BiH za 13 mjeseci izvezla 1,2 milijarde KM namještaja, najviše u Njemačku

0

Izvoz namještaja, posteljina, madraca iz Bosne i Hercegovine za 12 mjeseci 2017. i u prvom mjesecu ove godine, iznosio je 1,24 milijarde KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.

Riječ je o iznosu od 163 miliona kilograma u vrijednosti robe. Prema bazama VTK, tokom 2017. godine, najviše iz ove grane industrije izvezli smo u Njemačku, i to više od 405 miliona KM, piše Radio Sarajevo

Zatim slijedi Španija, u koju smo plasirali 101 miliona KM u vrijednosti robe, Hrvatska sa 88 miliona KM, Češka Republika sa 80 miliona KM i Holandija sa oko 75 miliona KM.

Najviše izvozili sjedišta

Namještaj madrace, posteljine i slično izvozili smo i u Italiju i Francusku, gdje je isporučeno oko 62 miliona KM, odnosno skoro 40 miliona KM vrijednosti robe, a još i u Austriju 38 miliona, Sloveniju 35 miliona, te u Tursku 31 milion KM.

Prema  analizama, najviše su se lani izvozila sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, namještaj za spavaće sobe, te drveni kuhinjski i kancelarijski namještaj.

Sjedišta su se najviše plasirana u Njemačku, Austriju i Italiju, kancelarijski namještaj u Njemačku, Švedsku i Hrvatsku, dok se kuhinjski namještaj pretežno izvozio u Švicarsku, Hrvatsku, Norvešku, Austriju.

Spavaće sobe i namještaj od drveta za dnevne sobe i trpezarije najviše je završavao opet  u Njemačkoj, Holandiji, Hrvatskoj, Češkoj, a ostali drveni namještaj i dijelovi izvozili su se  u Njemačku, Hrvatsku, Češku, Italiju…

Montažne drvene kuće najviše su se izvozile u Švedsku, Švicarsku i Francusku.

Najbolja godina dosad

Prema relevantnim analizama, proizvođači namještaja ove godine bi mogli imati najbolju godinu ikada i “znatno doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije u BiH, povećanju izvoza, smanjenju nezaposlenost, ali i rastu ugleda naše zemlje u inozemstvu”.

Za razliku od drugih grana industrije, smatraju analitičari, proizvođači namještaja ne traže novac niti bilo kakve subvencije od države. Njihov najveći problem je nedostatak sirovine ali i, sve više, manjak kvalifikovane radne snage.

(Radio Sarajevo)