Prema podacima, zaključno sa prvih šest mjeseci ove godine, “Dobojputevi” u stečaju imaju dug od 11,7 miliona KM, a “Nova di Vrbas” iz Banjaluke 10,7 miliona KM, prenose Nezavisne novine.

“Nova di dipo” iz Gradiške duguje Poreskoj upravi Republike Srpske 8,1 miliona KM, a “Šume Republike Srpske” 7,8 miliona KM.

“Jelšingrad” iz Banjaluke duguje 7,08 miliona KM, “Farmland” iz Gradiške u stečaju 7,06 miliona KM, a opština Sokolac 6,4 miliona KM, piše Srna.

“Nova forma” iz Doboja je dužna 5,4 miliona KM, a Rudnik olova i cinka “Sase” iz Srebrenice u stečaju 5,07 miliona KM.

The post Jedna opština među najvećim poreskim dužnicima u RS-u: Dug premašio 6,4 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Posebnu pažnju privlači dolazak predstavnika Libyan Iron and Steel Company (LISCO), najveće željezare u Africi i jedne od najvećih industrijskih kompanija na ovom kontinentu, piše BiznisInfo.ba.

Njeno učešće moglo bi otvoriti nove mogućnosti saradnje za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju u metalskoj, čeličnoj, građevinskoj i mašinskoj industriji.

Tokom sajma bit će organizovani i B2B sastanci na kojima će domaće kompanije imati priliku predstaviti svoje proizvode i razgovarati o mogućim izvoznim poslovima, partnerstvima i zajedničkim investicijama.

Ko još dolazi

Osim LISCO-a, u delegaciji će biti predstavnici:

• Libijske kompanije za luke,
• Grupacije kompanija za građevinarstvo i ugovaranje,
• Međunarodnog aerodroma Misrata,
• kompanije Gulta Engineering Industries,
• kompanije Al-Zaytouna,
• više državnih institucija, univerziteta i poslovnih organizacija.

Nastavak saradnje

Organizatori navode da dolazak ove delegacije predstavlja nastavak saradnje započete prošle godine, kada su libijske kompanije prvi put nastupile na ZEPS-u.

Nakon toga održan je i prvi libijsko-bosanski poslovni forum, na kojem su uspostavljeni kontakti između kompanija i institucija dvije zemlje.

Ovogodišnji nastup trebao bi dodatno ojačati poslovne veze Bosne i Hercegovine i Libije te otvoriti mogućnosti za nove izvozne poslove domaćih kompanija na sjevernoafričkom tržištu.

Ko je LISCO

LISCO je mnogo više od obične željezare. To je jedna od najvećih industrijskih kompanija u Africi i potencijalno veoma zanimljiv partner za bh. kompanije.

Libyan Iron and Steel Company (LISCO) osnovana je 1979. godine u gradu Misrata, oko 210 kilometara istočno od Tripolija, a proizvodnju je pokrenula 1989. godine. Danas se prostire na oko 1.200 hektara i smatra se najvećom željezarom u Africi te jednom od najvećih industrijskih kompanija na cijelom kontinentu.

Projektovani proizvodni kapacitet kompanije iznosi oko 1,7 miliona tona tečnog čelika godišnje, a proizvodnja se zasniva na tehnologiji direktne redukcije željezne rude uz korištenje prirodnog plina, što predstavlja jednu od ključnih konkurentskih prednosti kompanije.

LISCO proizvodi širok spektar proizvoda – od armature, čeličnih šipki i konstrukcionih profila do toplo i hladno valjanih limova, pocinčanih proizvoda, čeličnih ploča, poluproizvoda i HBI-a (vruće briketirano željezo), koji izvozi na brojna međunarodna tržišta. Kompanija posjeduje i vlastitu luku, elektranu, postrojenje za desalinizaciju vode te brojne pomoćne industrijske pogone.

Početkom 2026. godine kompanija je objavila da je ostvarila rekordnu proizvodnju u svojoj historiji, pri čemu je jedna od čeličana proizvela čak 861.000 tona čeličnih poluproizvoda, što je najbolji rezultat od početka rada postrojenja.

U maju ove godine LISCO je pustio u rad i novu visokokapacitetnu hladnu valjaonicu, čime dodatno povećava proizvodne mogućnosti i jača izvoznu poziciju na regionalnim i međunarodnim tržištima.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je LISCO: Najveća željezara u Africi dolazi u BiH, velika prilika za domaće kompanije appeared first on Biznis Info.

Ovogodišnji Sajam šljive prilika je za poljoprivredne proizvođače i prerađivače hrane i pića da predstave prednosti i dostignuća u ovoj privrednoj grani. Sajam šljive će ponuditi brojne podsajamske sadržaje sa međunarodnim učešćem ali i niz stručnih i naučnih skupova.

Zanimljivi izložbeni prostori

– I ove godine organizujemo brojna stručna i naučna savjetovanja kao i predavanja za poljoprivrednike. U saradnji sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom iz Sarajeva organizujemo okrugle stolove na temu “Budućnost plasteničke proizvodnje: od zemljišta do hidroponike” o kojoj će poljoprivrednicima govoriti doc. dr Ćerima Zahirović Sinanović, a dr. Almira Konjić održat će edukaciju na temu “Značaj identifikacije i dokazivanja sortnosti voćaka u očuvanju autentičnosti, unapređenju kvaliteta i razvoju konkurentnog voćarstva”. Na 2. Izložbi muznih grla bit će održan okrugli stol o temi “Aktuelni problemi u mljekarskoj industriji”. Bit će dodijeljene sajamske medalje za kvalitet izloženih proizvoda čiju ocjenu vrši Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, rekao je Sakib Imširović, v.d. voditelj Turističkog ureda Turističke zajednice grada Gradačca.

Na sajmu će se predstaviti izlagači koji čine okosnicu poljoprivredno-prehrambene djelatnosti u Bosni i Hercegovini posebno u oblasti mljekarstva, mlinarstva i prerađevina od voća od povrća. Ove godine će biti zanimljivi izložbeni prostori na otvorenom agro-mehanizacije i priključaka za poljoprivredne mašine.

Manifestacija pokrenuta 1969. godine

Sajam šljive u Gradačcu je manifestacija koja je pokrenuta još 1969. godine i najstarija je specijalizovana sajamska manifestacija u Bosni i Hercegovini. Cilj sajma je, pored predstavljanja poljoprivrednih i prehrambenih artikala, nastaviti promociju privrede i turističkih potencijala Bosne i Hercegovine.

Na Sajmu šljive bit će predstavljena i privredno-turistička ruta “Put šljive” a početak realizacije je na Gradačačkom gastrofestivalu koji je posvećen šljivi i prerađevinama od šljive.

The post Završne pripreme pred otvaranje 53. Sajma šljive u Gradačcu appeared first on Biznis Info.

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u julu je u prosjeku iznosio 131,1 bod — 0,6 posto više nego u junu i 1,0 posto više u odnosu na jul prošle godine.

Žitarice: pšenica skuplja usljed poremećaja izvoza i vrućina

Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 posto u odnosu na juni, poništivši majski pad, i sada je 6,9 posto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 posto — ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti oko uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 posto, na šta su uticali toplo i suho vrijeme u dijelovima SAD-a te rast cijena energije uslijed pojačanih geopolitičkih napetosti. Cijene riže ostale su u julu gotovo nepromijenjene.

Biljna ulja na najvišem nivou od juna 2022.

Indeks cijena biljnih ulja porastao je 2,0 posto u odnosu na juni, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine. Rast cijena palminog ulja potaknula je snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja također su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD-u i veće globalne uvozne potražnje. Nasuprot tome, cijene suncokretovog i uljano-repičinog ulja zabilježile su pad.

Šećer: rast zbog suše u Evropi i nepovoljnih vremenskih uvjeta u Aziji

Indeks cijena šećera porastao je 5,6 posto u julu, poništivši junski pad. Rast su potakle zabrinutosti oko mogućeg uticaja produžene suše na prinose u Evropskoj uniji, te El Niño vremenskih uslova na proizvodne izglede u ključnim azijskim zemljama. Dodatni pritisak na rast cijena donijela su i očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu, nakon privremenog povećanja obaveznog udjela etanola u benzinu. Taj efekat je, međutim, djelimično ublažen povoljnijim uvjetima žetve u brazilskim regijama Center-South.

Meso: prvi pad cijena ove godine

Indeks cijena mesa pao je 2,8 posto u odnosu na junski rekordni nivo — što je prvi pad u ovoj godini. Cijene peradi i svinjskog mesa snizile su se zbog obilne ponude i slabije globalne potražnje. Cijene govedine blago su pale usljed smanjene uvozne potražnje iz Azije, dok su cijene ovčijeg mesa dostigle novi rekordni nivo zbog trajno ograničene ponude u Oceaniji.

Mliječni proizvodi: cijene uglavnom pale, sir iznimka

Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 posto. Pale su cijene punomasnog i obranog mlijeka u prahu te maslaca, dok su cijene sira porasle prvi put u godinu dana – zbog sezonski manje ponude mlijeka u Evropskoj uniji, što je nadmašilo pad cijena u Oceaniji i pritisak obilne ponude iz SAD-a.

Kontekst: globalna proizvodnja hrane i dalje visoka, ali rizici rastu

Prema FAO-ovom izvještaju Food Outlook, objavljenom u junu, globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. trebala bi ostati na historijski visokom nivou, iako blago niža u odnosu na prošlogodišnje rekorde. FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri ovise o vremenskim prilikama — posebno El Niño fenomenu — kao i o nestabilnosti na tržištu energije i đubriva, geopolitičkim napetostima i neizvjesnosti trgovinske politike.

Više detalja dostupno je na FAO-ovoj stranici o globalnoj situaciji hrane.

The post FAO indeks cijena hrane blago porastao u julu: Vremenski ekstremi, energija i geopolitika utiču na kretanja na tržištima appeared first on Biznis Info.

Posebnu pažnju privredne javnosti privlači dolazak predstavnika Libijske kompanije za željezo i čelik (Libyan Iron and Steel Company – LISCO), najveće željezare u Africi i jedne od najvećih industrijskih kompanija na kontinentu. Njeno učešće predstavlja izuzetnu priliku za kompanije iz Bosne i Hercegovine iz metalske, čelične, građevinske, mašinske i pratećih industrija da uspostave nove poslovne kontakte, razviju partnerstva i otvore mogućnosti za izvoz i zajedničke investicije.

Tokom trajanja sajma svi zainteresovani privrednici iz Bosne i Hercegovine imat će mogućnost ostvariti direktne poslovne kontakte i održati B2B sastanke sa članovima libijske delegacije. Organizirani poslovni susreti omogućit će kompanijama da predstave svoje proizvode, usluge i kapacitete te razgovaraju o konkretnim oblicima saradnje s predstavnicima vodećih libijskih kompanija i institucija.

Delegaciju čine: Libijska kompanija za željezo i čelik (strateški sponzor delegacije); Grupacija kompanija za građevinarstvo i ugovaranje; Libijska kompanija za luke; Al-Zaytouna – kompanija za poljoprivredni repromaterijal te proizvodnju hurmi i maslinovog ulja; SANA Business Consulting and Exhibitions, organizator nastupa libijske delegacije; Gulta Engineering Industries; Međunarodni aerodrom Misrata; Libijski paraolimpijski komitet; Bolnica za dijabetes i endokrinologiju Qasr Ahmed; Delegacija libijskog Darul-ifte; Generalna uprava za vakufe i islamska pitanja; Univerzitet islamskih nauka „Imam Ahmad al-Zarruq“ iz Misrate.

Poziv za saradnju

Učešće libijske delegacije potvrđuje rastući međunarodni značaj sajma ZEPS kao platforme za povezivanje privrede, investitora i institucija te dodatno jača ulogu Bosne i Hercegovine kao regionalnog mjesta susreta poslovnih zajednica iz Evrope, Mediterana i Afrike.

Organizatori pozivaju sve kompanije zainteresovane za međunarodnu saradnju da iskoriste prisustvo libijske delegacije na ZEPS-u 2026 i kroz direktne B2B susrete uspostave nove poslovne kontakte, predstave svoje proizvode i usluge te otvore mogućnosti za izvoz, partnerstva i zajedničke investicije na libijskom i afričkom tržištu.

Nastavak intenzivne saradnje

Dolazak ove delegacije nastavak je intenzivne saradnje uspostavljene nakon nastupa libijskih kompanija na ZEPS-u prošle godine, te nakon uspješno realizovanog Prvog libijsko-bosanskog poslovnog foruma, koji su organizovali ZEPS i partneri iz Libije.

Forum je okupio predstavnike institucija i privrede dviju zemalja te rezultirao konkretnim poslovnim inicijativama i sporazumima, otvarajući nova tržišta i stvarajući temelje za dugoročnu ekonomsku saradnju.

The post NA ZEPS 2026. stiže najveća privredna delegacija iz Libije koja je do sada posjetila Bosnu i Hercegovinu appeared first on Biznis Info.

U eurozoni su proizvođačke cijene u junu smanjene za 0,3 posto u odnosu na maj, dok su na nivou Evropske unije pale za 0,2 posto. U maju su na oba područja porasle za po 0,2 posto.

Najveći uticaj na pad cijena imao je energetski sektor. Proizvođačke cijene energije u junu su u eurozoni bile niže za 1,5 posto, dok su u EU smanjene za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Istovremeno je rast cijena intermedijarnih proizvoda značajno usporio. U junu su povećane za 0,3 posto i u eurozoni i u EU, nakon rasta od 1,4 posto u maju.

Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u junu za 0,2 posto i u eurozoni i u EU. Mjesec ranije njihov rast iznosio je 0,7 posto.

Na nivou pojedinačnih zemalja, najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena zabilježen je u Litvaniji, gdje su cijene smanjene za 1,7 posto. Slijede Irska s padom od 1,5 posto te Bugarska i Grčka, gdje su cijene bile niže za po 1,3 posto.

S druge strane, najveći rast proizvođačkih cijena u junu zabilježila je Slovačka, od 1,1 posto. U Rumuniji su cijene porasle za 1 posto, a u Estoniji za 0,9 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da se nakon snažnijih kretanja cijena energije u prethodnim mjesecima pritisci na proizvođačke cijene u evropskoj industriji ponovo ublažavaju.

The post Preokret u evropskoj industriji: Proizvođačke cijene prvi put pale nakon četiri mjeseca rasta appeared first on Biznis Info.

Treće izdanje konferencije bit će održano 1. oktobra 2026. godine u hotelu Swissôtel Sarajevo, u organizaciji ASA Banke i partnerstvu s Forbes Adria.

Tokom protekle dvije godine, konferencija „Horizonti kapitala“ profilirala se kao jedna od najznačajnijih regionalnih platformi za razgovor o tržištu kapitala, investicijama, ekonomskom razvoju i budućnosti poslovanja. Okupljajući domaće i međunarodne stručnjake, lidere kompanija, predstavnike finansijskih institucija, investitore i kreatore ekonomskih politika, konferencija je otvorila dijalog o temama koje imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju povoljnijeg investicijskog ambijenta u Bosni i Hercegovini i regiji.

Prethodna izdanja ugostila su istaknute globalne i regionalne lidere, među kojima su bili bivši predsjednik Deutsche Banke Jürgen Fitschen, predsjednik Atlantic Grupe Emil Tedeschi i predsjednik Studen & Co Holdinga Ilija Studen. Ove godine konferencija nastavlja okupljati istaknute govornike i učesnike iz zemlje i inostranstva te poticati razgovor o aktuelnim ekonomskim izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost tržišta kapitala. Kroz panel diskusije, razgovore i razmjenu iskustava, konferencija će i ove godine ponuditi prostor za povezivanje poslovne i finansijske zajednice te razmjenu ideja koje doprinose održivom ekonomskom razvoju.

Konferencija „Horizonti kapitala“ dolazi u posebnom trenutku za ASA Banku, koja u 2026. godini obilježava deset godina uspješnog razvoja, stabilnosti i rasta.

„Izuzetno nas raduje što konferencija ‘Horizonti kapitala’ iz godine u godinu potvrđuje svoj značaj kao mjesto susreta relevantnih aktera iz poslovnog i finansijskog svijeta. Naš cilj nikada nije bio samo pokrenuti diskusiju, već stvoriti održivu platformu koja aktivno oblikuje tržište. Iza nas je decenija stabilnosti, rasta i uspješnih akvizicija, a snaga koju danas posjedujemo omogućava nam da budemo istinski pokretač razvoja. Vjerujemo da će i treće izdanje konferencije donijeti nove ideje, partnerstva i vrijedne zaključke koji će doprinijeti razvoju domaće i regionalne ekonomije“, izjavio je Samir Mustafić, predsjednik Uprave ASA Banke.

Partnerstvo ASA Banke i Forbes Adrije donosi dodatnu vrijednost konferenciji kroz spoj finansijskog iskustva, poslovne ekspertize i regionalnog dosega, stvarajući prostor za razmjenu znanja, iskustava i uspostavljanje novih poslovnih partnerstava.

Detaljan program konferencije, imena govornika i ostale informacije bit će predstavljeni u narednom periodu putem zvaničnih komunikacijskih kanala konferencije „Horizonti kapitala“.

The post Treće izdanje konferencije „Horizonti kapitala“ ponovo okuplja regionalne lidere u Sarajevu appeared first on Biznis Info.

Prijedlog je predstavljen 4. augusta na petom sastanku Radne grupe Evropske komisije posvećenom pronalaženju rješenja za pitanje boravka profesionalnih vozača iz zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj uniji uslijed primjene pravila 90/180 dana na kojem su učestvovali predstavnici Generalnog direktorata Evropske komisije za mobilnost i promet (DG MOVE), Generalnog direktorata za migracije i unutrašnje poslove (DG HOME) i predstavnici zemalja zapadnog Balkana, saopćeno je iz Ministarstva.

„Profesionalni vozači ne traže privilegije. Traže da mogu raditi svoj posao bez administrativnih prepreka koje ugrožavaju njihovu egzistenciju i evropske lance snabdijevanja. Zato smo Evropskoj komisiji predložili privremeno, praktično i provedivo rješenje koje će omogućiti da naši vozači nastave raditi dok se ne uspostavi sistem dugoročnih viza. Ovo nije samo pitanje Bosne i Hercegovine – ovo je pitanje funkcioniranja međunarodnog prometa i pravednog tretmana ljudi koji povezuju evropsko tržište”, izjavio je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

Jedan od temelja ekonomske povezanosti

Ministarstvo je naglasilo da međunarodni cestovni prijevoz predstavlja jedan od temelja ekonomske povezanosti Bosne i Hercegovine i cijelog regiona s Evropskom unijom. Profesionalni vozači u državama članicama ne borave radi nastanjenja niti korištenja socijalnih sistema, već isključivo kako bi obavljali međunarodni promet robe.

Istovremeno, sve češći slučajevi odbijanja ulaska, zadržavanja i deportacija vozača zbog primjene pravila 90/180 dana ozbiljno ugrožavaju rad transportnih kompanija i stabilnost lanaca snabdijevanja u cijelom regionu.

Zbog toga je Ministarstvo ponovo pozvalo Evropsku komisiju da, u okviru postojećeg pravnog okvira, razmotri donošenje provedbenih mjera ili smjernica koje bi omogućile fleksibilniju primjenu pravila za profesionalne vozače, bez izmjena važećeg zakonodavstva Evropske unije.

Razmatrano više mogućih rješenja

Na sastanku je razmatrano više mogućih rješenja, uključujući prijedlog Republike Srbije da se dozvoljeni period boravka profesionalnih vozača obračunava u satima umjesto u danima. Predstavnici Evropske komisije pojasnili su da takvo rješenje trenutno nije moguće zbog važećeg šengenskog pravnog okvira i tehničkih ograničenja Entry/Exit sistema.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nastavit će zajedno s Evropskom komisijom, Prometnom zajednicom i partnerima iz zemalja zapadnog Balkana insistirati na trajnom, pravno održivom rješenju koje će profesionalnim vozačima omogućiti da rade svoj posao bez nepotrebnih administrativnih prepreka, na korist privrede Bosne i Hercegovine i Evropske unije, saopćeno je iz Ministarstva.

The post Ministar Forto: Profesionalni vozači ne mogu više čekati – Evropskoj komisiji ponudili smo provodivo rješenje appeared first on Biznis Info.

CBBiH prije dvije godine pokrenula je proces SEPA integracija i postavila ga kao jedan od svojih strateških prioriteta. Kao koordinator aktivnosti kroz Koorinacioni odbor za SEPA priključenje (KOSP), CBBiH je sa domaćim i međunarodnim institucijama vodila i usklađivala sve faze procesa kako bi bili ispunjeni uslovi za članstvo.

Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije. Taj proces uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu Bosne i Hercegovine u SEPA područje.

Unija 27 + 14 država

Nakon prijema slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CBBiH koordinirati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu. Komercijalne banke trebaju uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupiti odgovarajućim evropskim platnim shemama.

Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je provesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska Bosne i Hercegovine u Jedinstveno područje plaćanja u eurima.

SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švicarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Brojne prednosti za građane

Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području donijet će brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u eurima.

U zemljama Zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50% do čak 94%,  a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona eura.

Ulazak u SEPA područje za građane BiH znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u Bosnu i Hercegovinu doznači oko četiri milijarde KM.

Korist za kompanije

Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da Bosna i Hercegovina više od 80 posto svoje vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja.

Istovremeno, ovaj proces doprinosi modernizaciji platnog prometa, razvoju digitalnih finansijskih usluga, jačanju ukupne otpornosti i konkurentnosti finansijskog sektora.

Stručna i tehnička podrška

Uspješna priprema aplikacije za pristupanje SEPA području rezultat je intenzivnog angažmana službenika Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom CBBiH izražava zahvalnost entitetskim ministarstvima finansija, agencijama za bankarstvo, te predstavnicima Udruženja banaka BiH sa kojima je, kroz Koordinacioni odbor, radila na ovom ključnom projektu.

Izuzetnu stručnu i tehničku podršku u realizaciji ovog procesa Centralnoj banci BiH pružili su Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove kroz Program BCC, Ambasada Švicarske u BiH, Svjetska banka, Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u BiH.

The post BiH zvanično aplicirala za SEPA-u: Evo šta to znači za građane i privredu appeared first on Biznis Info.

Na današnjem sastanku Vlada je ponudila otkup cjelokupnog udjela većinskog vlasnika ili preuzimanje finansiranja i operativnog upravljanja Željezarom kao jedinstvenim proizvodnim sistemom.

Oba modela podrazumijevala su povlačenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, nezavisnu procjenu i potpunu pravnu, finansijsku, tehničku i okolišnu analizu poslovanja, saopćeno je iz Vlade Federacije BiH.

Dva provediva rješenja

– Vlada je došla s dva jasna i provediva rješenja, ali većinski vlasnik nije pokazao spremnost da ih prihvati. Razočaravajuće je da nije bilo više razumijevanja za radnike i značaj Željezare za Zenicu. Radnicima poručujem da nisu ostavljeni. Pravnu borbu nastavljamo revizijom pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, a razmotrit ćemo i sve druge zakonite mogućnosti za očuvanje proizvodnje – poručio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Prvi model predviđao je da Federacija BiH otkupi udio većinskog vlasnika po cijeni utvrđenoj nezavisnom procjenom stvarno plaćene kupoprodajne cijene i dokumentiranih ulaganja.

Manje od osam posto vlasničkog udjela

Prema drugom modelu, Nova Željezara Zenica zadržala bi pravni status, imovinu, radnike, dozvole i ugovore, dok bi subjekt kojeg odredi Vlada najmanje tri godine finansirao, organizirao i vodio integralnu proizvodnju.

Federacija BiH ima manje od osam posto vlasničkog udjela i nema upravljačku kontrolu nad kompanijom. Uprkos tome, Vlada je pripremila i osigurala usvajanje Zakona o vanrednoj upravi, koristila raspoložive pravne lijekove i većinskom vlasniku ponudila konkretne modele za očuvanje Željezare.

Radnici neće snositi posljedice

Odbijanjem ponuđenih rješenja većinski vlasnik nije preuzeo odgovornost koju zahtijeva ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze radnici, kompanija i cijeli industrijski lanac vezan za Željezaru.

– Nećemo prihvatiti da radnici snose posljedice odluka na koje nisu mogli utjecati. Vlada se neće povući niti će zatvoriti oči pred problemom. Nastavit ćemo koristiti svaki zakonit i realan put da zaštitimo radna mjesta i sačuvamo ono što se u Zenici gradilo generacijama – zaključio je ministar Lakić.

The post Ministar Lakić: Vlasnik je odbio rješenja Vlade, ali radnici Željezare nisu ostavljeni appeared first on Biznis Info.