Komisija za zaštitu konkurencije Sjeverne Makedonije odobrila je koncentraciju kojom Proex stječe kontrolu nad kompanijom Tinex Market iz Skoplja, čime je uklonjena jedna od ključnih prepreka za realizaciju transakcije.

Riječ je o značajnom širenju kosovske grupacije na novo regionalno tržište, piše BiznisInfo.ba.

U paketu cijelo maloprodajno poslovanje

Proex i Tinex-MT potpisali su 2. jula ove godine pismo namjere, kojim su definirani glavni komercijalni elementi buduće transakcije. Nakon toga je formirana kompanija Tinex Market, u koju se izdvaja maloprodajni biznis koji je predmet preuzimanja.

Transakcijom su obuhvaćene trgovine koje posluju pod brendovima Tinex, SuperTinex, Tinex Delikates, Konto i Spot. Regulatorno odobrenje koncentracije samo po sebi ne znači da je transakcija već formalno zaključena, već da je uklonjena jedna od najvažnijih prepreka za njenu realizaciju.

Tinex ima 30 supermarketa

Tinex je jedno od poznatijih imena makedonske trgovine i posluje već više od tri decenije. Prema podacima same kompanije, sistem danas obuhvata 30 supermarketa u osam gradova, četiri Cosmo drogerije, četiri TO GO restorana, dvije HOME i dvije SPOT trgovine.

Kompanija raspolaže i vlastitim logističko-distributivnim centrom i proizvodnim kapacitetima, a navodi da zapošljava više od 800 radnika. Finansijske brojke pokazuju da je riječ o ozbiljnom regionalnom poslovnom sistemu.

Kosovari prvi put ulaze na tržište Sjeverne Makedonije

Kupac je kompanija Proex International, dio poslovne grupacije porodice Mikullovci s Kosova. Grupa posluje u nekoliko sektora, uključujući maloprodaju i veleprodaju, distribuciju robe široke potrošnje, logistiku te poslove povezane s naftnim derivatima.

U maloprodaji je poznata kroz lanac Interex, koji na Kosovu ima 36 trgovina u 18 gradova i oko 1.700 zaposlenih. Preuzimanje Tinexa za Proex predstavlja posebno važan korak jer kompanija do sada nije bila prisutna na tržištu Sjeverne Makedonije.

Podaci iz postupka pred Komisijom za zaštitu konkurencije pokazuju da Proex i njegova grupacija tokom 2025. nisu imali povezane kompanije niti ostvarivali prihode na makedonskom tržištu.

To znači da se ne radi o konsolidaciji između dva postojeća konkurenta u Sjevernoj Makedoniji, već o ulasku novog regionalnog igrača na ovo tržište.

Spominjala se cijena od 90 miliona eura

Posebnu pažnju ranije je privukla moguća vrijednost cijelog posla. Pojedini regionalni mediji objavili su informacije prema kojima bi vrijednost transakcije mogla iznositi oko 90 miliona eura.

Ipak, tu brojku zasad treba uzeti s rezervom. Ni kupac ni prodavac, kao ni regulator, nisu službeno potvrdili vrijednost transakcije. Zbog toga će konačni finansijski detalji, ukoliko budu objavljeni nakon zaključenja posla, biti posebno zanimljivi.

Nastavlja se preslagivanje regionalne trgovine

Preuzimanje Tinexa još je jedan primjer sve intenzivnijeg preslagivanja vlasničkih odnosa u maloprodaji zemalja regiona. Za Proex bi realizacija transakcije značila izlazak izvan matičnog kosovskog tržišta kroz preuzimanje već razvijene mreže, poznatog brenda, zaposlenih i postojeće baze kupaca.

Tinex bi, s druge strane, dobio vlasnika koji već ima značajno iskustvo u maloprodaji i distribuciji. Nakon zelenog svjetla makedonskog regulatora sada se čeka završetak preostalih koraka i formalno zaključenje transakcije, nakon čega bi trebalo biti jasnije i kako će novi vlasnik razvijati mrežu od 30 Tinexovih supermarketa i ostalo maloprodajno poslovanje u Sjevernoj Makedoniji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kosovski trgovački gigant širi se u regionu: Preuzima poznati lanac sa 30 marketa i 800 radnika appeared first on Biznis Info.

Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija saopćeno je da je domaćin sastanka bio predsjednik Vlade Posavskog kantona Đuro Topić, a sastanku su nazočili i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić, te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir.

Razgovarano je o zajedničkim infrastrukturnim projektima koji se realiziraju uz potporu Vlade Republike Hrvatske, među kojima su prometnice Ravno – Hutovo – Dračevo, Vir – Aržano i Ravno/Zavala – Orahov Do – granica Republike Hrvatske, kao i kapitalnim projektima koji se realiziraju u Zračnoj luci Mostar.

Novi most preko Save

Iz Ministarstva navode da je naglasak sastanka stavljen na projekt izgradnje novog mosta preko rijeke Save, koji bi povezao Županju i Orašje. Dodaju da je na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, održanoj 20. lipnja 2023. godine, pokrenuta inicijativa za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save, među kojima su most Orašje – Županja i most Brčko – Gunja.

Ministrica Katić izrazila je zadovoljstvo održanim sastankom i istaknula važnost nastavka zajedničke realizacije infrastrukturnih projekata.

– Danas smo razgovarali o zajedničkim infrastrukturnim projektima, s posebnim naglaskom na izgradnju mosta Županja – Orašje. Hrvatske ceste izradile su tehničku studiju izvodljivosti s ponuđenim varijantama, a u narednih mjesec dana održat ćemo tehnički sastanak na kojem ćemo odabrati optimalno rješenje. Zahvaljujem ministru Olegu Butkoviću i Vladi Republike Hrvatske, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, na kontinuiranoj podršci i uspješnoj suradnji u realizaciji zajedničkih infrastrukturnih projekata – kazala je ministrica Katić.

Kako se ističe iz Ministarstva, ovom prilikom ministar Butković je rekao da je cilj što prije prijeći u sljedeću fazu realizacije projekta.

Obnova regionalnih cesta

– Hrvatske ceste izradile su studiju varijantnih rješenja, a prilikom odabira konačne varijante uvažavat ćemo i stavove lokalne zajednice. Nakon što u narednih mjesec dana bude odabrano rješenje, Hrvatske ceste će tijekom 2027. godine krenuti u izradu idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš, kako bismo što prije dobili potrebne dozvole i glavni projekt, te krenuli u realizaciju – kazao je ministar Butković.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je u protekle tri godine, kroz javne pozive, iz Proračuna Federacije BiH izdvojilo oko šest milijuna KM za obnovu regionalnih cesta na području Posavskog kantona, dok je za lokalne ceste u općinama Odžak, Domaljevac i Orašje izdvojeno više od 1,5 milijuna KM, saopćeno je iz ovog ministarstva.

The post Ministrica Katić i ministar Butković u Orašju: Napravljen važan korak prema realizaciji mosta Županja – Orašje appeared first on Biznis Info.

Ovom prilikom premijer Nikšić je naglasio značaj Sajma, kao i samog Tešnja kao jednog od onih mjesta u Bosni i Hercegovini gdje se o privredi ne mora mnogo govoriti.

– Dovoljno je pogledati šta je ovdje napravljeno. Ovdje posluju kompanije koje izvoze, investiraju, zapošljavaju i uspješno se takmiče na evropskim i svjetskim tržištima. Zato je Tešanj mnogo više od uspješne lokalne priče. On pokazuje šta se može postići kada ljudi imaju ideju, znanje, spremnost da rade i da preuzmu rizik – rekao je premijer Nikšić.

Izrazio je zadovoljstvo što se danas otvara 20. po redu Međunarodni sajam privrede Tešanj.

– Dvadeset godina jednog sajma nije mala stvar. To znači da se ovdje dvije decenije susreću kompanije, traže partneri, otvaraju nova tržišta i dogovaraju novi poslovi, a to je i dobra prilika da govorimo o onome što privredi treba da bi mogla rasti još brže. Privrednicima ne trebaju velike riječi. Treba im vrijeme da planiraju, sigurnost da ulažu i predvidivost da mogu donositi poslovne odluke. Treba im da znaju koliko će ih koštati energija, koliko će čekati dozvolu, koliko će trajati transport robe i kakva će pravila važiti kada odluče investirati – istakao je federalni premijer.

Naglasio je u ovim aktivnostima institucije imaju vrlo jasan posao.

– Naš posao je da im olakšamo poslovanje i stvorimo uslove za ulaganja, zapošljavanje i izvoz. Rezultati tog rada moraju se na kraju vidjeti u stvarnom životu i u poslovanju kompanija. A kada govorimo o uslovima za poslovanje, pitanje energije danas je jedno od najvažnijih. Investitor mora znati može li računati na stabilno snabdijevanje energijom danas, sutra i za deset godina. Zato je važno što je upravo Južna interkonekcija centralna tema ovogodišnjeg Sajma. Za Federaciju, ona znači više izvora snabdijevanja, veću sigurnost i više mogućnosti. Za privredu znači još jedan važan uslov za dugoročno planiranje i ulaganje – rekao je premijer Nikšić.

Istakao je da se na ovom projektu vidi i koliko mogu značiti dobra međunarodna partnerstva, te da mu je drago što su Sjedinjene Američke Države zemlja partner ovogodišnjeg Sajma.

– SAD su jedan od naših najvažnijih partnera, a saradnja na projektu Južne interkonekcije pokazuje kako međunarodna partnerstva mogu donijeti konkretne koristi Bosni i Hercegovini  – naglasio je premijer Nikšić.

Ukazao je da je za uspješno poslovanje jednako važno i koliko brzo i pouzdano kompanija može doći do svojih tržišta.

– Nedavnim puštanjem u promet poddionice Doboj Jug – Medakovo, ovaj kraj je dobio direktan pristup autocesti. Za građane to znači kraće i sigurnije putovanje. Za privredu znači brži transport robe, lakši pristup tržištima i bolje uslove za poslovanje. Ali energija i infrastruktura sami po sebi nisu dovoljni. Moramo ulagati u znanje, produktivnost, nove tehnologije i sposobnost naših kompanija da proizvode više i kvalitetnije. A iza svega toga stoje ljudi. Radno mjesto mora čovjeku nuditi perspektivu. Mora mu dati razlog da ovdje gradi karijeru, planira porodicu i vidi svoju budućnost – rekao je federalni premijer.

Istakao je da Tešanj i u tome nudi važno iskustvo, te da kompanije iz ovog kraja pokazuju da se iz Bosne i Hercegovine može proizvoditi za najzahtjevnija tržišta, stvarati nova vrijednost i otvarati kvalitetna radna mjesta.

– Takvih primjera želimo više širom Bosne i Hercegovine – poručio je premijer Nikšić.

Naglasio je da privrednici najbolje znaju da nijedan ozbiljan rezultat ne nastaje preko noći, te da iza svakog uspješnog preduzeća stoje ljudi koji su imali ideju, preuzeli rizik, investirali, zapošljavali i tražili nova tržišta.

– Zato vam danas želim više od uspješnog Sajma. Želim da iz Tešnja izađu novi poslovi, novi ugovori, nova partnerstva i nove investicije. Jer pravi rezultat jednog sajma vidi se tek kada se ugase svjetla na štandovima i završe poslovni susreti. Želim vam sretno i uspješno 20. izdanje Međunarodnog sajma privrede Tešanj – rekao je u svom obraćanju premijer Nikšić.

Otvorenju Sajma u Tešnju prisustvovali su i federalni ministri energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, te unutrašnjih poslova Ramo Isak.

The post Premijer Nikšić na otvorenju 20. Međunarodnog sajma privrede Tešanj: Ovdje se stvaraju nove vrijednosti appeared first on Biznis Info.

DPM Metals Ada Tepe otvoreni rudnik zlata u Krumovgradu, završio je proizvodnju 15. jula 2026. godine i ušao u fazu zatvaranja i rehabilitacije. Međutim, kako je istakla Tsakova, pripreme za taj trenutak nisu počele završetkom proizvodnje.

„Rudnik treba posmatrati kroz cijeli njegov životni ciklus. Ono što ostaje nakon završetka proizvodnje jednako je važno kao i način na koji je rudnik radio tokom godina eksploatacije“, poručila je Tsakova.

Jedan od ključnih principa DPM Metals-ovog pristupa bio je da se rehabilitacija ne ostavlja za period nakon zatvaranja rudnika. Obnova pojedinih dijelova lokacije odvijala se još tokom operativne faze, paralelno s mjerama zaštite biodiverziteta. Do kraja 2025. godine na području je posađeno 180.000 stabala, dok su programi zaštite obuhvatili premještanje i praćenje zaštićenih vrsta, uključujući monitoring približno 3.000 označenih kornjača.

Kako je Tsakova pojasnila, plan zatvaranja i rehabilitacije DPM Metals-ovog Ada Tepe rudnika ažuriran je i odobren 2025. godine, a obaveze rehabilitacije podržane su bankarskom garancijom od približno 13,3 miliona eura. Aktivna rehabilitacija planirana je do približno 2028. godine, nakon čega slijede pasivna rekultivacija i desetogodišnji period okolišnog monitoringa.

„Odgovorno zatvaranje mora biti planirano unaprijed i pretočeno u konkretne obaveze, od odobrenog plana i finansijskog osiguranja do rehabilitacije i dugoročnog monitoringa“, kazala je Tsakova.

Važan dio iskustva ovog rudnika odnosi se i na pitanje šta rudnik ostavlja zajednici nakon završetka eksploatacije. DPM Metals je, prema podacima predstavljenim na SECW-u, u različite projekte za dobrobit općine Krumovgrad investirao 14,3 miliona eura, uključujući podršku zdravstvenim uslugama, obrazovanju, kulturi i sportu.

Istovremeno je kroz fond za podršku malim i srednjim preduzećima razvijan lokalni poslovni sektor koji ne zavisi od rudnika. Fond je uspostavljen 2019. godine sa pet miliona američkih dolara, a do 2026. podržano je 89 projekata i kreirana 173 radna mjesta koja nisu povezana s rudarstvom.

„Ekonomska tranzicija zajednice mora početi prije zatvaranja rudnika. Cilj nije da zajednica nakon odlaska rudnika ostane bez ekonomskog oslonca, nego da tokom njegovog rada stvori vlastite kapacitete za budućnost“, istakla je Tsakova.

Budućnost same lokacije također je dio plana zatvaranja. Prostor bi nakon rehabilitacije trebao dobiti novu namjenu kroz sadržaje povezane s prirodom, rekreacijom, obrazovanjem i lokalnom zajednicom, dok je dio zemljišta i raspoložive infrastrukture predviđen za prijenos općini Krumovgrad. Upravo je budućnost DPM Metals Ada Tepe rudnika jedna od završnih tema o kojima je govorila Tsakova, predstavljena kroz viziju prostora nakon rudarskih aktivnosti.

“Iskustvo iz Krumovgrada pokazuje i da odnos rudnika i zajednice nije bio bez izazova. DPM je, odgovarajući na zabrinutost stanovništva, mijenjao pojedine planove te posebnu pažnju usmjerio na kvalitet zraka, buku, vodu i zaštitu zemljišta. Upravo taj dio priče važan je za koncept odgovornog rudarstva: povjerenje lokalne zajednice ne podrazumijeva se, nego se gradi tokom cijelog trajanja projekta”, zaključuje Tsakova.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja raspolaže značajnim mineralnim potencijalom, iskustvo DPM Metals Ada Tepe rudnika pokazuje kako se odgovorno rudarstvo planira i za period nakon završetka eksploatacije. Tsakova je posebno naglasila važnost unaprijed definisanih i finansijski osiguranih obaveza rehabilitacije, u skladu s primjerima prakse iz Evropske unije, kao osnove za zaštitu okoliša i dugoročnu održivost lokalne zajednice.

The post SECW: DPM Metals Ada Tepe rudnik – od rudnika zlata do dugoročnog naslijeđa za lokalnu zajednicu appeared first on Biznis Info.

Istovremeno je uvoz dostigao čak 21,13 milijardu KM i povećan je za 7,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Rezultat je vanjskotrgovinski robni deficit od čak 9,3 milijarde KM za samo osam mjeseci. Na rast deficita snažno su utjecale cijene nafte na svjetskom tržištu, piše BiznisInfo.ba.

Deficit povećan za oko 800 miliona KM

Poređenje s prošlom godinom još jasnije pokazuje razmjere problema. U prvih osam mjeseci 2025. BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,12 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 19,66 milijarde KM. Trgovinski deficit tada je iznosio oko 8,53 milijardi KM.

To znači da je za godinu dana deficit povećan za približno 800 miliona KM, odnosno za oko 9,3 posto. Drugim riječima, uprkos rastu domaćeg izvoza, dodatni prihodi od prodaje robe u inostranstvu nisu uspjeli pratiti još snažnije povećanje vrijednosti robe koju BiH kupuje iz drugih zemalja.

Pokrivenost uvoza izvozom zbog toga je pala sa 56,6 posto prošle godine na 55,8 posto ove godine. To praktično znači da na svakih 100 KM uvezene robe BiH izvozi robu vrijednu manje od 56 KM.

Skuplja nafta snažno povećala račun za uvoz

Posebno veliki rast zabilježen je kod nafte i naftnih derivata. BiH je za prvih osam mjeseci ove godine uvezla ovih proizvoda u vrijednosti od gotovo 2,08 milijardi KM, što je čak 38,6 posto više nego godinu ranije.

Ovaj rast ne znači da je BiH uvezla toliko više nafte i derivata u količinskom smislu. Na vrijednost uvoza snažno je uticao veliki rast cijena nafte na svjetskom tržištu tokom 2026. godine. Primjera radi, prosječna cijena Brenta u avgustu bila je oko 91 dolar po barelu, naspram oko 68 dolara godinu ranije.

Izvoz prema Evropskoj uniji snažno raste

Unutar ukupnih podataka postoji i izrazito pozitivan trend. BiH je u prvih osam mjeseci na tržište Evropske unije izvezla robe u vrijednosti od 9 milijardi KM, što je čak 10,2 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Uvoz iz EU istovremeno je povećan za 8,2 posto i dostigao 12,36 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s Evropskom unijom iznosi znatno boljih 72,8 posto. Brojke pokazuju da izvoz bh. kompanija prema najvećem tržištu zemlje raste osjetno brže od ukupnog izvoza.

Potpuno drugačiji trend zabilježen je u trgovini sa regionom, tačnije zemljama CEFTA-e. Izvoz BiH na ova tržišta iznosio je 1,84 milijarde KM, što predstavlja pad od 3,8 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Istovremeno je uvoz iz zemalja CEFTA-e blago povećan, za 0,5 posto, na 2,44 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 75,3 posto.

Dakle, dok bh. izvoz prema Evropskoj uniji bilježi dvocifren rast, prema tržištima CEFTA-e ove godine ide u suprotnom smjeru.

Pozitivan izvoz, ali deficit raste još brže

Najnoviji podaci tako daju prilično podijeljenu sliku bh. vanjske trgovine. S jedne strane, rast izvoza od šest posto predstavlja pozitivan signal, posebno imajući u vidu dvocifren rast plasmana robe na tržište Evropske unije.

S druge strane, uvoz raste još brže i u apsolutnom iznosu je gotovo 9,4 milijarde KM veći od izvoza. Ako se sadašnji trend nastavi do kraja godine, 2026. bi mogla donijeti novo značajno povećanje vanjskotrgovinskog robnog deficita BiH. Mnogo toga će zavisiti od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Skupa nafta gura BiH ka rekordnom deficitu: Minus već premašio 9,3 milijarde KM appeared first on Biznis Info.

Novi proizvodni pogon, u koji je uloženo više od dva miliona maraka, biće sutra zvanično pušten u rad u okviru postojećeg kompleksa “Orla” u Bijeljini, a namijenjen je remontu dva nova tipa turbomlaznih motora, čime će kompanija proširiti svoj program i pripremiti se za sertifikaciju za njihov remont, piše Glas Srpske.

Direktor kompanija “Orao” Marko Mrkajić kazao je za ovaj medij da je riječ o adaptaciji postojeće hale, odnosno radionice za remont turbomlaznih motora, u kojoj će biti instalirana oprema neophodna za rad na novim tipovima motora.

– Riječ je o dva nova tipa motora koja ćemo raditi u budućnosti, a trenutno smo u fazi sertifikacije. Jedan od osnovnih preduslova za to jeste odgovarajući radni prostor, odnosno radionica sa pripadajućom opremom. Ukupna vrijednost investicije je više od dva miliona maraka, kada se uzmu u obzir adaptacija, nabavka opreme i ostala sredstva neophodna za osposobljavanje prostora – rekao je Mrkajić.

Novi program obuhvatiće motore:

• M250 proizvođača “Rolls-Royce” i
• PT6A-25C kompanije “Pratt & Whitney”.

Važan korak u tehnološkom razvoju kompanije

Prema riječima Mrkajića, uvođenje ovih motora predstavlja važan korak u tehnološkom razvoju kompanije.

– Sa novom opremom i motorima nove generacije dodatno se osposobljavamo da budemo konkurentni na inostranom tržištu. Mi smo izvozno orijentisana kompanija i poslove koje budemo radili u ovom programu usmjeravaćemo na inostrano tržište. U ovom trenutku ne možemo govoriti o krajnjim kupcima, ali su ti motori široko rasprostranjeni i koriste se u velikom broju zemalja – naveo je Mrkajić.

Govoreći o dosadašnjem poslovanju, on je istakao da je “Orao” u proteklim godinama poslovao pozitivno, da je kompanija likvidna i da redovno izmiruje obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, državi i kreditorima. Najveći kupci u okviru sadašnjeg programa su, kako je naveo, ministarstva odbrane Srbije i Indije.

– Svjesni smo da na vazduhoplovnom tržištu, koje je veoma zahtjevno, možemo opstati samo uvođenjem novih tehnologija. Ono što trenutno radimo nije dovoljno za budući razvoj firme i zato smo se odlučili da investiramo u ova dva tipa motora – rekao je Mrkajić.

Da “Orao” ima potencijal za dalje širenje pokazuje i struktura zaposlenih:

• 341 radnik
• 120 visokoobrazovani kadar
• među radnicima su mašinski i elektroinženjeri, fizičari, hemičari, ekonomisti i pravnici.

Značaj majstorskog kadra

Mrkajić ističe i značaj majstorskog kadra, kao i saradnju sa Srednjom mašinskom školom.

– Ono što ljude zadržava u “Orlu” jeste mogućnost da ovdje stiču različita znanja i rade na sebi. Ova kompanija je neka vrsta nepresušnog izvora znanja, jer zaposleni imaju priliku da uče, usavršavaju se i rade u različitim oblastima. Uz platu i sve ostalo što je važno, mislim da je upravo mogućnost stalnog učenja jedan od ključnih razloga zbog kojih kadrovi prepoznaju “Orao” kao mjesto za rad i profesionalni razvoj – rekao je Mrkajić. Kada je riječ o daljem razvoju, dodao je da je strateški cilj ostanak na vazduhoplovnom tržištu i proširenje programa, kako u oblasti remonta, tako i u proizvodnji i pratećim djelatnostima.

– Pored jačanja remontnih kapaciteta i uvođenja novih programa, prostor za razvoj vidimo i u radnoj jedinici Proizvodnja, kroz saradnju sa međunarodno priznatim vazduhoplovnim kompanijama. Trenutno sarađujemo sa “Pratt & Whitney”, a u toku su pregovori i sa drugim poznatim kompanijama iz civilnog vazduhoplovstva – kazao je Mrkajić.

Otvaranje novog pogona moglo bi donijeti i nova radna mjesta, iako u “Orlu” za sada ne žele da licitiraju brojem novih zaposlenih.

– Otvara se prostor za nove kadrove. Riječ je o složenom tehnološkom postupku, a novi radnici moći će da stiču znanja kroz transfer znanja od postojećih zaposlenih. To može biti dobra prilika i za kompaniju i za ljude koji će doći – istakao je Mrkajić.

Sektor galvanohemijskih procesa

Marko Mrkajić je istakao da potencijal za širenje imaju i galvanizacija, odnosno sektor galvanohemijskih procesa, kao i laboratorija koja se bavi poslovima baždarenja i etaloniranja, te mjerenjem fizičkih i električnih veličina.

– Sve te djelatnosti, pored osnovnog remontnog programa, imaju prostor za razvoj u okviru civilnog vazduhoplovnog, ali i civilnog komercijalnog tržišta – naveo je Mrkajić za Glas Srpske.

The post „Orao“ širi kapacitete i cilja inostrano tržište: U novi pogon uloženo više od dva miliona KM appeared first on Biznis Info.

Time su završeni višemjesečni pregovori o poslovnoj saradnji. Naime, kako je objavio direktor BNT-TMiH Besim Belegić, saradnja je dogovorena nakon sastanka održanog tokom posjete sajmu u Parizu, nakon čega su uslijedili višemjesečni pregovori.

„Višemjesečni pregovori i jučerašnje višesatno definisanje svih elemenata ugovora rezultiralo je konačnim potpisivanjem ugovora o strateškom partnerstvu“, naveo je Belegić.

Nova zapošljavanja

Prema njegovim riječima, novi sporazum BNT-TMiH-u osigurava dugoročnu stabilnost poslovanja, uz visok obim poslovanja i mogućnost zapošljavanja nove radne snage.

„BNT-TMiH postaje sve važniji poslovni partner mnogim svjetskim kompanijama“, poručio je Belegić.

On je podsjetio da je kompanija prije tri godine bila pred gašenjem, navodeći da je zajedničkim angažmanom Vlade Federacije BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i zaposlenih kompanija uspjela preokrenuti situaciju i značajno unaprijediti poslovanje.

Tu, kako je najavio, neće biti kraj novih poslovnih aktivnosti.

Sporazumom i sa kompanijom iz Egipta

Početkom oktobra predstavnici BNT-TMiH-a trebali bi zaključiti još jedan važan sporazum, ovog puta sa kompanijom iz Egipta, čime bi dodatno bio proširen proizvodni program.

Novi sporazumi dio su širenja međunarodne poslovne saradnje BNT-TMiH-a i jačanja njegove pozicije na inozemnim tržištima.

The post Novi veliki posao za BNT-TMiH: Potpisan strateški sporazum sa partnerom iz Saudijske Arabije appeared first on Biznis Info.

Za kompanije, lidere i profesionalce koji žele razumjeti kako će te promjene uticati na njihove poslove, tržišta i način rada, ključno pitanje više nije šta AI može, nego kako ga pretvoriti u stvarnu prednost. Upravo na to će na NetWorku 14 odgovoriti Björn Ognibeni, međunarodni digitalni strateg i stručnjak za vještačku inteligenciju, disruptivne inovacije i kineski tehnološki ekosistem. Kroz dvije sesije pokazat će šta kompanije iz drugih dijelova svijeta mogu naučiti iz kineskog pristupa,

Na NetWorku 14, koji se održava od 21. do 23. 10. 2026. godine u Neumu, Ognibeni će kroz keynote predavanje na otvaranju predstaviti širu sliku kineskog pristupa tehnologiji i AI, dok će druga, interaktivna sesija biti posvećena njegovoj praktičnoj primjeni u poslovanju.

U keynote predavanju „Re-Thinking Digital: How AI and Disruptive Innovation Are Redefining the Global Rules of Business and How China Is Driving This Change“, pokazat će zašto se digitalna budućnost više ne može posmatrati isključivo kroz iskustvo Silikonske doline. Kroz primjere globalno poznatih kompanija poput SHEIN-a i Xiaomija, predstavit će kako se tehnologija u Kini koristi ne samo za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti, nego i za razvoj novih proizvoda, usluga, poslovnih modela i izvora rasta. Cilj nije kopiranje kineskog modela, već razumijevanje drugačijeg pristupa i lekcija koje iz njega mogu izvući kompanije na drugim tržištima.

Druga sesija, „From Insight to Application: Translating Disruptive China for Your Business“, zamišljena je kao interaktivni deep dive o tome zašto kineske kompanije nove tehnologije tako brzo pretvaraju u poslovnu praksu. Kroz primjere iz trgovine, proizvodnje, logistike i AI-ja, Ognibeni će analizirati ulogu snažne konkurencije, brzog eksperimentisanja, povezivanja cijelih ekosistema i razvoja cjelovitih sistema umjesto izolovanih pilot-projekata. Fokus će biti na tome šta se iz tih iskustava može prilagoditi drugim tržištima i kako AI projekte pretvoriti u rješenja koja donose mjerljiv poslovni učinak.

Ognibeni se digitalnom transformacijom i novim poslovnim modelima bavi više od dvije decenije, a između ostalog, sarađivao je s kompanijama Deutsche Telekom, Siemens Gamesa i Volkswagen. Njegove sesije prirodno se nadovezuju na ovogodišnju temu NetWorka, HUMAN UPGRADE, koja u fokus stavlja pitanje kako ljudi i kompanije mogu pametnije i odgovornije koristiti tehnologiju za stvarni napredak. NetWork konferenciju organizuje agencija Communis, koja i kroz ovogodišnji program povezuje globalne tehnološke trendove s konkretnim poslovnim izazovima i njihovom primjenom.

Regular faza prodaje kotizacija traje do 30. 9. 2026. godine, a više informacija o programu i konferenciji nalazi se na web stranici www.networkkonferencija.ba i na zvaničnim profilima: LinkedIn, Facebook, Instagram i X.

The post Björn Ognibeni na NetWorku 14 otkriva šta biznisi mogu naučiti od Kine appeared first on Biznis Info.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine plata je nominalno veća za devet posto, a realno za 3,8 posto.

Najviša prosječna neto plata od 2.286 KM isplaćena je u području stručne, naučne i tehničke djelatnosti, a najniža od 1.286 KM u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu su u prosjeku bile više za 1,3 posto u odnosu na jul, a u odnosu na avgust prethodne godine više za pet posto.

Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u 10, a niže cijene u dva odjeljka.

Prosječna avgustovska bruto plata iznosila je 2.616 KM.

The post Prosječna neto plata za avgust u RS 1.695 KM appeared first on Biznis Info.

Ovim odlukama direktno se omogućava radni angažman i sistemska podrška za boračke kategorije, visokoobrazovani kadar, samostalne preduzetnike, te radnike u oblasti sporta i kulture.

Na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, usvojeni su zaključci koji obuhvataju sufinansiranje zapošljavanja članova šehidskih porodica, porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, demobilisanih i maloljetnih boraca te članova njihovih porodica, kao i kandidata s visokom i višom stručnom spremom. Pored toga, usvojene su i liste aplikanata za program „Samozapošljavanje 2026” koji pokreću vlastite biznise, te nastavak podrške za zapošljavanje u sportskim kolektivima i institucijama kulture.

2.000 KM mjesečno

Kroz Program zapošljavanja VSS i VŠS, odobrene su prijave za 206 poslodavaca čime se omogućava zapošljavanje 250 mladih stručnjaka.

Za svakog novouposlenog osigurana je pojedinačna podrška od 24.000 KM (odnosno 2.000 KM mjesečno tokom godinu dana za plate i doprinose).

Paralelno s tim, usvojene su i liste za Program „Samozapošljavanje 2026”, koji preduzetnicima osigurava 10.000 KM bespovratno za pokretanje biznisa, uz dodatnih 600 KM mjesečno za plate, te programi sufinansiranja zapošljavanja boračkih kategorija i radnika u sektoru sporta i kulture.

Sistemska podrška

Fokus ovih mjera i njihov direktan uticaj na tržište rada naglasio je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk:

„Nastavljamo sa sistemskom podrškom našim borcima i njihovim porodicama, dajući istovremeno priliku mladim visokoobrazovanim ljudima da ostave trag u svojoj struci. Posebno nas raduje odziv za program samozapošljavanja, jer direktno ulaganje u odvažne ljude koji pokreću vlastite biznise i stvaraju nova radna mjesta predstavlja najzdraviji oslonac razvoju privrede u Kantonu Sarajevo“.

Sve odobrene mjere realizuju se putem JU „Služba za zapošljavanje KS“, koja će u narednim danima pristupiti potpisivanju pojedinačnih ugovora s korisnicima.

The post Vlada KS usvojila liste korisnika za 4 programa zapošljavanja: 2.000 KM mjesečno za mlade stručnjake appeared first on Biznis Info.