Riječ je o nastavku ulaganja u modernizaciju proizvodnje, povećanje efikasnosti i stvaranje uslova za proširenje proizvodnih kapaciteta i nova zapošljavanja. Nova oprema stigla je nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom avgusta posjetio Drvar i najavio dodatnu podršku opremanju ovog pogona.

Iza cijele priče krije se zanimljiv poslovni odnos. Pogon u Drvaru pripada kompaniji Yumco iz Vranja, čiji je većinski vlasnik država Srbija, a koja već godinama održava proizvodnju u ovom dijelu Federacije BiH.

Skoro 100 radnika

Prema finansijskim podacima do kojih je došao BiznisInfo.ba, pravno lice YUMCO-DRVAR prošle godine imalo je prosječno 95 zaposlenih. Kompanija je formalno registrovana u Banjoj Luci, dok se proizvodni pogon nalazi u Drvaru.

Iz Opštine Drvar naveli su da je riječ o jednom od najznačajnijih privrednih kapaciteta i najbrojnijem proizvodnom kolektivu na području opštine Drvar i Kantona 10.

Fabrika pokrenuta uz pomoć Srbije

Priča o Yumcu u Drvaru počela je početkom 2020. godine. Pogon je otvoren u rekonstruisanom objektu nekadašnje pekare, a njegovo pokretanje omogućeno je uz podršku Vlade Republike Srbije. Bio je to ujedno prvi proizvodni pogon vranjanskog Yumca izvan Srbije.

U trenutku pokretanja proizvodnje posao je dobilo oko 80 radnica, dok je plan bio povećati broj zaposlenih na 100. Tada se govorilo i o pokretanju druge smjene, čime bi posao moglo dobiti još stotinjak radnika.

Druga smjena u najavljenom obimu nije zaživjela, ali podaci pokazuju da je prvobitni cilj od približno stotinu radnih mjesta uglavnom ostvaren i održan. Za relativno malu lokalnu zajednicu poput Drvara riječ je o značajnom broju proizvodnih radnih mjesta.

Pogon godinama posluje s gubitkom

Finansijski podaci, međutim, otkrivaju i drugu stranu poslovanja. YUMCO-DRVAR je tokom 2025. ostvario ukupne prihode od oko 958.000 KM, dok je godinu završio s gubitkom od približno 2,38 miliona KM. Godinu ranije prihodi su iznosili oko 1,47 miliona KM, uz gubitak od 1,77 miliona KM.

Prema dostupnim finansijskim izvještajima, kompanija je gubitke bilježila i prethodnih godina.

Takvi rezultati pokazuju da značaj pogona u Drvaru očito nije moguće posmatrati isključivo kroz njegovu profitabilnost. Važan dio njegove uloge jeste održavanje proizvodnje i radnih mjesta u lokalnoj zajednici. Nova investicija od oko 274.000 KM stoga predstavlja značajno ulaganje u odnosu na veličinu samog pogona.

Ni matičnom Yumcu nije uvijek išlo dobro

Zanimljiva je i poslovna situacija matične kompanije u Srbiji. Yumco iz Vranja jedan je od poznatijih proizvođača tekstila u Srbiji, zapošljava više od 1.500 ljudi, a većinski vlasnik kompanije je država.

Kompanija je prethodnih godina prolazila kroz ozbiljne finansijske probleme. U 2023. godini zabilježila je gubitak od približno 5,8 miliona eura, dok je 2024. minus iznosio oko 12 miliona eura.

Prošla godina, međutim, donijela je značajan preokret. Prema dostupnim finansijskim podacima, prihodi su snažno porasli, a kompanija je 2025. završila sa neto dobiti od približno 1,3 miliona eura. Uprkos poboljšanju poslovanja, Srbija traži dugoročnije rješenje za budućnost ove kompanije.

Traži se strateški partner, spominje se Kina

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je govorio o pronalasku strateškog partnera za Yumco, a ova tema našla se i u razgovorima koje je vodio u Kini. Vučić je naveo da je kinesku stranu zamolio za pomoć u pronalaženju strateških partnera za Yumco i još jednu veliku kompaniju iz ovog dijela Srbije – Simpo.

Govorio je i o zainteresovanim kompanijama, ali ime potencijalnog kineskog partnera za Yumco nije objavljeno. Dok se za matičnu kompaniju traži dugoročno strateško rješenje, Srbija očito ne odustaje od njenog pogona u Bosni i Hercegovini.

Dolazak novih mašina i najave proširenja proizvodnih kapaciteta pokazuju da se ulaganja nastavljaju, uprkos tome što sam pogon već godinama posluje s gubicima.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Srbija ima fabriku u FBiH sa stotinjak radnika: Upravo su stigle mašine vrijedne 274.000 KM appeared first on Biznis Info.

Proširenjem prostora bit će obezbijeđen prostor za oko 130 mališana.

Po riječima vlasnika i direktora fabrike Radenka Bubića ovim proširenjem biće u potpunosti zadovoljene potrebe za smještajem djece svih trenutno zaposlenih radnika „Dermala“.

Podrška roditeljima

Kako piše portal Glas Kotor Varoša, ovim projektom kompanija Dermal još jednom potvrđuje koliko joj je važna podrška zaposlenim roditeljima.

„Posebno je značajna poruka za sve one koji razmišljaju o zaposlenju u Dermalu, ali im je upravo pitanje smještaja djece predstavljalo prepreku. Svi potencijalni radnici koji imaju problem sa smještajem djece i zbog toga su do sada odlagali zaposlenje, mogu da se obrate našoj administraciji i informišu o mogućnostima koje će biti dostupne nakon proširenja vrtića“, istakao je Bubić.

Bt će još širenja

U „Dermalu“ ističu da će, ukoliko se ukaže potreba, nastaviti sa proširenjem kapaciteta vrtića ako bude rastao broj zaposlenih radnika.

Kotorvaroška fabrika obuće „Dermal“, jedan je od svijetlih primjera privrede koja svojim ulaganjima pokazuje da je stvaranje kvalitetnijih uslova za život zaposlenih i njihovih porodica sastavni dio razvoja kompanije.

Zbog nedostatka mjesta u lokalnom obdaništu, ova fabrika je u avgustu 2023. godine odlučila pomoći svojim radnicima, te je izgradila vrtić za njihove mališane.

Ovo je još jedan primjer da se rast jedne kompanije može mjeriti i brigom o ljudima koji čine njen najvažniji dio – njenim zaposlenima.

Uskoro završetak radova

Planirano je da radovi budu završeni početkom septembra, a prošireni vrtić mališanima će ponuditi kvalitetne uslove za boravak, igru i druženje.

Pored unutrašnjeg prostora, biće uređena i igraonica na otvorenom, kako bi djeca imala sadržajan i siguran prostor za igru i boravak na svježem vazduhu.

The post Poznata fabrika obuće proširuje kapacitete vrtića za djecu zaposlenih: Briga o radnicima sastavni dio razvoja appeared first on Biznis Info.

Brčvak danas upravlja poslovnim sistemom koji obuhvata više od 20 kompanija, zapošljava hiljade ljudi i posluje u više zemalja. Samo njegova kompanija BH Holding iz Sarajeva prošle godine ostvarila je 65,2 miliona KM prihoda i čak 37,3 miliona KM neto dobiti, uz 258 zaposlenih, piše BiznisInfo.ba. No, put do današnjih razmjera poslovanja počeo je mnogo skromnije.

Jedan radnik i jedno vozilo

Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, dok je najveći dio svog poslovnog uspjeha ostvario u Njemačkoj, a danas je izrazito aktivan u Bosni i Hercegovini. Kompanija MiH GmbH osnovana je 2011. godine. U početku se uopće nije bavila djelatnošću po kojoj će kasnije postati poznata.

Radili su poslove popločavanja, a Brčvak je poslovanje započeo sa samo jednim zaposlenim i jednim vozilom. Prelomni trenutak dogodio se dvije godine kasnije. Preko prijatelja dobio je ponudu da kao podizvođač učestvuje u postavljanju optičkih kablova u Njemačkoj. Bio je to ulazak u posao koji će mu u narednim godinama potpuno promijeniti život.

Ideja koju drugi nisu koristili

Brčvak je ranije ispričao da je od samog početka razmišljao kako radove izvesti brže i efikasnije od drugih kompanija. Uočio je da se takozvana raketa za probijanje zemlje, koja se koristila za priključke prema kućama, može upotrebljavati i za polaganje kablova paralelno uz ulicu.

Time je njegova ekipa mogla ostvarivati znatno veći učinak. U to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao. Upravo će brzina izvođenja radova kasnije postati jedna od glavnih konkurentskih prednosti Brčvakovih kompanija.

Više puta su ga odbili

No, prelazak od malog podizvođača do kompanije koja direktno dobija velike poslove nije išao jednostavno. Brčvak je više puta pokušavao dobiti posao generalnog izvođača kod njemačkog Glasfasera.

Kako je kasnije ispričao, kompanija tada nije imala odgovarajuće mašine, dovoljno znanja niti potreban kapital, zbog čega njegovi pokušaji nisu nailazili na naročito ozbiljan prijem. Govorio je čak da je zbog svojih prijava više puta bio ismijavan.

Ipak, nastavio je konkurisati. Na kraju je dobio priliku da prvi put nastupi kao glavni izvođač. Pokazalo se da je to bio jedan od ključnih trenutaka u njegovoj poslovnoj karijeri.

Od malog izvođača do lidera

Poslovi su se nakon toga brzo širili. Kompanija je povećavala broj radnika, nabavljala novu mehanizaciju i preuzimala sve veće projekte izgradnje optičke infrastrukture.

Već 2018. godine Brčvakova firma postala je najveći proizvođač Glasfaser priključaka, prema njegovim ranijim navodima. Od malog biznisa započetog sa jednim radnikom i jednim vozilom nastao je sistem koji danas obuhvata više od 20 kompanija.

Koliko je Brčvak tačno zaradio u prvim godinama poslovanja i kada je njegov kapital prvi put premašio milion, nije javno poznato. No, upravo su poslovi izgradnje optičke infrastrukture u Njemačkoj bili temelj na kojem je izgradio današnje poslovno carstvo.

Deset kilometara za samo 24 sata

Razmjere do kojih je kompanija kasnije narasla možda najbolje pokazuje neobičan rekord koji je ostvarila njegova firma MIH Fiber. Za samo 24 sata izgrađeno je deset kilometara optičke infrastrukture, a na brzu internet mrežu priključeno je više od 1.100 korisnika.

U operaciji je učestvovalo oko 300 ljudi, 80 vozila i više od 200 mašina. Bio je to svojevrsni vrhunac poslovnog modela koji je Brčvak počeo razvijati desetak godina ranije – graditi brže i efikasnije od konkurencije.

Njegove kompanije u Njemačkoj, Austriji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini imaju nekoliko hiljada zaposlenih. Posebno snažno posljednjih godina raste njegov poslovni sistem u BiH.

Njegova najveća firma u BiH – BH Holding Sarajevo je u 2025. godini ostvario 65,2 miliona KM prihoda i 37,3 miliona KM dobiti, čime se svrstao među najprofitabilnije kompanije u Federaciji BiH. A djelatnosti kojima se Brčvak bavi više nisu ograničene na optičku infrastrukturu.

Od optike do rudnika i nekretnina

Posljednjih godina Brčvak snažno širi poslovanje na nekretnine, građevinarstvo i druge sektore. Njegove kompanije ulažu na više atraktivnih lokacija u Sarajevu i okolini, uključujući Ferhadiju, transformaciju lokaliteta Faletići, Vrace, Bjelašnicu, Trebević i Čavljak.

Početkom ove godine njegova kompanija Kapital BH postala je vlasnik nekadašnje zgrade Nogometnog saveza BiH u Ferhadiji, za koju je izdvojeno 4,5 miliona KM. Brčvak je najavio luksuzne stanove i apartmane, poslovne prostore i ugostiteljske sadržaje.

Još veći iskorak predstavlja ulazak u rudarstvo. Konzorcij MiH Metal Development, u kojem učestvuju kompanije iz Brčvakovog poslovnog sistema, nedavno je izabran za najpovoljnijeg ponuđača za koncesiju za istraživanje i eksploataciju cinka i olova na području Pljevalja. Procijenjena vrijednost proizvodnje tokom 19 godina eksploatacije iznosi oko 275,5 miliona eura.

Time poslovni sistem koji je izrastao na polaganju optičkih kablova ulazi u potpuno novu fazu razvoja.

Milioni odlaze i u humanitarne svrhe

Brčvak je, međutim, široj javnosti možda jednako poznat po humanitarnom radu kao i po poslovnim rezultatima. Upravo su njegove donacije posljednjih dana ponovo privukle veliku pažnju javnosti. Osnivač organizacije Pomozi.ba Elvir Karalić govorio je o nizu Brčvakovih humanitarnih akcija, uključujući i neke koje, prema njegovim riječima, Brčvak nije želio javno isticati.

I to priču vraća na njen početak. Čovjek čije kompanije danas ostvaruju desetine miliona maraka dobiti svoj najveći poslovni sistem nije započeo velikim kapitalom niti velikom kompanijom.

Počeo je sa jednim radnikom i jednim vozilom, prihvatio posao podizvođača u djelatnosti kojom se do tada nije bavio i pokušao pronaći način da isti posao radi brže od drugih. Više od deset godina kasnije, iza tog pokušaja stoji poslovni sistem od više od 20 kompanija, hiljade zaposlenih i poslovi koji se danas mjere stotinama miliona maraka.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako je Hajriz Brčvak zaradio prvi milion: Ideja kojoj su se smijali promijenila mu je život appeared first on Biznis Info.

Prema riječima Mileta Petrovića, sekretara Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, to su u glavnom privredna društva koja su već korisnici detašmana.

“Interesovanje za detašmane je potpuno isto kao i prošle godine i javile su se isključivo firme koje su već prisutne”, navodi on za “Nezavisne novine” dodajući da je lani bilo prijavljeno 17 firmi.

Zašto je interes za detašmane ostao na prošlogodišnjem nivou?

On se osvrnuo i na stanje u ovom sektoru.

“Mi u ovoj detašmanskoj godini imaćemo korištenje kontingenta oko 50 procenata. Firme koje se bave završnim radovima, elektro-radovima, fasaderskim radovima završavaju poslove iz prethodnih godina. Ovaj pad se najviše ogleda u firmama koje se bave grubom gradnjom. Ako se gruba gradnja brzo ne oporavi i dođe u neke normalne tokove, možemo očekivati da će i ove ostale faze doživjeti pad”, objašnjava Petrović.

Kako dodaje, Nijemci se vrlo svjesno prvo pokušavaju riješiti stranih firmi u trenutku kada dođe do pada posla.

Inače, povodom dodjele detašmana, u Privrednoj komori Republike Srpske prethodnih dana je održana i prva sjednica Komisije za detašmane.

“Članovi Komisije razmatrali su i aktivnosti u vezi sa postupkom dodjele detašmana za detašmansku 2026/2027. godinu, uključujući otvaranje i kontrolu pristiglih prijava, kao i pripremu plana aktivnosti za raspodjelu detašmana”, saopštili su oni nakon sjednice.

Inače, konkurs za dodjelu detašmana bio je raspisan početkom avgusta.

Koliko dozvola je predviđeno za Republiku Srpsku i FBiH?

Ukupan kontingent iznosi 1.910 dozvola, od čega se 840 dozvola odnosi za oblast građevinarstva, 510 dozvola za oblast izolaterstva i 560 dozvola za oblast ostalih djelatnosti (montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti).

Tako je 506 dozvola planirano za firme iz Republike Srpske i to: 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

Od ukupne cifre na Federaciju BiH se odnosi 1.013 dozvola i to: 446 dozvola za oblast građevinarstva, 270 dozvola za oblast izolaterstva i 297 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

Tu je i 391 dozvola posebnog kontingenta za raspodjelu, i to: 172 dozvole za oblast građevinarstva, 104 dozvole za oblast izolaterstva i 115 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

“Kvota od 391 dozvole raspodjeljuje se u omjeru 2/3 za preduzeća iz FBiH i 1/3 za preduzeća iz RS s većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih lica iz Republike Slovenije, a u nedostatku takvih preduzeća i ostala preduzeća iz BiH”, navodi se u konkursu.

Koja pravila moraju ispuniti preduzeća koja koriste detašmane?

Takođe, bitno je napomenuti da se na konkurs obavezno prijavljuju i preduzeća koja već koriste detašmane u Njemačkoj ili imaju odranije odobrene ugovore za realizaciju u 2025/2026. i narednim detašmanskim godinama.

“Neprijavljivanje na javni konkurs/natječaj povlači oduzimanje ranije dobivene kvote po odobrenim ugovorima iz prethodnih raspodjela”, stoji u konkursu.

Inače, dodijeljene detašmane preduzeća ne mogu udruživati niti ustupati drugim preduzećima, a u slučajevima njihovog nekorištenja, nadležna komisija može izvršiti preraspodjelu detašmana drugim korisnicima konkursa.

The post Za poslove u Njemačkoj zainteresovano 16 firmi iz Republike Srpske appeared first on Biznis Info.

Kako je rečeno iz Opštine Drvar, time se nastavlja ulaganje u unapređenje proizvodnih kapaciteta i stvaranje boljih uslova za rad.

Tim povodom, pogon „Jumko“ u Drvaru posjetili su načelnica opštine Drvar Dušica Runić, direktor Tekstilnog pogona „Jumko“ u Drvaru Stamenko Korićanac i zamjenik generalnog direktora kompanije „Jumko“ iz Vranja Slađan Vučković.

Vrijednost nove opreme iznosi 140.000 eura, a njena nabavka predstavlja značajno ulaganje u modernizaciju proizvodnog procesa, povećanje efikasnosti i stvaranje uslova za proširenje proizvodnih kapaciteta i nova zapošljavanja.

Nabavka opreme realizovana je kao nastavak podrške i ulaganja u pogon „Jumko“ u Drvaru, nakon posjete predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Drvaru početkom avgusta, tokom koje je najavljena dodatna podrška u opremanju pogona, rečeno je iz Opštine Drvar.

Poseban značaj za lokalnu zajednicu

Pogon „Jumko“ predstavlja jedan od najznačajnijih privrednih kapaciteta i najbrojniji proizvodni kolektiv na području opštine Drvar i Kantona 10, zbog čega ulaganja u njegov razvoj imaju poseban značaj za lokalnu zajednicu.

Nastavak ulaganja u proizvodne kapacitete predstavlja važan doprinos razvoju privrede Drvara, očuvanju postojećih i stvaranju novih radnih mjesta.

Opština Drvar uputila je zahvalnost Republici Srbiji na trajnoj institucionalnoj podršci i saradnji, naglašavajući da ovi vrijedni projekti predstavljaju ključni oslonac za ukupni privredni razvoj, zapošljavanje i dugoročni prosperitet ove lokalne zajednice.

The post U “Jumko” stigla nova oprema i mašine vrijedne 140.000 eura appeared first on Biznis Info.

– Požar je podmetnut definitivno. Nisu nikakve zapaljene instalacije na karavanima, jer mi ne stavljamo plin u njih, ni ništa, tako da nije vezano za funkciju karavana, koji stoje u dvorištu naše tvornice i koji nisu naše vlasništvo, nego su vlasništvo firme koja njih iznajmljuje – rekla je za “Avaz” jedna od vlasnica Lejla Kraljević.

Dodala je da nema ljudskih žrtava, što je, kako kaže, najvažnija stvar u svemu ovome.

– Požar je izbio u krugu tvornice i zgrada hvala Bogu isto tako nije oštećena, niti okolne zgrade brzom intervencijom Vatrogasnog društva Stari Vitez u Vitezu. Najvažnije je da ljudskih žrtava nema, a požar je definitivno podmetnut – istakla je Kraljević.

Kraljević je izjavila da je pričinjena materijalna šteta na karavanima. Izuzeti su snimci s videonadzora. Prema nezvaničnim informacijama, navodno su počinioci otkriveni. Nezvanično, prema informacijama „Avaza“, riječ je o dvije osobe.

– Dana 21.08.2026. godine, u 03:30 sati , PS Vitez je zaprimila telefonsku prijavu, od strane NN lica, koje je tom prilikom prijavilo požar u sklopu firme “DERUBIS”, u ul. Lašvanska cesta, općina Vitez. Na lice mjesta su izašli policijski službenici PS Vitez, koji su potvdili navode iz prijave. Pripadnici DVD Vitez su istog dana, u ranim jutarnjim satima, uspjeli navedeni požar lokalizovati. Tom prilikom je nastala veća materijalna šteta. O svemu navedenom je upoznat dežurni tužilac KT Travnik, koji je ovlastio policijske službenike OKP PU Travnik za vršenje uviđajnih mjera i radnji (koje su još u toku), kao i za provođenja ostalih radnji prvog poduhvata – saopćeno je jutros iz Ministarstva unutrašnjih poslova SBK.

The post Veliki požar u fabrici jahti i karavana “Derubis” u Vitezu, direktorica tvrdi da je podmetnut appeared first on Biznis Info.

Siguran NET pruža dodatni nivo zaštite tokom korišćenja interneta unutar m:tel mobilne mreže. Usluga pomaže u zaštiti od virusa, fišing napada, zlonamjernih internet stranica i drugog neželjenog sadržaja, upozoravajući vas na potencijalne prijetnje i blokirajući pristup sumnjivim web lokacijama prije nego što mogu ugroziti vaš uređaj ili podatke.

Bez obzira da li ste u kancelariji ili na terenu, Siguran NET doprinosi sigurnijem radu na internetu i većoj zaštiti vaših poslovnih komunikacija. Aktivacija usluge je jednostavna, a mjesečna naknada iznosi samo 2 KM, što predstavlja malo ulaganje za dodatnu sigurnost vašeg poslovanja.

Za aktivaciju usluge pošaljite SMS sa tekstom SIGURANNET na broj 0651177. Zaštitite svoje podatke i uređaje uz Siguran NET i poslujte bezbrižnije, gdje god da surfujete unutar m:tel mobilne mreže.

The post Siguran NET – pouzdana zaštita za vaše poslovanje appeared first on Biznis Info.

Otvaranje ovako velikog broja poslovnih prostora donosi i značajan broj novih radnih mjesta. Iako zbirni podatak o broju zaposlenih u cijelom kompleksu nije objavljen, izvjesno je da će se raditi o stotinama radnika. Dobar pokazatelj razmjera je Tropic, koji samo za svoj novi hipermarket u Istočnom Novom Sarajevu traži oko 140 zaposlenih.

Od New Yorkera i Sinsaya do dm-a i Deichmanna

East Sarajevo City Park imat će veoma široku ponudu, od mode i obuće, preko sportske opreme i tehnike, do proizvoda za dom, prehrane, ugostiteljstva i zabave.

Među najpoznatijim imenima koja stižu u kompleks su New Yorker, Sinsay, LC Waikiki, Retro, Fashion & Friends, Legend, Extreme Intimo, Deichmann, Office Shoes, Planika,  Sport Vision, Sport Reality i Sport Vision Outlet Store. Ponudu će dodatno upotpuniti dm, kao i prodavnice tehnike i drugih proizvoda poput Neptuna, IQ Mobilea i m-mobilea.

Na objavljenom spisku nalaze se i Vitapur, Knjižara Kultura, Dexy Co, Pet Centar, Como, B-pharm, Zlatarna Dar, Kengur, Barbosa, Homea, Moja optika Stanković, MASS-light, Kuprešak i Inoma.

Kompleks će imati i ugostiteljske i zabavne sadržaje, među kojima su i Walter, KROF., Pop's, kao i Astrofun koji se najavljuje kao najveća dječija igraonica u regionu.

Tropic otvara veliki hipermarket

Jedan od ključnih zakupaca novog kompleksa bit će Tropic, koji na ovoj lokaciji otvara moderno opremljen hipermarket. Razmjere njegovog dolaska najbolje pokazuje zapošljavanje. Tropic je za novu lokaciju u Istočnom Novom Sarajevu pokrenuo veliki konkurs kojim traži oko 140 novih radnika.

Traže se zaposleni za niz različitih pozicija potrebnih za funkcionisanje hipermarketa. Kada se tome dodaju zaposleni u desetinama ostalih prodavnica, restorana i sadržaja koji će poslovati u East Sarajevo City Parku, jasno je da će otvaranje cijelog kompleksa donijeti stotine novih radnih mjesta u Istočnom Sarajevu.

Otvaranje 27. avgusta

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, East Sarajevo City Park prve kupce primit će 27. avgusta 2026. godine. Ekipa BiznisInfo.ba proteklih mjeseci pratila je gradnju kompleksa, a posljednji snimci pokazali su da je većina velikih građevinskih radova završena. Objekti su dobili konačan izgled, dok su završni radovi bili fokusirani na centralni prostor, parking i uređenje pojedinačnih poslovnih prostora.

East Sarajevo City Park koncipiran je kao retail park, odnosno kompleks više trgovačkih objekata povezanih zajedničkim otvorenim prostorom i velikim parkingom.

Nastaje velika trgovačka zona

Posebno je zanimljiva lokacija projekta. Kompleks se nalazi na adresi Zmaj Jovina 4 u Istočnom Novom Sarajevu, odmah iza postojećeg tržnog centra Tom i u neposrednoj blizini novog Lidl marketa.

Na relativno malom prostoru tako se formira jedna od najvećih novih trgovačkih zona sarajevske regije, koja bi mogla privlačiti kupce iz Istočnog Sarajeva, Sarajeva, ali i drugih okolnih mjesta.

Investitor East Sarajevo City Parka je kompanija City Mall iz Bijeljine, koja iza sebe već ima trgovačke centre u Bijeljini, Brčkom, Zvorniku i Doboju, dok priprema i veliki projekt u Prijedoru.

Vlasnici kompanije su Dragan Stanojlović i Miloš Ćurčić, a Stanojlović je poznat i kao vlasnik velikog regionalnog lanca prodavnica sportske opreme Sport Vision.

Sa oko 40 trgovina i drugih sadržaja, velikim hipermarketom i stotinama novih radnih mjesta, otvaranje East Sarajevo City Parka 27. avgusta bit će jedno od značajnijih ovogodišnjih otvaranja u maloprodajnom sektoru u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Poznato ko sve stiže u East Sarajevo City Park: Skoro 40 brendova i stotine novih radnih mjesta appeared first on Biznis Info.

Ovo ne znači da je proizvodnja u Varešu tek sada počela. Rudnik je već proizvodio, ali je sada tokom dužeg perioda uspio održati nivo prerade i iskorištenja koji DPM koristi kao kriterij za prelazak u fazu komercijalne proizvodnje.

Premašili zadani prag

Da bi Vareš dostigao ovaj status, bilo je potrebno tokom 30 uzastopnih dana ostvariti prosječno više od 60 posto projektovanog kapaciteta prerade i odgovarajućih stopa iskorištenja. Rezultati su bili bolji od tog praga.

Tokom posmatranog perioda prosječna dnevna prerada dostigla je 72 posto projektovanog kapaciteta postrojenja, čime je premašen kriterij koji je kompanija postavila za proglašenje komercijalne proizvodnje.

Iz DPM-a – koji je nastao nakon što su Kanađani preuzeli nekadašnji Adriatic Metals – navode da ovakav rezultat dodatno povećava njihovo povjerenje u stabilnost i konzistentnost rada postrojenja. Sljedeći veliki cilj već je postavljen – puni proizvodni kapacitet od 850.000 tona godišnje do kraja 2026. godine.

Proizvodnja iznad ranijih očekivanja

DPM je istovremeno objavio i nova očekivanja za proizvodnju u Varešu tokom cijele ove godine. Na osnovu rezultata ostvarenih u prvom polugodištu 2026. i nastavka snažnih operativnih rezultata, kompanija sada očekuje da će proizvodnja biti pri gornjoj granici ranije zacrtanog raspona od 105.000 do 130.000 unci ekvivalenta zlata.

POVEZANI TEKST – Kanađani preuzeli firmu s gubicima i stvorili najvećeg bh. izvoznika

To znači da se, ukoliko se sadašnji trend nastavi, proizvodnja približava gornjoj granici plana od oko 130.000 unci ekvivalenta zlata. Predsjednik i izvršni direktor DPM Metalsa David Rae naglasio je da je komercijalna proizvodnja u Varešu dostignuta prije planiranog roka.

– Dostizanje ove prekretnice za Vareš prije roka potvrda je DPM-ovih rezultata u izgradnji, širenju i optimizaciji rudarskih operacija, kao i naše posvećenosti stvaranju vrijednosti kroz ulaganja u naše ljude i imovinu – kazao je Rae.

Ulagali u lokalni tim

Rae je posebno naglasio da je kompanija od samog početka bila fokusirana na uvođenje DPM-ovih standarda zaštite zdravlja i sigurnosti, kao i na obuku zaposlenih. Prema njegovim riječima, ulagano je u obuku i razvoj rukovodećih kapaciteta lokalnog tima, uz prenošenje operativnih praksi koje DPM već koristi u svojim drugim rudarskim operacijama.

Kompanija smatra da je time postavljen temelj da Vareš u kratkom roku doprinese rastu proizvodnje DPM-a, ali i da dugoročno stvara vrijednost za njegove dioničare.

Rae je zahvalio i lokalnim zajednicama i drugim partnerima u Bosni i Hercegovini, navodeći da su njihova saradnja i podrška bili važni za dosadašnji razvoj projekta.

Kanadska kompanija posluje na četiri tržišta

DPM Metals je međunarodna kompanija za proizvodnju zlata sa sjedištem u Kanadi, čije se operacije i projekti nalaze u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ekvadoru. Kompanija je fokusirana na širenje proizvodnje plemenitih metala i razvoj svojih rudarskih projekata, uz cilj da se pozicionira kao kompanija srednje veličine u globalnoj industriji plemenitih metala.

Dionice DPM-a kotiraju na berzama u Torontu i Australiji. Dostizanje komercijalne proizvodnje u Varešu sada predstavlja prelazak projekta u novu fazu. Nakon stabilizacije prerade iznad postavljenog praga, fokus se prebacuje na daljnje povećavanje proizvodnje i dostizanje punog godišnjeg kapaciteta od 850.000 tona do kraja ove godine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Rudnik zlata i srebra u BiH dostigao veliku prekretnicu: Ide prema preradi 850.000 tona godišnje appeared first on Biznis Info.

DIS Eurostandard trenutno zapošljava oko 230 radnika i posluje kroz četiri pogona, a novi investicioni ciklus trebao bi značajno povećati njegove proizvodne i logističke kapacitete. Kompaniju je posjetio premijer RS-a Savo Minić, koji se upoznao s proizvodnim procesima i planiranim ulaganjima.

Čak 95 posto proizvodnje ide u izvoz

Posebno impresivan podatak jeste da DIS Eurostandard praktično cjelokupnu proizvodnju plasira izvan Bosne i Hercegovine. Prema riječima Minića, čak 95 posto proizvodnje kompanije ide u izvoz, a među najvažnijim tržištima je Austrija.

Raniji podaci Vanjskotrgovinske komore BiH također pokazuju snažnu izvoznu orijentaciju kompanije. Njeni proizvodi završavaju na tržištima Evropske unije, uključujući Austriju, Njemačku, Italiju i Hrvatsku, a Austrija predstavlja najveće tržište.

DIS Eurostandard je zbog svojih rezultata dobio i priznanje za najboljeg izvoznika u kategoriji srednjih kompanija u sektoru industrije. Kompanija se bavi proizvodnjom čeličnih konstrukcija, a njeni proizvodi koriste se, između ostalog, za izradu rashladnih vitrina i polica za supermarkete.

Novi pogon i još 100 radnika

Kompanija sada ulazi u novu fazu razvoja. Prema informacijama predstavljenim tokom posjete, već se radi na novom pogonu, a investicija koja se planira procijenjena je na skoro 30 miliona KM. Vlasnik kompanije Dragan Dujaković kazao je da je riječ o prvoj fazi projekta.

U okviru novog kompleksa planirani su proizvodni kapaciteti, skladište gotovih proizvoda i repromaterijala, kao i prostor namijenjen obuci radnika.

– Radimo novi objekat i on je prva faza. Planirano je da tamo imamo skladište gotovih proizvoda i repromaterijala, proizvodni pogon i naravno da nam bude tu mjesto gdje ćemo vršiti obuke radnika – kaže Dujaković.

Posebno je značajan plan zapošljavanja. Kompanija trenutno ima oko 230 radnika, dok bi realizacija investicije trebala stvoriti uslove za zapošljavanje dodatnih 100 ljudi. Time bi broj zaposlenih mogao porasti na oko 330.

Automatizovana i moderna proizvodnja

DIS Eurostandard posljednjih godina značajno ulaže i u modernizaciju proizvodnje. Kompanija koristi savremene CNC mašine, robotizovane sisteme za zavarivanje i automatske proizvodne linije, a kontinuirano nabavlja novu opremu kako bi povećala produktivnost i konkurentnost na evropskom tržištu.

Kompanija je ulagala i u energetsku efikasnost i vlastitu proizvodnju električne energije, pa raspolaže solarnom elektranom snage 780 kW. Pored Prnjavora, poslovanje je razvijeno i kroz pogone odnosno poslovne jedinice na drugim lokacijama.

Vlada najavljuje podršku

Minić je tokom posjete naglasio da kompanije koje investiraju, zapošljavaju i izvoze trebaju imati podršku institucija.

– Ovo je izvozno orijentisana firma, ne samo u pretežnom dijelu, nego 95 posto proizvodnje ide u izvoz, i zaslužuje podršku Vlade. Kompanija planira investiciju vrijednu gotovo 30 miliona KM i Vlada mora prepoznati ljude koji investiraju, zapošljavaju i direktno doprinose privrednom rastu – kazao je Minić.

Posebno je ukazao na značaj novih investicija, zapošljavanja mladih i nastavka automatizacije proizvodnje. Planirana investicija tako bi trebala dodatno ojačati jednu od izrazito izvozno orijentisanih proizvodnih kompanija u ovom dijelu BiH.

Sa 95 posto proizvodnje namijenjene izvozu, oko 230 postojećih zaposlenih i planom zapošljavanja još 100 radnika, investicija od gotovo 30 miliona KM predstavlja novi veliki korak u razvoju DIS Eurostandarda i njegovom širenju na evropskom tržištu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bh. kompanija gradi veliki industrijski kompleks: Investicija 30 miliona KM, posao za 100 ljudi appeared first on Biznis Info.