Sredstva su uplaćena po osnovu raspodjele dijela čiste dobiti CBBiH za 2025. godinu, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Ova uplata predstavlja jedan od značajnijih pojedinačnih prihoda budžeta institucija Bosne i Hercegovine, čineći približno 12,5% njegovog ukupnog iznosa. CBBiH time potvrđuje da je, uz svoju ključnu ulogu u očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti, važan i pouzdan izvor budžetskih prihoda države.

Pozitivni rezultati poslovanja dodatno osnažuju ovu ulogu. U posljednje tri godine, CBBiH je u budžet institucija Bosne i Hercegovine transferisala 493.046.833,44 KM, što je za 56.311.818,58 KM, odnosno 12,89% više nego u svim prethodnim godinama od kada se vrši raspodjela čistog profita.

Čisti profit veći od 307 miliona KM

Prenos sredstava u budžet institucija Bosne i Hercegovine vrši se u skladu sa članom 27. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Čisti profit CBBiH u 2025. godini iznosio je 307.367.399,84 KM, kao rezultat stabilnog i odgovornog upravljanja, s posebnim naglaskom na efikasno upravljanje deviznim rezervama. Takav pristup omogućava očuvanje stabilnosti, uz ostvarivanje sigurnih i održivih prinosa, navodi se u saopćenju CBBiH.

Potvrda kredibiliteta

CBBiH će nastaviti provoditi politiku upravljanja deviznim rezervama utemeljenu na principima sigurnosti, likvidnosti i, tek potom, profitabilnosti, u skladu sa zakonom definisanim ciljevima i zadacima, ostajući pouzdan oslonac ukupne makroekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, poručeno je.

Potvrda kredibiliteta i profesionalnog rada CBBiH ogleda se i u činjenici da su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer usvojili Godišnji izvještaj CBBiH za 2025. godinu.

The post Centralna banka BiH uplatila 184,4 miliona KM u budžet institucija BiH appeared first on Biznis Info.

To je pojačalo zabrinutost da bi ponovno mogao eskalirati oružani sukob na Bliskom istoku.

Terminska cijena nafte za isporuku u junu za marku Brent na londonskoj berzi skočila je tokom jutra za čak 6,84 posto na 126,10 dolara po barelu, no u međuvremenu su se ponešto spustila, na 123,7 dolara, no to je i dalje 4,8 posto više nego dan ranije. Istodobno, barel američke referentne marke West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

U srijedu su cijene nafte također snažno porasle, za više od šest posto. Cijena Brenta sada je na najvišim razinama od početka 2022. godine, prenijela je agencija Hina.

The post Cijene nafte nezaustavljivo rastu, Brent najskuplji od 2022. appeared first on Biznis Info.

Govoreći o aktuelnoj situaciji, Nikšić je istakao da je Vlada Federacije BiH učinila sve u okviru svojih nadležnosti kako bi olakšala i omogućila nastavak poslovanja.

Borit će se protiv stečaja

– Jedno od najvažnijih i najaktuelnijih pitanja kad je u pitanju grad Zenica: mi smo sa svoje strane pokazali sasvim dovoljno svijesti i savjesti u razgovorima s novim vlasnicima i o onome što su oni istakli kao problem. Vlada Federacije je u sklopu svoje nadležnosti učinila sve da im olakša i omogući dalje poslovanje. Nažalost, u posljednje vrijeme ne vidimo viziju niti da imaju rješenje – rekao je Nikšić, prenosi Zenicablog.

Naglasio je da je za 25. juni zakazano ročište pred Općinskim sudom u Zenici, na kojem bi mogao biti pokrenut stečajni postupak, ali da je stav Vlade jasan.

– Vlada je u internim razgovorima odlučila da po svaku cijenu to zaustavi. Ne želimo stečajni postupak i ne želimo da radnici ostanu bez posla. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da to obustavimo, uključujući i mogućnost preuzimanja Željezare, nakon čega bi se stvarale pretpostavke za dalji razvoj – naglasio je.

Vlasnik nema konkretan plan

Govoreći o odnosu prema aktuelnim vlasnicima, naglasio je da uprkos podršci nije vidljiv konkretan plan za izlazak iz krize.

– Uz svu pomoć i razumijevanje koje smo imali, pa čak i prijedlog da se uvedu zaštitne mjere prema Vijeću ministara, iako to nije nadležnost Vlade Federacije BiH, ne možemo reći da vidimo jasnu viziju i plan aktuelnog vlasnika. Ne želimo to posmatrati skrštenih ruku i zbog toga ćemo se maksimalno uključiti i fokusirati na rješavanje problema – dodao je Nikšić.

Ukazao je i na nagomilane dugove te izostanak njihovog redovnog izmirivanja.

– Dugovi su rasli, gomilali se, a nismo vidjeli nikakav plan za rješavanje, osim zahtjeva za pomoć. Prema informacijama koje imamo, obaveze se ne plaćaju i ne izvršavaju redovno, dok se istovremeno određena druga plaćanja realizuju. Naš cilj je da utvrdimo šta se tačno dešava i kako se upravlja tim sredstvima – kazao je premijer.

Prema njegovim riječima, dug prema Energoinvestu iznosi oko 20 miliona KM, dok obaveze prema Elektroprivredi BiH dostižu oko 40 miliona KM, uz dodatna dugovanja prema Željeznicama FBiH.

Spremni kompenzirati vlasnike

Nikšić je podsjetio da se radi o privatnoj kompaniji u kojoj Vlada Federacije BiH ima ograničen utjecaj.

– Sa osam posto udjela ne možete značajno utjecati niti donositi ključne odluke, ali smo svjesni situacije i spremni djelovati u interesu radnika i lokalne zajednice – izjavio je.

Dodao je da je Vlada spremna kompenzirati nove vlasnike za sredstva koja su uložili.

– Mi smo spremni, naravno, kompenzirati nove vlasnike za onaj iznos koji su oni platili kada su ulazili u Željezaru – poručio je Nikšić.

Istakao je i da je sindikat dao podršku planu Vlade, te naglasio da kompanija ima perspektivu zahvaljujući kvalifikovanoj radnoj snazi.

Rezultati rada Vlade FBiH

U nastavku tribine, Nikšić se osvrnuo i na rezultate rada Vlade Federacije BiH u protekle tri godine.

– Akcenat je, sasvim logično, na FBiH i na Vladi FBiH. Jučer je bilo tri godine od imenovanja aktuelne vlade. Smatram i to pokušavamo na ovim tribinama da pokažemo, bez ikakvog pokušaja vrijeđanja ili provociranja, da jednostavno poredimo rezultate, ono što smo zatekli i ono što danas imamo – rekao je Nikšić.

Kao ključne mjere izdvojio je povećanje minimalne plaće i penzija, uvođenje neradne nedjelje, smanjenje doprinosa te jačanje investicija i podrške privredi.

The post Vlada FBiH ulazi u igru: Sprema se preuzimanje Željezare Zenica appeared first on Biznis Info.

Pravna i fizička lica koja u maloprodaji vrše promet pšeničnog hljeba dužna su odrediti i primjenjivati maloprodajne cijene po jedinici mjere, tako da najviši nivo maloprodajne cijene ne može prelaziti iznos od četiri KM po kilogramu. Maloprodajna cijena za bilo koje pakovanje hljeba utvrđuje se proporcionalno njegovoj stvarnoj neto masi. To znači da cijena hljeba od 1 kg ne može biti veća od 4 KM, a od 500 grama ne može biti veća od 2 KM. Ove cijene uključuju porez na dodanu vrijednost.

Ova mjera odnosi se na bijeli, polubijeli i crni pšenični hljeb koji su proizvedeni od različitih tipova pšeničnog brašna, bez obzira na trgovački naziv proizvoda, a Odluka se primjenjuje 60 dana od dana stupanja na snagu.

Kako je obrazložio predlagač, razmatranju mjera za stabilizaciju cijena pšeničnog hljeba na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine pristupilo se s ciljem zaštite životnog standarda građana i ublažavanja inflatornih pritisaka na osnovne životne namirnice, a posebno imajući u vidu značaj hljeba kao jedne od ključnih stavki u potrošačkoj korpi građana.

Također, predlagač navodi i da se kontinuirani rast cijena energenata u posljednjem periodu značajno odrazio na povećanje troškova proizvodnje u pekarskoj industriji, što se direktno reflektovalo i na maloprodajne cijene hljeba. Ističe se da ova mjera ima za cilj kratkoročno ublažavanje rasta cijena hljeba i očuvanje kupovne moći građana, te da je nastala kao rezultat usaglašavanja stavova između Federalnog ministarstva trgovine i privrednog sektora čime se nastoji potaknuti stabilnosti tržišta i zaštita socijalne i ekonomske sigurnosti građana.

Vlada Federacije BiH je danas izmjenila i Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode. Ovom izmjenom se produžuju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena sa 120 na 150 dana. Predlagač navodi da je ova mjera doprinijela zaštiti potrošača od naglih promjena cijena, stoga je i predloženo njeno produženje.

The post Vlada Federacije BiH: Donesena odluka o ograničenju cijene hljeba appeared first on Biznis Info.

Ukupno zaduženje Njemačke za 2027. godinu obuhvata i redovni državni budžet i posebne, namjenski formirane fondove za velike projekte poput odbrane i infrastrukture.

Dok se u osnovnom budžetu planira novo zaduživanje od 110,8 milijardi eura za tekuće državne rashode, dodatni krediti kroz vanbudžetske fondove povećavaju ukupan iznos na 196,5 milijardi eura, prenosi Tanjug.

Za vojsku 105 milijardi eura

Ukupna potrošnja savezne vlade planirana je na 543,3 milijarde eura u 2027, uz projekciju rasta na 625,1 milijardu eura do 2030. godine.

Dodatno, iz posebnih fondova biće izdvojeno 27,5 milijardi eura za vojsku i 58,2 milijarde eura za infrastrukturu i klimatske projekte. Ključni pokretači snažnog skoka rashoda su – odbrana i kamate.

Vojni budžet Njemačke trebalo bi da poraste na 105,8 milijardi eura u 2027, dok bi do 2030. mogao da dostigne gotovo 180 milijardi eura, što je približno 3,1 posto njenog bruto domaćeg proizvoda.

Istovremeno, troškovi kamata će porasti sa 30,3 na 42,7 milijardi eura već naredne godine, a do kraja ove decenije će se više nego udvostručiti.

Priprema se veliki paket reformi

Pored toga, planirana su ulaganja od 118,5 milijardi eura u 2027, što je blago povećanje u odnosu na ranije projekcije.

Ministar finansija Njemačke Lars Klingbajl najavio je i paket strukturnih reformi vrijedan oko 20 milijardi eura ušteda, ali konkretne mjere još nisu precizirane.

Među opcijama su smanjenje subvencija, reforme socijalnih sistema i uvođenje novih poreza, uključujući namete na plastiku, šećer i kriptovalute.

The post Njemačka planira novo ogromno zaduženje: Skoro 200 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da su u protekle dvije godine ostvareni konkretni i mjerljivi rezultati, posebno u oblastima digitalizacije, normativnog uređenja i kapitalnih ulaganja. Projekti širom Federacije BiH, ukupne vrijednosti 13,5 miliona KM, već su realizirani ili su u završnoj fazi.

Posebno je naglasio rast budžeta za socijalnu zaštitu, koji sada iznosi 712 miliona KM, u odnosu na manje od 300 miliona KM koliko je iznosio 2023. godine.

Novo povećanje penzija

– Kroz ovakav pristup jasno smo pokazali opredijeljenost ka reformi i razvoju sistema socijalne zaštite – poručio je Delić, prenosi Slobodna Bosna.

Jedna od ključnih poruka konferencije odnosi se na poboljšanje standarda penzionera. Ministar je podsjetio da je u januaru već realizirano povećanje penzija za oko 460.000 korisnika, dok se novo povećanje očekuje 1. jula.

– Ako tome dodamo izmjene Zakona o MIO, možemo reći da su ostvareni konkretni iskoraci i da ćemo nastaviti tim putem – naglasio je Delić.

Univerzalni dječiji dohodak

Na konferenciji je predstavljen i plan uvođenja univerzalnog dječjeg dodatka u Federaciji BiH, koji bi trebao obuhvatiti svu djecu i dodatno unaprijediti socijalnu sigurnost porodica.

Kada je riječ o digitalizaciji, već su uspostavljeni sistemi poput e-Award i e-Porodilja, koji omogućavaju elektronsku prijavu i obradu socijalnih naknada. Iako infrastruktura postoji, za punu primjenu socijalne karte potrebno je usvajanje zakona u nadležnim institucijama.

Predstavnici međunarodnih organizacija dali su snažnu podršku reformama. Iz UNICEF-a je poručeno da su ulaganja u djecu porasla sa 108 na više od 155 miliona KM, te da sistem sada obuhvata oko 90.000 djece u Federaciji BiH.

Iz UNDP-a su naglasili da digitalna transformacija nije samo tehnički proces, već ključni alat za efikasnije upravljanje i bolju dostupnost socijalnih prava građanima.

Zaključeno je da ulaganja u socijalnu zaštitu nisu trošak, već investicija u društvo, a reformski procesi u Federaciji BiH nastavit će se s ciljem jačanja inkluzije, transparentnosti i kvaliteta života svih građana.

The post Delić najavio novo povećanje penzija u FBiH, predstavljen i univerzalni dječiji dohodak appeared first on Biznis Info.

Direktor Energoinvesta, Mirza Ustamujić, istakao je da je riječ o projektu od strateške važnosti kako za ovu kompaniju, tako i za državu u cjelini.

„Ovo je projekat koji dodatno učvršćuje poziciju Energoinvesta kao lidera u energetskom sektoru, ali i potvrđuje opredijeljenost Bosne i Hercegovine ka jačanju energetske sigurnosti i nezavisnosti. Južna interkonekcija nije samo infrastrukturni projekat, već temelj budućeg razvoja i stabilnosti naše zemlje“, naglasio je Ustamujić.

Dodao je kako ovaj projekat šalje jasnu poruku građanima da se stvaraju pretpostavke za sigurniju, stabilniju i prosperitetniju budućnost, uz jačanje domaćih kapaciteta i pouzdanosti snabdijevanja energijom.

Podsjećamo, u Dubrovniku je danas potpisan Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Sporazum su, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, u okviru samita i poslovnog foruma Inicijative tri mora.

Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Izvještaj o pregovorima i utvrdilo prijedlog sporazuma, čime su stvoreni formalni uslovi za njegovo potpisivanje.

Potpisivanju je prisustvovao i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je naglasio da je riječ o jednom od najznačajnijih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu i region.

„Nakon dugogodišnjeg napornog rada, došli smo u fazu potpisivanja međudržavnog sporazuma. Ovo će biti jedan od najvećih projekata, ne samo u energetskom sektoru, nego i šire. Pokazujemo da se stvari konačno počinju raditi i završavati, a ne samo najavljivati“, poručio je Lakić.

The post Južna interkonekcija jača energetsku sigurnost BiH: Energoinvest dio historijskog iskoraka appeared first on Biznis Info.

Sporazum su, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a u okviru dvodnevnog samita i poslovnog foruma Inicijative tri mora, kojim ove godine predsjedava Republika Hrvatska.

Prije toga je danas Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na telefonskoj sjednici usvojilo Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma.

Potpisivanju Sporazuma u Dubrovniku prisustvovao je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić koji je istakao da je riječ o jednom od najznačajnijih energetskih projekata.

Ministar Lakić je uputio čestitke i zahvalnost svima koji su bili uključeni u ovaj proces, te izrazio uvjerenje u uspješan nastavak realizacije ovog projekta.

– Nakon dugogodišnjeg napornog rada, došli smo u fazu potpisivanja međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija“. Ovo će biti jedan od najvećih projekata, ne samo u energetskom sektoru, nego i svim ostalim sektorima na području Balkana, a i šire. Svi smo radosni što konačno pokazujemo da se počinju stvari raditi na pravi način i da ih počinjemo završavati, a ne samo pričati – kazao je ministar Lakić.

The post U Dubrovniku potpisan sporazum BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji appeared first on Biznis Info.

Na aukciji održanoj danas, 28. aprila, planirano je zaduženje od 50 miliona KM, ali je na kraju prikupljeno 35 miliona KM.

Ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio je 36,76 miliona KM, dok je prihvaćeno 35 miliona KM. Ponderisana prosječna prihvaćena cijena iznosila je 99,879 posto, što znači da su obveznice prodate ispod nominalne vrijednosti.

Ponderisana prosječna kamatna stopa iznosila je 3,9943 posto, uz kuponsku stopu od 3,95 posto. Ukupno je prikupljeno oko 34,95 miliona KM, a rok dospijeća obveznica je april 2029. godine.

Nastavlja se obrazac slabije potražnje

Današnji rezultat nije izolovan slučaj, već nastavak trenda koji je vidljiv već neko vrijeme.

Naime, krajem marta Federacija BiH također nije uspjela realizirati planirano zaduženje putem obveznica. Tada je planirano prikupljanje 40 miliona KM, ali je na kraju prikupljeno 30 miliona KM, uz ukupne ponude od 33,38 miliona KM.

Još ranije, 10. marta, zabilježen je sličan scenario prilikom emisije trezorskih zapisa. Umjesto planiranih 80 miliona KM, prikupljeno je 50 miliona KM, uz znatno slabiji interes investitora.

Rastu kamate i oprez investitora

Uočljiv je i rast troškova zaduživanja. Dok je krajem marta prosječna kamatna stopa na obveznice iznosila 3,19 posto, na današnjoj aukciji ona je porasla na gotovo 4 posto.

Istovremeno, činjenica da su obveznice prodate ispod nominalne vrijednosti ukazuje na to da investitori traže dodatni prinos kako bi kompenzirali percepciju rizika. Sve to sugerira da tržište kapitala postaje sve zahtjevnije kada je riječ o plasmanu državnog duga.

Širi kontekst i upozorenja

Slabiji interes investitora dolazi u trenutku nakon što je agencija S&P Global Ratings nedavno pogoršala izglede za kreditni rejting Federacije BiH sa stabilnih na negativne.

Kao razlozi navedeni su povećani fiskalni rizici, rastući pritisci na javni dug i izazovi u konsolidaciji budžeta u narednim godinama.

Planirano i veliko vanjsko zaduženje

Istovremeno, vlasti Federacije BiH planiraju i značajno zaduženje na međunarodnom tržištu. Prema ranijim najavama, ove godine planirana je emisija euroobveznica na Londonskoj berzi u iznosu od oko 800 miliona eura.

Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu ukupni planirani prihodi od dugoročnog zaduživanja iznose gotovo dvije milijarde KM.

Signal za tržište

Serija aukcija na kojima nije prikupljen planirani iznos sredstava, uz rast kamata, šalje jasan signal da investitori postaju sve oprezniji.

Iako Federacija i dalje uspijeva prikupiti značajna sredstva, očigledno je da to čini uz sve veći trošak i uz ograničeniji interes tržišta, što bi u narednom periodu moglo imati šire implikacije na javne finansije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Investitori sve oprezniji: Federacija BiH ponovo nije prikupila planirani novac appeared first on Biznis Info.

U saopćenju Federalnog ministarstva trgovine navode da je na sastanku dogovoreno produženje odluke o „zaključanim cijenama“ za 63 osnovna prehrambena i higijenska proizvoda, koja ističe 1. maja, za dodatnih 30 dana.

Istovremeno, Federalno ministarstvo trgovine će u narednom periodu proširiti listu proizvoda obuhvaćenih ovom mjerom, tako da će građanima uskoro biti dostupno ukupno 100 osnovnih proizvoda sa zaključanim cijenama.

Iz Ministarstva navode da je u pripremi i odluka o ograničenju veleprodajnih marži za grupe osnovnih proizvoda, žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer, te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječiji proizvodi. Dodaju da je cilj ove mjere spriječiti neopravdana poskupljenja, ublažiti inflatorne pritiske i osigurati dugoročniju stabilnost cijena proizvoda koji su građanima svakodnevno neophodni.

– Federalno ministarstvo trgovine pripremilo je i odluku o mjeri neposredne kontrole cijena kojom se određuje najviši nivo maloprodajne cijene pšeničnog hljeba na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Prema ovoj odluci, maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog, polubijelog i crnog hljeba iznosit će 4,20 KM po kilogramu, bez obzira na naziv proizvoda. Odluka će se primjenjivati osmog dana od dana donošenja, a važit će u periodu od 60 dana – navodi se u saopćenju Ministarstva.

Federalno ministarstvo trgovine nastavlja aktivno pratiti tržišna kretanja i u saradnji s privrednim sektorom kreirati mjere koje imaju za cilj očuvanje stabilnosti tržišta i zaštitu životnog standarda građana Federacije BiH, saopćeno je iz ovog ministarstva.

The post Produžava se mjera “zaključanih cijena” u FBiH appeared first on Biznis Info.