Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH odobrio je izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, čime su konačno stvoreni organizacioni uslovi za uspostavljanje carinske službe na Graničnom prelazu Gradiška Novi Most – Gornji Varoš.

Riječ je o veoma važnom potezu za funkcionisanje novog prelaza. Naime, bez odgovarajućih izmjena unutrašnje organizacije UIO nije bilo moguće trajno rasporediti i organizovati carinsku službu na novoj lokaciji.

Na sjednici nije učestvovao Zijad Krnjić, čiji je mandat eksperta ispred Vlade Federacije BiH istekao u septembru. Krnjić je, podsjetimo, prethodnih mjeseci odbijao glasati o izmjenama pravilnika. Kao uslov za svoju podršku tražio je da se prije toga na dnevni red uvrsti pitanje novih koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a.

Usvajanjem pravilnika se uklanja jedna od prepreka koje su pratile projekat novog prelaza kod Gradiške, čija je infrastruktura godinama čekala da bude stavljena u funkciju.

Važan pravac između BiH i Evropske unije

Novi granični prelaz povezan je s novim mostom preko Save između Gradiške i Hrvatske i predstavlja ključnu tačku na jednom od najprometnijih pravaca između BiH i Evropske unije.

Novi most završen je još 2022. godine, ali njegovo potpuno stavljanje u funkciju bilo je uslovljeno nizom administrativnih i međudržavnih procedura. Prelaz je ove godine počeo privremeno funkcionisati nakon problema na starom mostu, dok su u međuvremenu nastavljene aktivnosti na stvaranju uslova za njegov redovan rad.

Današnja odluka Upravnog odbora UIO važna je upravo u tom kontekstu – omogućava da carinska služba na novom prelazu bude organizovana u skladu s novim statusom i potrebama ove lokacije.

Uskoro počinje rad i Rače 2

Izmjene Pravilnika ne odnose se samo na Gradišku. UIO je istovremeno stvorio organizacione uslove za uspostavljanje carinske službe na potpuno novom Graničnom prelazu Rača 2 – Sremska Rača 2 između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Prema informacijama UIO, početak rada ovog graničnog prelaza očekuje se polovinom oktobra 2026. godine. Ovaj potez omogućava realizaciju obaveza BiH iz Aneksa Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije o zajedničkoj lokaciji na graničnom prelazu Rača 2 – Sremska Rača 2.

Promjene i na osam prelaza prema Hrvatskoj

Istim izmjenama riješeno je i pitanje rada carinske službe na još osam graničnih prelaza prema Hrvatskoj koji su promijenili status.

Riječ je o prelazima Zagrad, Vaganj, Vinica, Subašići, Drnovačko Brdo, Duži, Orahov Do i Tržačka Raštela. Oni su, u skladu s Ugovorom o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, iz prelaza za pogranični promet prekategorisani u granične prelaze za međunarodni drumski promet putnika.

Na ovim lokacijama bit će omogućen prelazak putničkih vozila i putnika koji sa sobom nose robu koju su dužni prijaviti carini, u vrijednosti do 5.000 KM, pod uslovom da nije riječ o robi komercijalnog karaktera.

Današnja odluka tako ima znatno širi značaj od samog novog prelaza kod Gradiške. Njome se stvaraju organizacione pretpostavke za rad carinske službe na dva nova velika prelaza, ali i na nizu manjih prelaza prema Hrvatskoj koji dobijaju veći značaj u međunarodnom putničkom prometu.

The post Nakon godina čekanja uklonjena ključna prepreka: Ključni granični prelaz BiH i Hrvatske može u punu funkciju appeared first on Biznis Info.

Prema analizi Visual Capitalista, zasnovanoj na podacima StockAnalysis.com i lokalnih berzi, tržišna kapitalizacija mostarske banke procijenjena je na oko 1,14 milijardi dolara.

Analiza BiznisInfo.ba na osnovu aktuelnih podataka Sarajevske berze pokazuje da tržišna kapitalizacija redovnih dionica UniCredit Bank Mostar trenutno iznosi preciznije 1.957.230.950 KM, odnosno gotovo 1,96 milijardi KM. Time UniCredit Bank Mostar nosi titulu najvrednije kompanije iz BiH među kompanijama čijim se dionicama javno trguje.

BiznisInfo.ba podsjeća da u BiH posluje i UniCredit Bank a.d. Banja Luka, čija tržišna kapitalizacija prema podacima Banjalučke berze iznosi oko 268 miliona KM.

To ne znači da je najvrednija kompanija u BiH

Ovdje je, međutim, važno napraviti jednu razliku. Ovo nije lista najvrednijih kompanija u BiH uopće, već poređenje kompanija koje su prisutne na berzi i za koje se tržišna kapitalizacija može izračunati na osnovu broja dionica i njihove tržišne cijene.

Brojne velike privatne kompanije u BiH nisu izlistane na berzi, pa ih ovakve međunarodne analize ne obuhvataju. Jedan od najboljih primjera je Bingo, najveća domaća poslovna grupacija, čijim se vlasničkim udjelima ne trguje na berzi. Zbog toga se na ovaj način ne može utvrditi njena tržišna kapitalizacija niti je direktno porediti s UniCredit Bank Mostar.

Zagrebačka banka vlasnik gotovo cijele banke

Posebno je zanimljiva vlasnička struktura najvrednije bh. kompanije na berzi. Prema podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, Zagrebačka banka d.d. drži čak 99,3 posto dionica UniCredit Bank Mostar.

Zagrebačka banka i sama posluje u sastavu italijanske UniCredit grupe, pa je mostarska banka praktično u potpunosti pod kontrolom ove velike evropske bankarske grupacije. Prema istim podacima, drugi najveći dioničar je Petar Ćorluka, sa udjelom od 0,448 posto. Prema trenutnoj tržišnoj kapitalizaciji banke, paket od 0,448 posto koji glasi na Petra Ćorluku vrijedi približno 8,8 miliona KM.

BiH ispred Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije

Poređenje s ostatkom regiona također donosi zanimljive podatke. Najvrednija kompanija na berzi u Sloveniji je farmaceutska Krka, čija je tržišna kapitalizacija prema presjeku korištenom u međunarodnoj analizi iznosila oko 8,96 milijardi dolara.

Hrvatsku predvodi upravo Zagrebačka banka, sa vrijednošću od oko 8,5 milijardi dolara. Razlika prema BiH je, dakle, velika – hrvatski berzanski lider vrijedi više od sedam puta više od UniCredit Bank Mostar.

S druge strane, BiH je praktično izjednačena sa Srbijom. Najvrednija kompanija na Beogradskoj berzi je NIS, čija je tržišna kapitalizacija procijenjena na oko 1,13 milijardi dolara, tek nešto manje od 1,14 milijardi dolara UniCredit Bank Mostar.

U Sjevernoj Makedoniji prvo mjesto zauzima Komercijalna banka sa približno 980 miliona dolara, dok je u Crnoj Gori najvrednija berzanska kompanija Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), sa oko 680 miliona dolara.

Prema ovom presjeku, dakle, berzanski lider iz BiH vrijedi više od lidera Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, ali znatno manje od vodećih kompanija u Hrvatskoj i Sloveniji.

Evropski vrh je u potpuno drugoj ligi

Razmjere evropskog tržišta najbolje se vide kada se UniCredit Bank Mostar uporedi s najvećim kompanijama kontinenta. Na prvom mjestu je nizozemski tehnološki gigant ASML, čija je tržišna kapitalizacija prema istom presjeku iznosila oko 670 milijardi dolara.

Veliku Britaniju predvodi HSBC, Švicarsku Roche, Njemačku Siemens, a Francusku L'Oréal.  Ipak, zanimljivo je da banke predvode veliki broj evropskih tržišta. Upravo je finansijski sektor posebno zastupljen među najvrednijim kompanijama pojedinačnih evropskih država.

BiH se uklapa u taj obrazac – njen berzanski lider je banka čija trenutna tržišna kapitalizacija, prema računici BiznisInfo.ba na osnovu podataka Sarajevske berze, iznosi gotovo 1,96 milijardi KM.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najvrednija kompanija na berzi u BiH vrijedi 1,96 milijardi KM: Evo ko je vlasnik appeared first on Biznis Info.

Sarajevska berza (SASE) objavila je 6. oktobra da je, na zahtjev člana Berze Unibroker d.o.o. Sarajevo, zakazala vanrednu aukciju za 15. oktobar 2026. godine. Predmet prodaje je 26.000 dionica Igmana, a prodavac je ZIF Bonus d.d. Sarajevo.

Početna cijena iznosi 178 KM po dionici, što znači da ukupna početna vrijednost ponuđenog paketa iznosi 4,6 miliona KM.

Na tržištu skoro 4,5 posto Igmana

Riječ je o značajnom vlasničkom paketu. Igman ima ukupno 578.906 dionica, pa 26.000 dionica koje se nude predstavlja približno 4,49 posto vlasništva kompanije.

Zanimljivo je da je praktično identičan paket već nedavno bio ponuđen na prodaju u septembru. Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, ZIF Bonus je i tada na vanrednoj aukciji ponudio 26.000 dionica po cijeni od 178 KM, odnosno paket ukupne početne vrijednosti od oko 4,6 miliona KM. Do promjene cijene u novom pokušaju, dakle, nije došlo.

Bonus jedan od najvećih dioničara

Prema posljednjim podacima Berze, ZIF Bonus trenutno ima 9 posto dionica Igmana i treći je najveći dioničar kompanije. Najveći vlasnik je Federacija Bosne i Hercegovine sa 51 posto, dok Muharem Ahmetlić posjeduje 24,7 posto. Ahmed Ahmetlić ima dodatnih 8,6 posto.

To znači da Bonus sada na prodaju nudi približno polovinu svog ukupnog vlasničkog udjela u Igmanu. U slučaju prodaje svih ponuđenih dionica, njegov udio pao bi na oko 4,58 posto, dok bi novi vlasnik stekao približno 4,49 posto kompanije.

Nova aukcija 15. oktobra

Aukcija će biti održana metodom M1, odnosno metodom jedinstvene cijene. Nalozi za kupovinu moći će se unositi na dan aukcije, 15. oktobra. Igman Konjic jedna je od ključnih kompanija bh. namjenske industrije i većinski je u vlasništvu Federacije BiH.

Nova aukcija stoga će pokazati postoji li među investitorima interes za preuzimanje značajnog manjinskog udjela u jednoj od najpoznatijih kompanija ovog sektora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Na prodaju veliki vlasnički udio u Igmanu Konjic: Za paket traže 4,6 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu vrijednom oko 240 miliona eura, odnosno približno 465 miliona KM, u čijoj realizaciji učestvuju i tri kompanije iz Bosne i Hercegovine.

Počeli pripremni radovi

Ugovor za projektovanje i izgradnju potpisan je s konzorcijem koji čine crnogorski Briv Construction, Herc Gradnja, Hering i IPSA Institut iz Bosne i Hercegovine te kineska kompanija Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation. Vrijednost ugovora iznosi 237,47 miliona eura s PDV-om, podsjeća BiznisInfo.ba.

Početak pripremnih radova ozvaničen je 5. oktobra u Lastvi Grbaljskoj, a u ovoj etapi predviđena je, između ostalog, izgradnja oko deset kilometara pristupnih puteva te gradilišnih naselja za približno 400 radnika.

Projekt se realizuje po modelu “projektuj i izgradi”, a prva godina predviđena je za izradu glavnog projekta, pribavljanje potrebnih saglasnosti i izvođenje pripremnih radova. Nakon toga slijedi intenziviranje glavnih građevinskih radova.

Time je veliki infrastrukturni projekt, o kojem se posljednjih mjeseci uglavnom govorilo kroz tendersku proceduru, izbor izvođača i potpisivanje ugovora, sada prešao u konkretnu realizaciju na terenu.

Veći dio trase čine tuneli, mostovi i vijadukti

Nova saobraćajnica bit će duga približno osam kilometara i predstavlja tehnički veoma zahtjevan projekt. Oko 70 posto trase činit će veliki infrastrukturni objekti. Predviđeno je približno 4,3 kilometra tunela te oko 1,4 kilometara mostova i vijadukata.

Obilaznica je zamišljena kao brza saobraćajnica sa dvije odvojene kolovozne trake i po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Njena izgradnja trebala bi rasteretiti Budvu od velikog dijela tranzitnog saobraćaja, što je posebno značajno tokom ljetne turističke sezone kada na ovom području dolazi do velikih gužvi.

Generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić istakao je da ovaj projekat predstavlja veliku odgovornost za Monteput, jer se radi o veoma zahtjevnoj trasi. Ova obilaznica je dio buduće veze Budve, Kotora i Tivta sa Podgoricom.

Monteput priprema dokumentaciju za preostale dionice – od Markovića do Ljubotinja i od Ljubotinja do Farmaka, ukupne dužine oko 40 kilometara. Završetkom ovog pravca, od Farmaka do Lastve Grbaljske putovalo bi se pola sata.

Veliki posao za bh. građevinski sektor

Za Bosnu i Hercegovinu projekt je posebno zanimljiv zbog snažnog učešća domaćih kompanija. Hering je jedna od poznatijih bh. građevinskih kompanija s iskustvom na velikim infrastrukturnim projektima, dok će u projektu učestvovati i Herc Gradnja te sarajevski IPSA Institut, jedna od vodećih domaćih kompanija za projektovanje i inženjering.

Njihovo učešće u konzorciju koji realizuje projekt vrijedan gotovo četvrt milijarde eura još je jedan primjer sve većeg angažmana kompanija iz BiH na velikim infrastrukturnim projektima u zemljama regiona. Prema sadašnjim planovima, završetak projekta očekuje se 2030. godine.

Nastavak pravca Tivat-Jaz

Predsjednik Vlade Milojko Spajić istakao je da će obilaznica Budva ovom gradu i cijelom primorju donijeti rasterećenje saobraćaja, naročito u ljetnjim mjesecima. Naglasio je da izgradnja obilaznice Budve nije izolovan projekat već dio mnogo šireg investicionog ciklusa kojim Crna Gora gradi povezanu mrežu auto-puteva i brzih saobraćajnica.

– Zaobilaznica Budve je dio te mreže, direktan nastavak bulevara Tivat-Jaz, čime unaprjeđujemo saobraćajnu vezu sa tivatskim aerodromom. Kroz ulaganja u našu primorsku vazdušnu luku dajemo dodatnu vrijednost našem turizmu. Svaka nova saobraćajnica nije samo asfalt, ona je direktan podsticaj ekonomskoj aktivnosti – rekao je Spajić.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bh. građevinari zasukali rukave: Za projekt od 240 miliona eura grade naselje za 400 radnika appeared first on Biznis Info.

Lokacija je zanimljiva i zbog saobraćajne povezanosti. Budući trgovački centar imat će pristup prema Gojsovcu i Dvorovima s jedne, odnosno prema Pavlovića putu s druge strane, prema portalu Info Bijeljina. Detalji o površini samog objekta, vrijednosti investicije i budućim zakupcima za sada nisu objavljeni.

Investicijski zamah City Malla

Nova investicija u Bijeljini dolazi u trenutku kada City Mall realizuje ili priprema nekoliko velikih projekata širom BiH. Krajem avgusta ove godine otvoren je veliki East Sarajevo City Park u Istočnom Sarajevu, iza kojeg također stoji City Mall. Na jednom mjestu okupljeno je gotovo 40 domaćih, regionalnih i međunarodnih brendova.

Kompanija već ima realizovane slične velike trgovačke projekte u Bijeljini, Brčkom, Zvorniku i Doboju, dok je u toku i razvoj velikog projekta u Prijedoru.

BiznisInfo.ba je nedavno pisao upravo o planovima City Malla u Prijedoru, gdje investitor učestvuje u transformaciji ogromnog prostora. Riječ je o prostoru površine oko 11 hektara na kojem je planiran potpuno novi gradski kvart s trgovačkim, poslovnim i stambenim sadržajima.

Prema planskoj dokumentaciji o kojoj smo ranije pisali, na ovom prostoru omogućena je izgradnja više od 160.000 kvadratnih metara bruto građevinske površine. Jedan od ključnih dijelova projekta trebala bi biti velika šoping zona.

Iza kompanije poznati biznismeni

Vlasnici kompanije City Mall iz Bijeljine su Dragan Stanojlović i Miloš Ćurčić. Stanojlović je poznat i kao vlasnik Sport Visiona, jednog od najvećih regionalnih lanaca za prodaju sportske obuće, odjeće i opreme.

Nova gradnja u Bijeljini pokazuje da kompanija, nakon otvaranja velikog kompleksa u Istočnom Sarajevu i pokretanja projekta u Prijedoru, nastavlja investicijski ciklus, piše BiznisInfo.ba.

Posebno je zanimljivo što City Mall sada dodatno investira upravo u Bijeljini, gdje već posluje postojeći Bijeljina City Mall u Sremskoj ulici. Nova lokacija u Gojsovcu tako će predstavljati još jedan veliki trgovački projekt ove kompanije u njenom matičnom gradu.

Radovi su već počeli, dok će više detalja o konceptu centra, njegovoj veličini, investiciji i brendovima koji će u njemu poslovati biti poznato u narednom periodu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Raste najveća mreža retail parkova u BiH: Na parceli od 15.000 kvadrata niče novi šoping centar appeared first on Biznis Info.

Riječ je o jedinoj rafineriji nafte u Bosni i Hercegovini, koja sirovu naftu ne prerađuje još od 2018. godine. Gavran smatra da bi njeno ponovno pokretanje moglo biti efikasnije od drugih mjera kojima bi vlasti pokušale ublažiti rast cijena goriva.

Gavran za BiznisInfo.ba kaže da, ako se inflatorni pritisci dodatno pojačaju, vlasti bi trebale raditi u pravcu smanjenje akciza, odnosno privremene suspenzija naplate akciza, kao što rade i u drugim zemljama.

“Pokrenuti Rafineriju, čak i prisilno”

Ipak, kao potencijalno efikasniju mjeru izdvaja Rafineriju Brod.

– Ono što bi vlasti pogotovo mogle učiniti jeste da se pokrene Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. Ne vidim nikakvu prepreku da se to učini, čak i uslovno rečeno prisilno, s obzirom da je obustava rada rafinerije apsolutno neopravdana – smatra Gavran.

On je veoma kritičan prema vlasniku Rafinerije i načinu na koji je kompanija poslovala nakon privatizacije. Prema njegovim riječima, riječ je o “hiru vlasnika koji nije ispunio nikakve uslove iz privatizacije”, zbog čega smatra da bi trebalo razmatrati i mogućnost preuzimanja kontrole nad kompanijom.

– U najmanju ruku se može privremeno staviti pod kontrolu, može se to nazvati nacionalizacijom ili jednostavno usloviti vlasnika da mora pokrenuti preradu, jer je mnogo drugačija situacija kada imate vlastitu preradu nafte u svojoj zemlji nego kada uvozite gotove derivate gdje je neko već ukalkulisao svoju visoku zaradu u okviru rafinerijske cijene – kaže Gavran za BiznisInfo.ba.

Rafinerija ne prerađuje naftu od 2018.

Gavranov prijedlog posebno je zanimljiv kada se pogleda trenutno stanje nekadašnjeg velikog industrijskog kompleksa u Brodu.

Prema finansijskim izvještajima kompanije, nakon havarije u oktobru 2018. godine Rafinerija je prestala s preradom nafte, a do danas se nisu stekli uslovi za ponovno pokretanje proizvodnje. U dokumentima se navodi i da kompanija nastavak poslovanja bazira na poslovima s gasom, uz finansijsku podršku matične kompanije.

Većinski vlasnik Rafinerije je ruski NeftegazInKor, koji posjeduje 80 posto akcija, dok je kompanija dio grupacije ruskog Zarubezhnefta.

Gubitak od 80 miliona KM za godinu

Finansijski pokazatelji pokazuju koliko se situacija u Rafineriji promijenila. Prema podacima Banjalučke berze, kompanija je u 2025. ostvarila 49,47 miliona KM prihoda od prodaje, ali je godinu završila s neto gubitkom od čak 80,43 miliona KM.

EBITDA je bila negativna i iznosila je 36,57 miliona KM, dok su samo rashodi kamata dostigli gotovo 25,9 miliona KM. Kompanija je tokom 2025. imala prosječno 310 zaposlenih, u odnosu na prosječnih 319 godinu ranije.

Posebno upečatljiv podatak je akumulirani gubitak kompanije koji je na kraju 2025. dostigao oko 963,3 miliona KM. Istovremeno, kapital kompanije bio je negativan i iznosio oko 161,4 miliona KM.

U revidiranom finansijskom izvještaju ukazuje se i na materijalno značajnu neizvjesnost u vezi s nastavkom poslovanja. Ruski Zarubezhneft je početkom februara 2026. dostavio pismo podrške kojim se obavezao da će osigurati potrebnu finansijsku podršku najmanje narednih 12 mjeseci i naveo da u tom periodu ne planira likvidaciju Rafinerije.

Gavran: Aktivirati i zalihe

Pokretanje Rafinerije nije jedina mjera koju Gavran predlaže. Smatra da bi država morala mnogo aktivnije koristiti kapacitete za skladištenje nafte i naftnih derivata.

Njegov prijedlog tako ponovo otvara pitanje koje je godinama praktično nestalo iz javne rasprave: može li i pod kojim uslovima Bosna i Hercegovina ponovo dobiti vlastitu preradu nafte umjesto potpune zavisnosti od uvoza gotovih naftnih derivata.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Je li vrijeme za radikalan potez: Može li država preuzeti Rafineriju Brod i pokrenuti proizvodnju appeared first on Biznis Info.

Priča ove kompanije posebno je zanimljiva zbog puta koji je prošla u protekle dvije decenije. ADK je poslovanje u Novom Travniku započeo sa samo dva radnika, dok danas zapošljava više od 660 ljudi.

Rast se nastavlja. Kompanija trenutno realizuje investiciju vrijednu oko 12 miliona KM koja uključuje izgradnju nove proizvodne hale površine čak 10.050 kvadratnih metara. Završetak objekta očekuje se naredne godine, a nova investicija trebala bi donijeti dodatnu automatizaciju proizvodnje, povećanje kapaciteta i nova radna mjesta.

Od dva zaposlena do ključnog pogona grupacije

ADK je u Novi Travnik stigao prije dvije decenije, a proizvodni pogon u ovom gradu vremenom je izrastao u jedan od najvažnijih dijelova cijele grupacije. Direktor ADK-a Vili Šumer kazao je prilikom obilježavanja 20. godišnjice da je kompanija u Novom Travniku počela skromno, ali da je danas upravo ovaj pogon postao “srce cijele grupacije”.

Kompanija se bavi proizvodnjom zahtjevnih čeličnih konstrukcija i komponenti za građevinsku mehanizaciju, a proizvodi iz Novog Travnika završavaju na evropskom tržištu.

Prema ranije objavljenim podacima Grada Novog Travnika, među značajnim poslovnim partnerima kompanije nalaze se velika svjetska industrijska imena poput Liebherra i Sumitoma.

Nova hala veća od 10.000 kvadrata

Investicija od 12 miliona KM pokazuje da ADK planira nastaviti razvoj proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Nova hala imat će nešto više od 10.000 kvadratnih metara, što predstavlja značajno proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta.

Plan je da objekt bude završen tokom naredne godine, nakon čega bi trebala uslijediti instalacija i korištenje dodatno automatizovane proizvodne opreme. Iz kompanije očekuju da će investicija otvoriti prostor i za nova zapošljavanja, iako tačan broj novih radnih mjesta zasad nije objavljen.

Jedan od najvećih slovenskih investitora u BiH

Značaj kompanije za ekonomske odnose Slovenije i Bosne i Hercegovine istakao je i ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar, koji je ADK označio kao jednog od najvećih slovenskih investitora u našoj zemlji.

Dvadeset godina nakon dolaska u Novi Travnik, kompanija tako ulazi u novi veliki investicijski ciklus s više od 660 zaposlenih i pogonom koji ima važnu poziciju unutar cijele grupacije.

Put od dva zaposlena do više od 660 radnika, uz novu investiciju od 12 miliona KM, ujedno pokazuje koliko je proizvodni pogon u Novom Travniku narastao od pokretanja poslovanja prije dvije decenije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Od dva radnika do 660 zaposlenih: Industrijski gigant u BiH ulaže novih 12 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Ugovor o kupovini parcele površine 3.000 kvadratnih metara potpisali su gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i direktor kompanije Pro-steel d.o.o. Husmir Nuhanović. Početna investicija procijenjena je na oko dva miliona KM, dok je vrijednost kupljene parcele 51.000 KM.

Pogon od 1.300 kvadrata

Na kupljenom zemljištu Pro-steel planira izgraditi proizvodni pogon površine 1.300 kvadratnih metara, u kojem će se proizvoditi metalne konstrukcije i drugi metalni proizvodi namijenjeni stanogradnji. Prema objavljenim informacijama, nova fabrika trebala bi zapošljavati 30 radnika.

Posebno je zanimljivo da će proizvodnja biti snažno izvozno orijentisana. Kompletan proizvodni asortiman kompanije, koji je prema objavljenim informacijama usklađen sa standardima kvaliteta Evropske unije, bit će namijenjen izvozu u Francusku.

Nova fabrika u poslovnoj zoni

Ogrešević je dolazak Pro-steela izdvojio kao još jedan primjer širenja proizvodnih kapaciteta u Poslovnoj zoni Ratkovac.

– Još jedna nova fabrika u našoj poslovnoj zoni, nova zapošljavanja, uspješan dosadašnji put ove kompanije, sve su to razlozi za optimizam i zadovoljstvo – naveo je Ogrešević.

Dodao je da ga je posebno impresioniralo to što je riječ o kompaniji zasnovanoj na znanju i iskustvu te da vjeruje kako Pro-steel ima veliki potencijal. Potpisivanjem ugovora i kupovinom zemljišta napravljen je konkretan korak prema realizaciji investicije, koja bi Cazinu trebala donijeti novi proizvodni pogon, 30 radnih mjesta i dodatnu izvozno orijentisanu proizvodnju.

Druga investicija u samo nekoliko dana

Inače, ovo je već druga značajna investicija u Poslovnoj zoni Ratkovac najavljena u svega nekoliko dana. Kako je BiznisInfo.ba nedavno objavio, domaća kompanija M-Produkt kupila je parcelu od 5.000 kvadratnih metara na kojoj planira gradnju proizvodno-poslovnog objekta površine oko 2.000 kvadrata.

Vrijednost te investicije procijenjena je na oko 2,5 miliona KM, a kompanija planira zaposliti još 30 radnika. Tako bi samo ova dva nova projekta u zoni trebala donijeti ulaganja od oko 4,5 miliona KM i ukupno 60 novih radnih mjesta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Moćni francuski investitor gradit će fabriku u BiH: Kupio zemljište u gradu koji postaje centar industrije appeared first on Biznis Info.

Njihov restoran Toplik danas je jedan od prepoznatljivijih ugostiteljskih objekata u sarajevskoj regiji, a kvalitet njihovih proizvoda i specijaliteta godinama privlači goste iz Bosne i Hercegovine, ali i inostranstva.

Posebno priznanje stiglo je 2009. godine, kada je restoran Toplik od Udruženja hotelijera i turizmologa BiH dobio prestižnu nagradu “Zlatna kruna” za restoran s najboljim vlastitim uzgojem ribe na području Bosne i Hercegovine.

Nakon što su izgradili restoran, potom i resort, ali i pokrenuli gastro festival, Stefan Jovančić odlučio je napraviti još jedan korak i otvoriti objekat kojim je, kako kaže, na svojevrstan način zaokružena priča porodice Jovančić u ugostiteljstvu.

– Od samog početka moja porodica imala je viziju koju smo ostvarivali iz godine u godinu. Ništa nije došlo preko noći niti slučajno. Cijela porodica, ali i naši vrijedni radnici, koji imaju velike zasluge, daju svoj doprinos. Zaokružili smo i proces proizvodnje ribe, od uzgoja i prerade do pripreme. Najveći akcenat stavljamo na kvalitet i svježinu namirnica, pa tako sami proizvodimo i povrće za naš restoran. Kompletan meni restorana dolazi od namirnica iz kruga od desetak kilometara. Napravili smo ozbiljnu priču koju smo sada zaokružili gastro shopom – kaže Stefan Jovančić.

“Vino & Delikates by Toplik” naziv je njihovog novog i jedinstvenog objekta u Lukavici u blizini East Sarajevo City Park, zamišljenog kao mjesto na kojem se susreću kvalitetna vina, domaći proizvodi i vrhunske delikatese.

– Na jednom mjestu okupili smo najbolju eno-gastro ponudu u jedinstvenom konceptu u kojem imamo više od 500 različitih artikala. Poseban akcenat stavili smo na odličnu ponudu lokalnih namirnica i vina. Dolaskom u “Vino & Delikates by Toplik” možete obradovati drage osobe odličnim i unikatnim poklonom, ali i počastiti svoja nepca vrhunskim vinima, maslinovim uljima i delikatesama.

Vinske promocije, vinske škole, degustacije koje vode stručni somelijeri i eno stručnjaci, obuke ugostiteljskih radnika, vinske i gastro radionice samo su dio onoga što ćemo organizirati u našem jedinstvenom konceptu – rekao je Jovančić nakon svečanog otvorenja “Vino & Delikates by Toplik”.

The post Vlasnici poznatog Toplika šire biznis: Otvorili novi gastro koncept sa više od 500 vrhunskih proizvoda appeared first on Biznis Info.

Ovaj podatak potvrđen je jučer, prilikom svečanog puštanja u rad plinske mreže u centru Kiseljaka. Naime, BH-Gas je saopćio da je mreža u centru grada puštena u rad nakon što je već izvršeno priključenje Lidlovog logističkog centra na području ove općine, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o još jednom važnom infrastrukturnom koraku za ogromni kompleks koji Lidl gradi u Kiseljaku i u koji će, prema ranije objavljenim informacijama, biti investirano oko 100 miliona eura.

Plin prvo stigao do područja velikog centra

Da je Lidlov kompleks jedan od važnih potrošača u okviru projekta plinofikacije Kiseljaka bilo je poznato i ranije. BH-Gas je još u avgustu 2025. godine, tokom obilaska radova, objavio da je posebna pažnja usmjerena na izgradnju mjerno-regulacione stanice za objekt Lidl.

Tada je najavljeno da će ovaj kompleks biti snabdjeven prirodnim plinom do početka sezone grijanja. Najnovije saopćenje BH-Gasa sada potvrđuje da je priključenje Lidlovog logističkog centra već izvršeno.

U međuvremenu je projekt plinofikacije nastavljen prema samom centru Kiseljaka. Jučer je tamo simboličnim paljenjem baklje kod Doma zdravlja svečano puštena u rad plinska mreža. Dom zdravlja je prvi objekt u centru grada koji je priključen na novi sistem.

U proteklih godinu i po do dvije godine na području općine položeno je skoro 18 kilometara transportnog, primarnog i sekundarnog plinovoda. Mogućnost priključenja u narednom periodu trebale bi dobiti i druge javne ustanove, a potom i domaćinstva.

Lidl gradi centar od oko 100 miliona eura

Za Lidl je priključenje na plinsku infrastrukturu još jedan važan korak u pripremi velikog logističko-distributivnog centra koji ova njemačka kompanija gradi u Kiseljaku.

Kako je BiznisInfo.ba ranije izvještavao, riječ je o investiciji vrijednoj oko 100 miliona eura i jednom od ključnih projekata Lidla pred ulazak ovog trgovačkog lanca na tržište Bosne i Hercegovine.

Kompleks se prostire na površini koja odgovara približno osam fudbalskih terena, a trebao bi predstavljati centralnu logističku tačku iz koje će Lidl snabdijevati svoju buduću mrežu prodavnica širom BiH. U distributivnom centru trebalo bi biti zaposleno oko 200 radnika.

Otvaranje velikog logističkog centra očekuje se početkom 2027. godine, a Lidl paralelno razvija mrežu svojih budućih prodajnih objekata u brojnim gradovima širom zemlje.

Plinovod prema Kiseljaku izgrađen još 2009.

Plinofikacija ovog područja ima znatno dužu historiju. BH-Gas navodi da je pravac Visoko – Brnjaci, dug 20 kilometara, realizovan još 2009. godine i u potpunosti finansiran sredstvima BH-Gasa.

Osnovni cilj tog projekta bila je plinofikacija Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Tek godinama kasnije počela je intenzivnija izgradnja distributivne mreže na području Kiseljaka. Dolaskom velikih poslovnih potrošača, među kojima je sada i Lidlov logistički centar, te širenjem mreže prema centru grada, ova infrastruktura konačno dobija znatno širu upotrebu.

Jučerašnjim puštanjem mreže u centru Kiseljaka projekt je nastavljen prema javnim ustanovama i domaćinstvima.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Lidlov objekat od 200 miliona KM dobio plin: Centar veličine 8 fudbalskih terena sprema se za otvaranje appeared first on Biznis Info.