim sigurnosnog aspekta, projekat otvara i značajne ekonomske mogućnosti. Globalna potražnja za komponentama poput baruta je u porastu, a riječ je o proizvodu koji proizvodi relativno mali broj zemalja i kompanija, što ga čini izuzetno traženim i profitabilnim.

U tom kontekstu, izgradnja fabrike u Bukinju mogla bi BiH pozicionirati ne samo kao proizvođača finalnih proizvoda, već i kao izvoznika ključnih sirovina za vojnu industriju.

Širi efekti na ekonomiju

Razvoj ovog projekta ima i širi značaj za ekonomiju Federacije BiH. Osim jačanja industrijske baze, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta, razvoj pratećih djelatnosti i jačanje tehnoloških kapaciteta.

Drugim riječima, riječ je o investiciji koja nadilazi sektor odbrane i može imati dugoročne pozitivne efekte na ukupni industrijski razvoj zemlje.

Ako se planirane aktivnosti realiziraju, Bukinje kod Tuzle moglo bi postati novo važno industrijsko središte namjenske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ruše se stari objekti rudnika Kreka, kreće izgradnja ključne fabrike za vojnu industriju appeared first on Biznis Info.