Referentna cijena sirove nafte Brent spustila se na oko 80 dolara po barelu, dok se američka WTI nafta kreće oko 76 dolara. Time je tržište izbrisalo veliki dio rasta zabilježenog tokom prethodnih sedmica, kada su geopolitičke tenzije izazvale strah od poremećaja u isporukama kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Analitičari navode da je do pada cijena došlo nakon što su se smanjile bojazni od prekida isporuka, a trgovci počeli uklanjati takozvanu „ratnu premiju“ koja je prethodno bila ugrađena u cijenu nafte.

Tokom vrhunca krize cijene su bile znatno više, a pojedini stručnjaci upozoravali su da bi u slučaju ozbiljnije eskalacije sukoba nafta mogla dostići i trocifrene iznose.

Međutim, kako za sada nema većih poremećaja u transportu i proizvodnji, tržište se vratilo fokusiranju na osnovne faktore ponude i potražnje.

Dodatni pad cijena na pumpama

Za Bosnu i Hercegovinu ovakvo kretanje predstavlja dobru vijest, jer bi moglo dodatno ublažiti pritisak na cijene goriva na domaćem tržištu. Cijene su svakako u padu posljednjih dana.

Iako se promjene cijena sirove nafte ne prenose odmah na benzinske pumpe, dosadašnja praksa pokazuje da pad cijena na svjetskom tržištu nakon određenog vremena dovodi i do pojeftinjenja goriva u maloprodaji.

Ako se sadašnji trend nastavi i narednih dana, vozači u BiH mogli bi očekivati novo blago smanjenje cijena dizela i benzina tokom narednih sedmica.

Tržište nafte je, međutim, i dalje osjetljivo na geopolitička dešavanja, pa bi svaka nova eskalacija sukoba ili poremećaj u transportnim rutama mogao ponovo pokrenuti rast cijena.

The post Cijene nafte u padu: Tržište izbrisalo ratnu premiju appeared first on Biznis Info.

Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje autoputa Koridor 5C kroz Republiku Srpsku, i izgradnje dionice autoputa “9. januar” Banjaluka – Doboj.

S obzirom na to da su svi ovi projekti od strateškog značaja za Republiku Srpsku, predloženim izmjenama ovih zakona, brišu se odredbe koje su donesene u okolnostima proglašenog vanrednog stanja i koje više ne odgovaraju promjenama u pravnom sistemu i stvarnim potrebama, rečeno je iz Vlade RS.

The post Vlada RS olakšala postupak eksproprijacije za gradnju autoputeva appeared first on Biznis Info.

Ovo su pokazali nalazi istraživanja o iskustvima poslodavaca sa aktivnim mjerama tržišta rada, predstavljenog na radionici koju je organizovalo Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH (UPFBiH).

Istraživanje je realizovano u okviru projekta „Jačanje veze između politika tržišta rada, javnih službi za zapošljavanje i poslovne potražnje“, uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i Evropske unije kroz projekat LEP II.

Složeni administrativni zahtjevi

Autor istraživanja Faruk Hadžić predstavio je rezultate ankete poslodavaca iz različitih sektora i veličina kompanija, kao i fokus grupe održane u Gračanici u kojoj je učestvovalo oko 40 poslodavaca.

Rezultati pokazuju da poslodavci uglavnom prepoznaju vrijednost programa zapošljavanja, posebno kada je riječ o podršci pri zapošljavanju novih radnika i pristupu poticajima. Međutim, njihovo učešće često ograničavaju brojni izazovi.

Među najčešćim problemima navode se složeni administrativni zahtjevi, obaveze izvještavanja, nedovoljna prilagođenost rokova programa stvarnim potrebama privrede, kao i tehničke poteškoće prilikom prijave putem digitalnih sistema.

“Sistem liči na lutriju”

Posebno su odjeknule primjedbe poslodavaca na način prijave na pojedine programe, koje su učesnici fokus grupe opisali kao „lutriju“ u kojoj uspjeh zavisi od brzine pristupa sistemu, a ne od kvaliteta prijave.

Direktor UPFBiH Mario Nenadić kazao je da je važnost projekta upravo u tome što su poslodavci dobili priliku da direktno iznesu svoje potrebe.

“Politike tržišta rada moraju biti zasnovane na potrebama privrede. Poslodavci stvaraju nova radna mjesta, investiraju i razvijaju poslovanje, ali se svakodnevno suočavaju sa izazovom pronalaska adekvatne radne snage”, rekao je Nenadić.

Prema njegovim riječima, iskustva poslodavaca moraju biti sastavni dio kreiranja mjera zapošljavanja, a ne samo reakcija nakon donošenja odluka.

Nalazi istraživanja ukazuju da problem nije u samoj svrsi programa, već u načinu na koji su oni dostupni poslodavcima.

Izazov komunikacije

“Zabrinutosti u vezi s povjerenjem manje su se odnosile na same programe, a više na iskustvo pristupa njima. Glavni izazovi leže u načinu na koji se usluge komuniciraju, koriste i pružaju”, istakao je Hadžić.

Izvještaj predlaže nekoliko ključnih pravaca za unapređenje sistema: bolju komunikaciju s poslodavcima, jednostavnije procedure, pouzdanije digitalne platforme, veću podršku obuci radnika i fleksibilnije programe koji će bolje odgovarati potrebama kompanija.

Zaključak istraživanja je da nije potrebno potpuno mijenjati postojeći sistem, već ga modernizovati i bolje uskladiti sa potrebama tržišta rada.

Predstavnici institucija i poslodavaca saglasili su se da je jača saradnja ključna za efikasnije programe zapošljavanja i bolje rezultate na tržištu rada u Federaciji BiH.

The post Poslodavci otkrili šta ih najviše koči kod programa zapošljavanja u FBiH: Trebaju nam radnici, ali… appeared first on Biznis Info.

U Federaciji BiH poslodavci koji posluju na otvorenom tržištu rada imaju zakonsku obavezu zapošljavanja osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Zakon propisuje da je poslodavac dužan zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. Kada se ta obaveza ne ispuni, poslodavac svakog mjeseca pri isplati plaća uplaćuje poseban novčani iznos Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

“Poslodavima poručujemo da sredstva koja danas odlaze u pasivni trošak mogu se pretvoriti u razvojni resurs, novo radno mjesto i snažniju organizacijsku kulturu. Zapošljavanje osoba s invaliditetom nije samo zakonska obaveza, nego poslovna odluka koja donosi vrijednost i poslodavcu i društvu”, kazao je Ahmet Baljić, direktor Fonda.

Zakonska obaveza

Prema važećem modelu, poslodavac koji ne zaposli propisani broj osoba s invaliditetom plaća 25 posto prosječne plaće u Federaciji BiH za svaku osobu koju je bio dužan zaposliti. Posmatrano kroz posljednji javno dostupni podatak o prosječnoj neto plaći u FBiH, riječ je o 426,50 KM mjesečno po jednoj nepopunjenoj obavezi. Na godišnjem nivou to iznosi 5.118 KM. Kod većih sistema iznosi su znatno veći: kompanija sa 100 zaposlenih koja ne zaposli nijednu osobu s invaliditetom može imati trošak veći od 30.000 KM godišnje.

Zato je poruka Fonda usmjerena na promjenu poslovne logike. Umjesto da se zapošljavanje osoba s invaliditetom posmatra kao administrativna obaveza, Fond ga pozicionira kao priliku za razvoj radne snage, jačanje društveno odgovornih standarda, unapređenje imidža kompanije i stvarno uključivanje ljudi koji mogu, žele i znaju raditi.

“Predrasuda je najskuplji trošak koji poslodavac može imati. Kada osobu s invaliditetom posmatramo kroz kompetencije, radne navike i potencijal, a ne kroz stereotip, dobijamo zaposlenika, tim dobija novu vrijednost, a kompanija snažniji kredibilitet”, pojasnio je Baljić.

Podrška Fonda kao konkretan benefit za poslodavce

Zapošljavanjem osobe s invaliditetom poslodavac ne samo da izbjegava mjesečni trošak po osnovu neispunjavanja kvote, već može ostvariti i konkretne oblike podrške. Fond kroz javne pozive dodjeljuje novčane stimulanse za novo zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom, koji mogu iznositi od 15.000 KM do 32.400 KM po novozaposlenoj osobi, zavisno od uslova zapošljavanja, procenta invaliditeta i perioda zapošljavanja.

“Fond želi biti partner poslodavcima koji žele napraviti iskorak. Naša uloga je da pokažemo da inkluzivno zapošljavanje nije teret, nego održiv model koji povezuje zakonsku obavezu, finansijsku podršku i stvarnu društvenu korist”, rekao je Baljić.

Na kraju, izbor je takav da poslodavac može svakog mjeseca plaćati zato što nije otvorio vrata osobi s invaliditetom, ili taj isti izazov pretvoriti u novu priliku za čovjeka koji želi raditi, za tim koji može dobiti vrijednog člana i za kompaniju koja želi poslovati odgovorno. Zato je važno da poslodavci provjere svoju zakonsku obavezu, prepoznaju radna mjesta koja mogu biti dostupna osobama s invaliditetom i iskoriste podršku Fonda, jer svako novo radno mjesto znači korak bliže tržištu rada u kojem se ljudi vrednuju po znanju, trudu i potencijalu.

The post Nezapošljavanje osobe s invaliditetom poslodavca može koštati više od 5.000 KM godišnje appeared first on Biznis Info.

Iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da je potpisivanjem Sporazuma potvrđena zajednička opredijeljenost partnera za unapređenje digitalne transformacije trgovinskog sektora, jačanje finansijske inkluzije, razvoj bezgotovinskog plaćanja, te promociju transparentnog, sigurnog i konkurentnog poslovnog okruženja u Federaciji Bosne i Hercegovine i regionu Zapadnog Balkana. Ukupna vrijednost regionalnoj projekta je oko 3,4 miliona eura, od čega je skoro pola miliona eura namijenjeno aktivnostima u Bosni i Hercegovini, započetim još 2025. godine.

Povoljniji uslovi za poslovanje

– Federalno ministarstvo trgovine prepoznaje digitalizaciju trgovine i platnog prometa kao važan segment ukupne konkurentnosti privrede. Zbog toga želimo da, zajedno sa partnerima, stvorimo povoljnije uslove za poslovanje, podstaknemo razvoj modernih oblika plaćanja i doprinesemo suzbijanju sive ekonomije – kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Ministar Hasičević je obrazložio da trogodišnji program saradnje podrazumijeva uspostavljanje stalnog dijaloga između institucija i privatnog sektora, pripremu preporuka za unapređenje regulatornog okvira, razvoj programa podrške za mikro, mala i srednja preduzeća, te provođenje edukativnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na građane i poslovnu zajednicu.

Povećanje broja terminala za oko 40 posto

– U okviru projekta planirano je uključivanje do 7.500 POS uređaja za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, što praktično znači povećanje broja terminala za oko 40 posto. Naš cilj je stvoriti uslove u kojima će mikro, mala i srednja preduzeća lakše prihvatati elektronska plaćanja, smanjivati troškove poslovanja i biti konkurentnija na domaćem i međunarodnom tržištu. Važno je naglasiti da se ovim memorandumom ne stvaraju finansijske obaveze za potpisnike, već se izražava spremnost i zajednička odgovornost da kroz partnerstvo realizujemo aktivnosti od zajedničkog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine – rekao je ministar Hasičević.

Direktor GIZ-a za Bosnu i Hercegovinu Daniel Bagwitz je kazao da će poseban fokus biti na povećanju dostupnosti digitalnih plaćanja kod malih privrednika, posebno u manjim i ruralnim sredinama.

– Digitalna plaćanja olakšavaju poslovanje preduzećima, štede vrijeme i povećavaju njihovu konkurentnost na tržištu. Kroz Inicijativu „Bolji način“, GIZ, uime Vlade Savezne Republike Njemačke, podržava preduzeća širom Bosne i Hercegovine, posebno u manjim sredinama i ruralnim područjima, da lakše pristupe savremenim rješenjima digitalnog plaćanja. Inicijativa također promoviše finansijsko obrazovanje s naglaskom na odgovorno upravljanje finansijama i, samim tim, doprinosi efikasnijoj finansijskoj inkluziji malih trgovaca i građana – rekao je Bagwitz.

Dostupnost digitalnih plaćanja

Viša menadžerica za razvoj odnosa s klijentima kompanije Visa BiH Branka Gačina procjenjuje da Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj elektronskih plaćanja i ubrzanu tranziciju ka digitalnoj ekonomiji.

Gačina navodi da je istraživanje, koje je u martu 2025. godine uradila kompanija VISA, pokazalo snažnu vezu između prihvatanja digitalnih plaćanja i tržišnog razvoja, gdje je čak 65 posto preduzeća koja su uvela digitalna plaćanja zabilježilo rast prodaje, dok je 67 posto njih povećalo broj kupaca.

– Upravo zato kroz projekt „Bolji način“, zajedno sa regulatorima i partnerima iz industrije, radimo na podizanju svijesti i podršci malim i srednjim preduzećima da prepoznaju prednosti digitalnih plaćanja. Visa zajedno sa finansijskim institucijama donosi inovativna rješenja koja doprinose većoj finansijskoj inkluziji i ekonomskom rastu – poručila je Gačina.

Inicijativa „Bolji način“ nastala je na osnovu pozitivnih iskustava istoimenog projekta implementiranog u Srbiji u periodu od 2021. do 2025. godine. Kroz POS program koji je realizovan u okviru te inicijative, skoro 10.000 malih biznisa uvelo je kartična, instant i online plaćanja uz subvencionisanu podršku. U istom periodu zabilježen je rast bezgotovinskih plaćanja od oko 20 posto godišnje, kako po broju transakcija, tako i po obimu, uz istovremeni doprinos jačanju finansijske inkluzije, digitalizaciji poslovanja i unapređenju institucionalnog okvira za transparentnije poslovno okruženje, sapćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

The post Federacija BiH dio regionalne inicijative vrijedne 3,4 miliona eura za razvoj digitalne ekonomije appeared first on Biznis Info.

Sredstva su namijenjena sufinansiranju troškova pokretanja i razvoja vlastitog biznisa, a osim finansijske podrške, korisnicima će biti omogućena i stručna pomoć kroz treninge i mentorsku podršku.

Za poslovne planove do 30.000 KM

Prema uslovima javnog poziva, iznos podrške po jednom uspješno ocijenjenom poslovnom planu može iznositi maksimalno do 30.000 KM. O dodjeli sredstava odlučivat će stručna komisija na osnovu utvrđenih kriterija.

Pravo prijave imaju osobe sa prebivalištem na području općine Centar koje planiraju registrovati i razvijati biznis na području ove općine. Među potencijalnim korisnicima su mladi do 35 godina, žene starije od 35 godina, kao i dugoročno nezaposlene osobe koje se najmanje 12 mjeseci nalaze na evidenciji Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“.

Javni poziv otvoren je do 16. jula 2026. godine.

Zainteresovani kandidati prijavnu dokumentaciju mogu dostaviti direktno na protokol Općine Centar Sarajevo ili putem pošte.

Detalji poziva, obrasci i potrebna dokumentacija dostupni su na stranici Općine Centar Sarajevo.

The post 230.000 KM ZA NOVE BIZNISE: Budući poduzetnici mogu dobiti i do 30.000 KM appeared first on Biznis Info.

Kako je objavljeno, o tome je već obaviještena Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

Podsjećamo, ovaj komitet je još u decembru 2024. godine utvrdio da u BiH postoji niz nedostataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i dao rok od godinu i po dana da se otklone, pišu Nezavisne novine.

Registar stvarnih vlasnika jedan od ključnih problema

Inače, jedan od glavnih razloga za ovakav scenario je činjenica da Ministarstvo pravde Federacije BiH nije napravilo registar stvarnih vlasnika pravnih lica, što je Republika Srpska odavno završila.

Tim povodom se oglasio i Vedran Škobić, federalni ministar pravde, koji je okrivio softver Svjetske banke za neuspjeh u uspostavljanju ovog registra.

“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova. Navedeni projekt nije okončan jer pilot-sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”, kazao je Škobić i dodao da je postojao pritisak da se takvo rješenje prihvati, što je on odbio.

Istakao je da su konsultanti Svjetske banke napustili projekat, a da pritom nisu isporučili potpuno funkcionalan program, iako im je ostavljen rok od tri mjeseca za popravke.

“Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. U budžetu FBiH je predviđeno 2,6 miliona KM za izradu novog softvera, te će tender biti raspisan u narednih nekoliko dana”, istakao je Škobić.

Minić: Srpska je uradila sve što je potrebno

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je da je Srpska uradila sve što je potrebno kako BiH ne bi završila na “sivoj listi” Moneyvala, ali da zbog nerada institucija FBiH građani ispaštaju.

“Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srpske su davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno. Svi treba da trpimo te posljedice, zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprečavanje terorizma i pranja novca oni apsolutno ništa nisu uradili”, istakao je Minić.

Banke upozoravaju na skuplje i sporije transakcije

Nedavno se oglasilo i Udruženje banaka BiH koje je navelo da ovaj status prvenstveno pogađa bankarski sektor kroz znatno strože međunarodne provjere, što direktno otežava poslovanje građanima i privredi.

“Moguće posljedice ‘sive liste’ po bh. banke i ekonomiju uključuju skuplje i sporije transakcije, rizik da inostrane korespondentne banke prekinu saradnju s domaćim bankama, moguće povećanje kamatnih stopa i rast cijena bankarskih usluga za krajnje korisnike, te usporavanje priliva stranih investicija”, istakli su iz Udruženja banaka BiH.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” istakli da će sigurno doći do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija.

“U praksi to znači dodatne kontrole, te kašnjenja uplata i isplata iz Bosne i Hercegovine i prema njoj, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju domaćih privrednika s inostranim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici s obzirom na činjenicu da više od 73% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Usporiće se priliv sredstava od dijaspore

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da negativne posljedice koje mogu proizaći iz stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala ogledaju se u pooštravanju procedura u vezi sa transferima novca u BiH i iz BiH.

“Usljed činjenice da će rasti administrativni zahtjevi u vezi sa izvorima i svrhom uplata, inostrane korespondentske banke će vjerovatno povećati naknade za obradu transakcija prema BiH i iz nje. To će usporiti priliv sredstava od dijaspore i povećati troškove transfera. Firme koje su izvozno orijentisane će takođe imati poteškoće pri plaćanju inostranih dobavljača i naplati potraživanja”, objasnio je Mlinarević.

Dodao je da ako bi BiH duže ostala na “sivoj listi” posljedice bi se produbljivale do nivoa rasta kamatnih stopa zbog povećanog rizika zemlje i smanjenje stranih investicija iz istih razloga.

“Ova situacija se može izbjeći usvajanjem neophodnih zakona iz domena međunarodne saradnje i oduzimanja nezakonito stečene imovine, te bi uz realizaciju operativnih zahtjeva, od ranije poznatih, BiH mogla biti skinuta sa ove liste”, naglasio je Mlinarević.

Zvizdić za ovo okrivio ministre iz SNSD-a

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, okrivio je SNSD za “sivu listu” Moneyvala.

“Mjesecima smo upozoravali Vijeće ministara da usvoji potrebne zakone i da ne dovede BiH u situaciju da će biti izrečena mjera stavljanja na sivu listu Moneyvala, što će napraviti ogromne probleme i bankarskom sektoru i reputaciji države i investicijama, a u konačnici svim građanima. Ministri iz SNSD-a svjesno nanose štetu građanima”, istakao je Zvizdić.

The post Koje su posljedice uvođenja “sive liste” Moneyvala za BiH? appeared first on Biznis Info.

Riječ je o obilaznici oko Živinica, a koja se nalaz na područjima gradova Tuzla i Živinice.

Ovom odlukom se, kako je rečeno nakon sjednice, stvaraju dodatne pravne i administrativne pretpostavke za nastavak aktivnosti na realizaciji ovog značajnog infrastrukturnog projekta.

Usklađivanje trase

Izmjena je uslijedila na zahtjev JP Ceste Federacije BiH, nakon što je tokom izrade glavnog projekta izvršeno usklađivanje trase sa stvarnim uslovima na terenu, zbog čega je bilo potrebno prilagoditi i granice eksproprijacionog pojasa.

Riječ je o tehničkom usklađivanju dokumentacije, odnosno spiskova parcela iz elaborata eksproprijacije, sa konačno utvrđenim granicama eksproprijacionog pojasa, čime se omogućava nastavak procedura potrebnih za realizaciju ovog projekta.

Rasterećenje postojećih saobraćajnica

Kako je navedeno, projekat ima poseban značaj za bolju saobraćajnu povezanost, rasterećenje postojećih saobraćajnica i unapređenje putne infrastrukture na području Tuzle i Živinica.

The post Nastavlja se procedura za izgradnju obilaznice oko Živinica, projekat donosi bolju povezanost i manje gužve appeared first on Biznis Info.

Prve korekcije već su vidljive u nabavnim cijenama, ali će se njihov efekat na benzinskim pumpama osjetiti tek nakon što budu potrošene postojeće zalihe. Aktuelna cijena dizela na pumpama u Bosni i Hercegovini kreće se oko tri konvertibilne marke po litru.

Pojeftinjenje uz vremenski odmak

Ekonomski stručnjak Damir Bećirović pojašnjava da maloprodajne cijene naftnih derivata ne prate odmah kretanja na svjetskom tržištu.

„S obzirom na to da maloprodaja naftnih derivata reaguje s odmakom od nekoliko sedmica, koje su potrebne za transport i potrošnju postojećih zaliha, za dvije do tri sedmice možemo očekivati pad cijena naftnih derivata u Bosni i Hercegovini“, kazao je Bećirović, javlja Federalna televizija.

Sličnog je mišljenja i predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Mladen Bošković.

„Ne možemo očekivati da se bilo šta desi preko noći. Poskupljenje nije došlo preko noći, pa tako ni pojeftinjenje ne može doći preko noći. Kako se budu obnavljale zalihe, realno je očekivati smanjenje cijena“, rekao je Bošković.

Ograničenje marži na snazi

Federalna vlada nastoji ublažiti rast cijena ograničenjem marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata.

Prema važećoj odluci, maksimalna marža u veleprodaji iznosi šest feninga po litru, dok je maksimalna marža u maloprodaji ograničena na 25 feninga po litru.

Međutim, ekonomisti smatraju da ova mjera nije odgovor na aktuelna tržišna kretanja.

„Mogle su se privremeno ukinuti određene akcize ili barem porez na dodanu vrijednost. Ograničavanje marži nije nova mjera, ona postoji godinama. Kao što su ranije ograničavanje cijena predstavljali kao nešto spektakularno, sada se na isti način predstavlja i ova mjera“, naveo je Bećirović.

Subvencije u RS-u

U RS-u na snazi je subvencija od deset feninga po litru goriva. Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima navode da su cijene na pojedinim benzinskim pumpama već ispod tri konvertibilne marke po litru i bez obračunate subvencije, te da je u proteklih nešto više od mjesec dana gorivo pojeftinilo za oko jednu marku.

Hoće li pojeftiniti i ostali proizvodi?

Međutim, ni novo pojeftinjenje koje se očekuje neće dovesti do pojeftinjenja drugih proizvoda i usluga.

„Gorivo nije jedina varijabla i jedini trošak. Dolazilo je do rasta cijena repromaterijala, prije svega do rasta cijene rada, tako da osim pojeftinjenja nafte ne očekujem smanjenje cijena ostalih proizvoda i usluga“, istakao je Bećirović.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja za zaštitu potrošača Reakcija Dragan Jošić smatra da je potrebno više pažnje posvetiti kontroli cijena osnovnih životnih namirnica.

„Ono čime se svakako moramo baviti jesu cijene osnovnih životnih namirnica. Vlada RS-a donijela je odluku o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica, ali je spisak tih proizvoda mali i trebalo bi ga značajno proširiti“, poručio je Jošić.

Jeftinije punjenje rezervoara ostavit će u kućnim budžetima bh. građana koju marku više, ali na značajnije uštede ćemo i dalje pričekati s potrošačkom korpom dvostruko višom od prosječne plate.

The post Pad cijena nafte donijet će olakšanje na pumpama, ne i u marketima appeared first on Biznis Info.

Studija identificira Poslovnu zonu Doglodi na Ilidži kao najperspektivniju lokaciju za razvoj nove poslovno-industrijske zone u Kantonu Sarajevo. Sa analitičkim obuhvatom od približno 148,5 hektara, zona predstavlja jedan od najvećih razvojnih prostora ove vrste u Bosni i Hercegovini, s potencijalom za do 9.435 novih radnih mjesta i mobilizaciju više od 1,2 milijarde KM privatnih investicija.

Potencijal za više od 9.400 novih radnih mjesta i 1,2 milijarde KM privatnih investicija

Povodom prezentacije Studije, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk izjavio je:

„Razvoj poslovnih zona bio je jedan od ključnih razvojnih prioriteta koje sam naglasio još u ekspozeu pri preuzimanju funkcije premijera, i danas smo napravili još jedan korak ka njegovoj realizaciji. Sa skoro 150 hektara, odličnom saobraćajnom povezanošću i potencijalom za više od devet hiljada novih radnih mjesta, ovo je projekt koji može promijeniti ekonomsku sliku Kantona Sarajevo za generacije koje dolaze. Radi se o mogućnosti da privučemo investitore koji donose znanje, tehnologiju i kvalitetna radna mjesta, a ne samo o tome da prodamo zemljište. Vlada Kantona Sarajevo će, u saradnji sa Općinom Ilidža i svim relevantnim institucijama, nastaviti fazni i odgovoran pristup razvoju zone, u skladu sa stvarnim potrebama privrede i dugoročnim interesima naših građana.”

Ministar privrede Kantona Sarajevo naglasio je da Ministarstvo već godinama aktivno ulaže u razvoj poslovne infrastrukture:

“Budžetom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo svake godine planirana su sredstva za sufinansiranje projekata infrastrukturnog uređenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u poslovnim zonama, kao i za podršku projektima općinskih poslovnih inkubatora. Kroz podršku projektima od značaja za Kanton stvaraju se uslovi za razvoj savremene poslovne infrastrukture, jačanje investicionog potencijala i unapređenje konkurentnosti privrede Kantona Sarajevo. Predstavljena Studija potvrđuje da Kanton Sarajevo ima potencijal za realizaciju projekta koji može postati značajan pokretač investicija, zapošljavanja i privrednog razvoja u narednom periodu. U tom kontekstu, Ministarstvo će raditi na uspostavi poslovne zone Doglodi, jedne od najvećih poslovnih zona na teritoriji Bosne i Hercegovine, koja će biti u nadležnosti Vlade Kantona Sarajevo, te zajedno sa drugim nadležnim institucijama raditi na realizaciji ovog projekta i stvaranju uslova za nova ulaganja.“

Prof. dr. Muamer Halilbašić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, koji je rukovodio izradom Studije, istakao je značaj usklađenosti projekta s prostorno-planskom dokumentacijom:

Poziv investitorima

„Za projekt industrijske zone bitno je da bude prepoznat i u planskim dokumentima, odnosno u Urbanističkom planu Kantona Sarajevo, gdje smo ga ucrtali, tako da se lagano kockice najveće industrijske zone u BiH sklapaju. Ovo će ujedno biti i najbolji poziv domaćim i stranim investitorima da dođu i investiraju u kanton i našu domovinu.”

Kanton Sarajevo trenutno raspolaže sa 38 industrijskih i poslovnih zona ukupne površine oko 923 hektara, od kojih je većina potpuno ili u visokoj mjeri popunjena, dok su preostale lokacije često prostorno ograničene, fragmentirane ili nisu spremne za prihvat većih investitora. Lokacija Doglodi izdvaja se kao odgovor na taj deficit — smještena u neposrednoj blizini autoceste, aerodroma, željezničke infrastrukture i glavnih distributivnih pravaca, ona je iznimno dobro pozicionirana za različite profile investitora.

Strateški razvojni instrument

Planirani razvoj zone može otvoriti prostor za približno 93 investicione lokacije uz mogućnost faznog razvoja. Pri tome, Zona Doglodi nije zamišljena kao projekat jednostavne prodaje zemljišta, već kao strateški razvojni instrument čiji dugoročni učinci obuhvataju nova radna mjesta, poreze i doprinose, rast proizvodnje, jačanje lanaca snabdijevanja i modernizaciju privredne strukture Kantona i Federacije BiH.

Studija također identifikuje ključne preduslove za realizaciju projekta: rješavanje pravnog statusa zemljišta, usvajanje prostorno-planske dokumentacije, zaštitu od poplava, fazno infrastrukturno opremanje zone, transparentnu cjenovnu politiku i uspostavljanje profesionalnog modela upravljanja.

The post Najveća poslovna zona u BiH mogla bi nići kod Sarajeva: Potencijal za više od 9.400 novih radnih mjesta appeared first on Biznis Info.