U zgradi Vlade Livanjskog kantona jučer je potpisan ugovor između Vlade kao koncesora i firme “Alpha Wind” d.o.o. iz Tomislavgrada kao koncesionara.

Ugovor je ispred Vlade potpisao kantonalni ministar privrede Miroslav Jaglica, a ispred firme “Alpha Wind” d.o.o. Domagoj Mandić.

Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroparka “Ljubuša”, smještenog na području općine Tomislavgrad, ukupne instalirane snage od 80 MW u cilju korištenja vjetro potencijala za proizvodnju električne energije.

Jednokratna koncesijska naknada iznosi 27.590,60 KM, dok se godišnja koncesijska naknada obračunava  u iznosu od 1,90 posto od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije.

The post FBiH dobija još jednu vjetroelektranu appeared first on Biznis Info.

Ovo je urađeno jer je na trasi Sarajevske obilaznice došlo do izmjene projektnog rješenja, a samim tim i do izmjene i dopune elaborata eksproprijacije za potrebu njene izgradnje iz novembra 2021. godine, kojim su obuhvaćene nove parcele ili dijelovi ranije potrebnih u manjim površinama.

Naročito je važno da nekretnine koje su predmet eksproprijacije nadležni organ svojim aktom precizno odredi, a radi izgradnje objekata.

Kako bi bilo omogućeno pokretanje postupka eksproprijacije nekretnina na ovoj dionici, što je ujedno i preduslov za realizaciju projekta, prema dopuni elaborata eksproprijacije Sarajevske obilaznice na ovoj dionici, bilo je potrebno da Vlada dopuni Odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dijela Sarajevske obilaznice na dionici LOT 3 Butila – Vlakovo – Mostarsko raskršće.

The post Dopunjena odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dijela Sarajevske obilaznice appeared first on Biznis Info.

U Bosni, najslabijoj državi regiona, Srbi i Hrvati izazivaju postulate Dejtonskog sporazuma. U Makedoiji Albanci žele federalizaciju zemlje. Na Kosovu Srbi traže povezivanje srpskih općina i njihovu autonomiju. U Srbiji, Albanci iz Preševske doline traže manju zavisnost od Beograda. U Crnoj Gori Albanci također zagovaraju autonomiju, a Albanci na Kosovu i u Albaniji teže jedinstvenoj državi.

Politički analitičar prestižnog lista “Foreign Affairs” Timothy Less piše da se situacija može shvatiti kao bezrazložna buka oportunista, ali on smatra da je ignorisanje Balkana greška. Less piše da se Zapad mora opredijeliti – ili priznati zahtjeve separatista i time radikalno promijeniti svoju politiku, ili nastaviti sa pritiskom očuvanja stanja i time riskirati novi sukob.

Prelijepa ideja, ali…

Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama „onih drugih“. Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije.

Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjoj deceniji zamijenila mekša Evropska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Evropskoj uniji riješiti mnoge probleme.

Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama „onih drugih“ teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizovane i decentralizovane vlasti. Zbog toga, Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.

Rusija dodatno komplikuje situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi ona učestvuje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori podstiče pobunu protiv proevropske vlade.

Turska njeguje odnose sa Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina pridobija nekoliko vlada u regionu kroz povoljne kredite, rušeći tako evropske ponude koje zahtijevaju veće uslove kao što su unutardržavne reforme.

Građani bez obzira na etnicitet sve češće žestoko protestuju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovisali separatizam.

EU nije uspjela riješiti dvogodišnju krizu vlasti u Makedoniji, velike su poteškoće u medijatorskoj ulozi u pregovorima Prištine i Beograda, a najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminiše nesrbe u tom entitetu.

Uzastopni neuspjeh Evropske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organizovanju referenduma o nezavisnosti.

Sumorna stvarnost

Šta će se desiti sutra podložno je spekulacijama. Etničke grupe mogu imati neku vrstu funkcionalne nezavisnosti čekajući pravi trenutak za potpuno otcjepljenje. Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.

Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu strožiji prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi Evropa htjela da se do kraja uplete u balkanske probleme, ali niko u Briselu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.

Rješenje

Ono što preostaje, piše Less, jeste da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Evropa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.

Za taj proces potreban je Washington jer je Evropa podijeljena. SAD bi kratkoročno trebao podržati fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.

Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dijelom originalnih država.

U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporne teritorije bi se otcjepile od svojih originalnih država i spojile sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio sa Hrvatskom; RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom; Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova sa Albanijom; a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorije mogla bi postati dijelom proširene Srbije.

Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.

Evropa i SAD će potom, u partnerstvu sa Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države sa novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.

Proces kontrolisanog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontrolisanog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.

The post Foreign Affairs: Ako ne želimo rat, BiH treba mirno podijeliti između Hrvatske i Srbije appeared first on Biznis Info.

Prethodno su resorni entitetski ministri uputili pismo predstvanicima nadležnih institucija koje se bave održivim zelenim razvojem, izjavila je danas ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić ističući da bi sredstva mogla biti operativna za oko dvije godine.

-Važno je da od međunarodnih institucija dobijemo ‘zeleno svjetlo’ da idemo dobrim putem kada je u pitanju energetska efikasnost – rekla je Golić na konferenciji o temu “Unapređenje energetske efikasnosti u građevinarstvu kao pokretač privrednog razvoja” na kojoj učestvuju ministri iz zemalja regiona i 250 stručnjaka iz ove oblasti.

Na skupu se razgovara o pravnim, tehničkim i ekonomskim aspektima energetske efikasnosti u građevinarstvu s posebnim akcentom na usklađivanje domaće legislative s pravnim okvirom EU.

Bit će razmatran i ukupan uticaj unapređenja energetske efikasnostu na privredu u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i pokretanja domaće proizvodnje.

Ministrica Golić je dodala da se trenutno u RS-u energetska efikasnost implementira u 31 zdravstvenom i prosvjetnom objektu.

I ministar prostornog uređenja Federacije BiH Josip Martić je istakao da je u tom bh.entitetu energetska efikasnost implementirana u više objekata, a posebno je izdvojio tri objekta kliničkih centara, u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.

Uz kredit Svjetske banke, kazao, je bit će nastavljeni takvi projekti, a izrazio je zadovoljstvo i najavom da bi FBiH i RS za dvije godine trebalo da dobiju i novi grant UNDP-a.

Također, ukazao je na značaj razmjene iskustava na ovom skupu u Banjoj Luci o svim aspektima primjene energetske efikasnosti u regionu, a koji bi se mogli implementirati i u FBiH.

Ministar građevinarstva Hrvatske u tehničkom mandatu Lovre Kuščević je kazao da su u toj državi već napravljeni značajni projekti u energetskoj efikasnosti, a imaju i programe sve do 2020. i u boljoj su poziciji jer su članica EU i imaju osigurana sredstva.

Podsjetio je i na značaj energetske efikasnosti i potencijale koje nudi kako s aspekta uštede enegije tako i kvalitete življenja.

Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović je kazala da u toj zemlji planiraju da do 2020.povećaju energetsku efikasnost po usvojenim zakonskim dokumentima za 15 do 20 posto.

-Istovremeno procenat u strukturi finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije trebao bi da bude to tog perioda 27 posto. To su ozbiljni ciljevi, a postoji trend da ćemo ih i ispuniti – navela je ona.

Organizatori konferencije u Banjoj Luci su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a u saradnji s Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju – GIZ, Razvojnim programom Ujedinjenih nacija, Američkom agencijom za međunarodnu saradnju (USAID) i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS-a. (Fena)

The post UNDP najavio 15 miliona dolara za projekte energetske efikasnosti appeared first on Biznis Info.

Prema njegovim riječima, Vlada Kantona Sarajevo i Općina Hadžići potpisali su sporazum sa južnokorejskim i katarskim investitorima u augustu. Formirana je radna grupa, a trenutno se radi na formiranju firme i pravljenju idejnog projekta, kazao je Ejubović.

Savremeni klinički centar za područje Balkana gradio bi se na lokaciji Suhodol, gdje se i nekada nalazila bolnica za plućne bolesti.

– Zdravo područje i jedinstvena oaza mira svakako su jedni od razloga zašto su se investitori odlučili baš za ovu lokaciju – izjavio je Ejubović. On je dodao kako je za općinu veoma važno što se ulaže toliki kapital, ali još je važnija činjenica o potencijalnom zaposljenju hiljada radnika. Naime, izgradnjom medicinskog centra “Medical Palace” na području općine Hadžići, šansu za zaposlenjem dobilo bi između dvije i tri hiljade građana.

Realizacijom ovog projekta riješio bi se jedan od gorućih problema u našoj državi, a to je nezaposlenost, poručio je Ejubović.

Save

The post U Suhodolu će se graditi medicinski centar vrijedan 400 miliona dolara? appeared first on Biznis Info.

Prema istraživanju Bloomberga čiji su rezultati predstavljeni na Azijsko-pacifičkoj konferenciji nafte i Singapuru, 14 od 15 velikih trgovaca naftom predviđaju da će se cijena kretati u rasponu od 40 do 60 dolara po barelu sljedeće godine.

“Problem je što kada cijene krenu prema gore prebrzo američke bušilice proizvode više nafte. Cijena će se kretati između 40 i 50 dolara, a maksimalno 55 dolara”, rekao je Arzu Azimov i SocarTrading SA firme.

Analitičari su morali ponovo revidirati svoja očekivanja. Trgovci naftom koje je intervjuisao Bloomberg kazali su da su cijene divljale početkom ove godine, ali da su Iran, Saudijska Arabija a čak i SAD iznenadile povećanom proizvodnjom, odgađajući neizbježni rebalans.

“Naftno tržište još nije izbalansirano. Tržište tek treba početi raditi na milionima zaliha nakupljenih tokom krize”, rekao je Saad Rahim, šef ekonomije u Trafigura Groupu.

Eksperti ING Banka su istakli kako ne vide opravdanje za povećanje cijena iznad 50 dolara, te kako očekuju da će cijena do kraja ove i sljedeće godine biti oko 40 dolara.

Skoro svi eksperti i investicijske banke nisu bili impresionirani glasinama u vezi sa dogovorom Organizacije zemalja koje se bave izvozom nafte (OPEC) o zamrzavanju proizvodnje. Mnogi dovode u pitanje sposobnost grupe da postigne dogovor.

“Svaki put prije sastanka OPEC-a kažu da je smrzavanje proizvodnje dobra ideja i svaki put odu praznih ruku. Vrlo je jasno da su proizvođači fokusirani na pumpanje u najvećim mogućim količinama”, rekao je Hamza Khan.

The post Eksperti prognoziraju da će cijena nafte biti ispod 60 dolara u sljedećih godinu dana appeared first on Biznis Info.

Gradnja autoputa, kao što su dionica poznata kao zaobilaznica Mostar, brza cesta Sarajevo – Tuzla i tunel Prenj bili su glavna tema jednoiposatnog razgovora predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, ambasadora Hasanova i predstavnika velike nacionalne kompanije AzVirt Murata Turkoglua.

Radončić je istakao veliki interes domaće vlasti za hitnim početkom na ovim više stotina miliona KM vrijednim projektima i namjeri da u naredne dvije godine Bosna i Hercegovina postane najveće gradilište u regionu.

Također, Radončić i ambasador su dodatno razgovorali i o energetskim projektima za koje su zainteresirani Azerbejdžanci. Odnosno, o toplovodu Kakanj – Sarajevo, Termobloku VIII u Kaknju i o termovalorizatoru Sarajevo (postojenje za spaljivanje otpada i kanalizacionog mulja i istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije).

Nadležne institucije i domaće javne kompanije će u najkraćem mogućem roku pripremiti svu neophodnu dokumentaciju za raspisivanje tendera. Na njima bi, pored ostalih zainteresiranih ponuđača, azerbejdžanski investitori imali priliku da se natječu za dobijanje poslova pod jednakim uslovima.

Kako je ambasador informirao Radončića i Džindića, predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev je veoma naklonjen Bosni i Hercegovini i stoga su vlada njegove zemlje i AzVirt spremni kroz različite modele financiranja uložiti milijardu Eura u BiH. I to sa devedeset posto učešća domaće radne snage prilikom izgradnje infrastrukturnih objekata.

Inače, jučer je azerbejdžanska državna kompanija AzVirt potpisala memorandum o sporazumijevanju o budućoj poslovnoj saradnji u oblasti energetike sa Elektroprivredom BiH, uz posredovanje i prisustvo ambasadora Hasanova, saopćeno je iz SBB-a.

The post Azerbejdžanci spremni uložiti milijardu eura u cestovnu infrastrukturu u BiH appeared first on Biznis Info.

U obraćanju prisutnima na svečanoj ceremoniji otvaranja radova predsjedavajući Zvizdić je istakao da ovaj infrastrukturni projekat simbolično predstavlja jasno definirane prioritete Vijeća ministara BiH da saradnju sa susjedima podigne na viši nivo, obogati je kako bi se kroz to kreirala perspektivna budućnost čitavog regiona Jugoistočne Evrope, kao i Evropske unije kojoj težimo i kojoj se ubrzano pridružujemo.

Kamen temeljac, čime je ozvaničen početak radova, položili su ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko i ministar pomorstva, prometa i infrastukture RH Oleg Butković.

Most kod Svilaja ukupne dužine 640 metara i širine 29 metara, sa po tri predviđene trake za svaki smjer, veliki je infrastrukturni projekat na Koridoru 5C kojim će se povezati autocesta sa bosanskohercegovačke i hrvatske strane rijeke Save. Ukupna vrijednost projekta je 22.308.000 eura (bez PDV-a), a predviđeni rok izgradnje je dvije godine. Izvođači radova su Poslovna udruga Viadukt d.d. Zagreb i kompanija Hering d.d. Široki Brijeg.

The post Počela izgradnja međudržavnog mosta na rijeci Savi kod Svilaja appeared first on Biznis Info.

Hotel Pino je sa još šest objekata nominovan u kategoriji “Newbuild”. Podsjećamo da se za dizajn interijera objekta pobrinuo renomirani bh. arhitekta Amir Zec.

Hotel je do sada nagrađen na bijenalu arhitekture u Veneciji, a također je nominovan u grupu najboljih evropskih hotela po izboru posjetilaca stranice tophotel.de.

European Hotel Design Awards se dodjeljuju za izuzetan dizajn i arhitekturu hotela, u čast arhitekata i dizajnera. Nagrade se dodjeljuju za kreativnost, inovativnost i izvrsnost kroz trinaest različitih kategorija.

Pobjednici će biti objavljeni u Park Plaza Westminster Bridge u ponedjeljak 21. novembra u Londonu.

Podsjećamo, Pino Nature Hotel otvoren je 8. januara ove godine. Hotel je smješten u borovoj šumi, na prostoru nekadašnjeg omiljenog odredišta Sarajlija, hotela Prvi šumar.

Ovo moderno zdanje zadovoljava najstrožije svjetske standarde u hotelijerstvu, a već je osvojilo simpatije građana.

The post Hotel Pino Nature nominovan za European Hotel Design Awards appeared first on Biznis Info.

– Ideja je bila da napravimo pojekat koji će pomoći da imamo kvalitetniji život. Na realizaciji projekta radilo je više od 700 ljudi, a direktno zaposlenje dobilo je 70 ljudi. Očekujemo da će broj zaposlenih rasti sa širenjem ponude Sunnylanda – rekao je direktor firme Dubos Consulting Mirza Karić na pres-konferenciji upriličenoj na lokalitetu parka.

Članica uprave Sunnylanda Meliha Hadžić kazala je da pored coastera, Sunnyland čine unutrašnja igraona za djecu sa pratećim sadržajima (mini kino i mini diskoteka), te ugostiteljski objekti i šetnica.

– Dosadašnja vrijednost investicije je više od 15 miliona KM. Generalni izvođač radova je firma HMI Inžinjering, nadzor je vršio Unis institut, a tvorac idejnog i izvedbenog projekta je bio bh. arhitekta Kenan Hadžović. Dobavljač alpine costera bila je njemačka kompanija WIEGAND – kazala je Hadžić.

Jedan od investitora projekta HH Sheikk Mohammed Alqassimi iz Emirata izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku uložiti sredstva prije svega kako bi djeca imala bolje i savremenije sadržaje u toku odrastanja.

Sa Sunnylandom i drugim sličnim projektima nada se da će BiH zauzeti mjesto koje zaslužuje na turističkoj karti svijeta.  Izgradnja parka počela je početkom godine s ciljem povećanja jedinstvenih sadržaja za djecu i odrasle u ovom dijelu regiona. (Fena)

The post Zabavni park Sunnyland otvoren na Zlatištu appeared first on Biznis Info.